{"id":15221,"date":"2016-09-30T13:26:22","date_gmt":"2016-09-30T12:26:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15221"},"modified":"2016-09-30T13:30:43","modified_gmt":"2016-09-30T12:30:43","slug":"proizvodnja-softvera-pokretna-traka-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15221","title":{"rendered":"Proizvodnja softvera: pokretna traka budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"

Statisti\u010dki podaci o proizvodnji novih proizvoda u IT sektoru, potvrdili su perspektivu koju je Bilten ve\u0107 isticao<\/a>: doma\u0107a proizvodnja razvija se primarno zahvaljuju\u0107i doma\u0107im snagama, a ne stranim investicijama. Naime, dok doma\u0107i investitori ula\u017eu u proizvodnju, strani investiraju u korisni\u010dku i prodajnu podr\u0161ku, pi\u0161e Poslovni dnevnik<\/a>. Za rad u korisni\u010dkoj podr\u0161ci, potrebno je vi\u0161e-manje tek znanje engleskog jezika, ono ne zahtijeva posjedovanje znanja s visokom dodanom vrijednosti. Softverska proizvodnja s druge strane zahtijeva prije svega posjedovanje znanja koje proizvodi visoku dodanu vrijednost.<\/p>\n

Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku proizvo\u0111a\u010da softverskih proizvoda u Hrvatskoj ima 12.642, odnosno jedan posto od ukupnog broja zaposlenih u zemlji, ili svaki stoti radnik u HR radi u proizvodnji IT sektora, pi\u0161e Poslovni. Statistike dodatno kazuju i kako se izvoz softvera u posljednjih pet godina udvostru\u010dio te je 2015. godine iznosio \u010dak 2,03 milijarde kuna, \u0161to je \u010dini jednom od najpropulzivnijih izvoznih grana \u010diji se rast o\u010dekuje po stopi od 6,5 posto u idu\u0107oj petoljetki, no \u0161to to to\u010dno zna\u010di i da li je to dobro za daljnji tehnolo\u0161ki razvoj<\/a> ove zemlje?<\/p>\n

Cijena proizvodnje<\/strong><\/p>\n

Proizvodnja softvera tek je jedan dio razvoja novih tehnologija, drugi dio, onaj skuplji, sastoji se od proizvodnje hardvera. Proizvo\u0111a\u010di softvera s prostora Balkana<\/a> svoju radnu snagu prodaju po ni\u017eoj cijeni od programera iz zapadnih zemalja, a zahvaljuju\u0107i \u0161iroko dostupnom javnom obrazovanju dovoljno su kvalitetno obrazovani, izvrsno barataju engleskim jezikom i kulturalne razlike izme\u0111u zapadnih i balkanskih zemalja su minimalne. Ti faktori, kao i geografska blizina, \u010dine ove prostore zanimljive zapadnom IT sektoru koji naru\u010duju poslove od jeftinijih doma\u0107ih programera, potom ih izvezu iz na\u0161ih “nearshore<\/a>” zemalja, u zemlje u kojima se sklapaju s hardverom, a obi\u010dno se radi o dalekoisto\u010dnim u kojima se hardver sklapa fizi\u010dki, tako\u0111er po jeftinijoj cijeni rada od one u zapadnim zemljama. Proizvodnja hardvera u tim je zemljama jeftinija jer se nalazi\u0161ta osjetljivih prirodnih resursa potrebnih za izradu proizvoda suvremene tehnologije, poput laptopa ili mobitela, uglavnom kopaju u azijskim ili afri\u010dkim zemljama. Iz perspektive proizvo\u0111a\u010da mobitela ili pametnih telefona, ovakva distribucija procesa proizvodnje, savr\u0161eno je logi\u010dna.<\/p>\n

No, iz perspektive razvoja zemalja malih perifernih ekonomija da li je zaista tako? Za po\u010detak intelektualno vlasni\u0161tvo nad softverom proizvedenim pod narud\u017ebom uglavnom pripada naru\u010ditelju, stoga se patenti \u010desto ra\u010dunaju kao vlasni\u0161tvo zapadnih kompanija. Potom, zarada od prodaje tog proizvoda ostaje naru\u010ditelju, dok samim neposrednim proizvo\u0111a\u010dima, nakon prodaje softvera ostaje tzv. “support” koji u ovom sektoru spada u lo\u0161ije pla\u0107ene poslove, “pokretne trake”. Zasad se radi o dobro pla\u0107enim poslovima, jer su globalno promatrano programeri jo\u0161 uvijek deficitarna zanimanja. Ne zbog toga jer obrazovni proces prati proces sazrijevanja ljudi, \u0161to ga \u010dini sporim, nego jer se tehnologija razvija puno br\u017ee nego \u0161to objektivno mo\u017eemo proizvoditi gotove radnike za softversku industriju. Dokle god je tako, programeri \u0107e biti dobro pla\u0107eni, no u trenutku kad obrazovni proces po\u010dne “izbacivati” dovoljan broj ovih radnika, past \u0107e pla\u0107e za poslove s ni\u017eom dodanom vrijednosti, poput korisni\u010dkog supporta<\/em>, koji nakon “izvoza softvera” jedino ostaju doma\u0107im proizvo\u0111a\u010dima. U tom trenutku, ba\u0161 kao \u0161to je bio slu\u010daj s tekstilnom industrijom, sve zemlje bez dugoro\u010dne strategije proizvodnje proizvoda s visokom dodanom vrijednosti izgubit \u0107e dotad akumuliranu “prednost”.<\/p>\n

Dugoro\u010dne strategije tehnolo\u0161kog razvoja<\/strong><\/p>\n

No, dugoro\u010dne tehnolo\u0161ke strategije te\u0161ko je raditi bez velikih i strukturnih javnih ulaganja. Naime, ukoliko neka lokalna startap radna organizacija radi samostalno, zadr\u017ei sredstva za proizvodnju u rukama samih proizvo\u0111a\u010da, ili uz pomo\u0107 sredstava nekog fonda za rizi\u010dna ulaganja, potom odlu\u010di da \u0107e zadr\u017eati vlasni\u0161tvo nad svojim softverskim proizvodom i sklapati hardver u mati\u010dnoj zemlji, s ciljem podupiranja lokalne ekonomije, ne mo\u017ee to zapravo u\u010diniti jer su resursi za takve tehnologije skupi, izme\u0111u ostalog i zbog toga \u0161to sti\u017eu s drugog kraja svijeta. A skupa je i izgradnja samih postrojenja. Samim tim kona\u010dni proizvod na globalnom tr\u017ei\u0161tu cijenom ne\u0107e mo\u0107i konkurirati proizvodima velikih firmi.<\/p>\n

Zbog svega opisanog, zemlje Balkana zapravo i nemaju drugu opciju osim razvijanja proizvodnje softvera, ona je poprili\u010dno jeftina, u startnoj fazi primarno ovisi o samoeksploataciji i besplatnom radu samog neposrednog proizvo\u0111a\u010da. Bazira se na njegovoj kreativnosti, obrazovanju, upornom u\u010denju novih programskih jezika, laptopu i internetskoj vezi. S druge strane, bez nadgradnje javne politike tehnolo\u0161kog razvoja, i s popratnih usmjeravanja obrazovnog sektora, softverski razvoj istovremeno je i “plafon” tehnolo\u0161kog razvoja u ovim zemljama.<\/p>\n

U kona\u010dnici, bez ideje kakvo dru\u0161tvo u budu\u0107nosti \u017eelimo i bez krucijalnih politi\u010dkih poteza u istom smjeru baziranih na razumijevanju da europski strukturni fondovi i strane investicije u “support” ne vode zapravo \u017eeljenom razvoju, usprkos tome \u0161to su pla\u0107e trenutno visoke, i ovi radnici pokretne trake budu\u0107nosti trenutno \u017eive kvalitetnim \u017eivotom, trenutni kratkoro\u010dni ekonomski rast od 6 ili 10 posto ne\u0107e u kona\u010dnici rezultirati ravnomjernim dru\u0161tvenim tehnolo\u0161kim razvojem. Umjesto toga, i bez popratih ulaganja u znanost i obrazovanje zabetonirat \u0107emo svoju poziciju vje\u010dne periferije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Statisti\u010dki podaci o proizvodnji novih proizvoda u IT sektoru, potvrdili su perspektivu koju je Bilten ve\u0107 isticao: doma\u0107a proizvodnja razvija se primarno zahvaljuju\u0107i doma\u0107im snagama, a ne stranim investicijama. Naime, dok doma\u0107i investitori ula\u017eu u proizvodnju, strani investiraju u korisni\u010dku i prodajnu podr\u0161ku, pi\u0161e Poslovni dnevnik. Za rad u korisni\u010dkoj podr\u0161ci, potrebno je vi\u0161e-manje tek […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15222,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,244],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-15221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-tehnologija","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15221"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15225,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15221\/revisions\/15225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15221"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15221"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15221"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15221"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}