{"id":15136,"date":"2016-09-26T07:00:13","date_gmt":"2016-09-26T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15136"},"modified":"2021-02-25T11:00:20","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:20","slug":"socijalna-mobilizacija-ili-sukob-dvaju-kapitala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15136","title":{"rendered":"Socijalna mobilizacija ili sukob dvaju kapitala?"},"content":{"rendered":"

S obzirom na te\u0161ku socijalnu situaciju u zemljama regije, \u010dini se kako gotovo svaka socijalna mobilizacija mo\u017ee poslu\u017eiti kao povod za entuzijazam. No, kao \u0161to pokazuje nedavni primjer prosvjeda rumunjskih prijevoznika, \u0161trajkovi i protesti nerijetko uklju\u010duju proturje\u010dja koja se ne mogu razumjeti kroz jednostavne opreke.<\/strong><\/p>\n

Federacija rumunjskih prijevoznika je 15. rujna u Bukure\u0161tu i drugim ve\u0107im gradovima organizirala protest kojim je blokirala glavne trgove i ulice. Bio je to jedan od najve\u0107ih prosvjeda proteklih godina kojem je prethodila akcija u “japanskom stilu”, kada su prijevoznici zna\u010dajno usporili promet diljem zemlje voze\u0107i svega tridesetak kilometara na sat. Voza\u010di kamiona vrlo su dobro organizirana i politi\u010dki aktivna skupina kojoj prosvjedi nisu strani. Naime, kada je prije nekoliko godina zna\u010dajno porasla cijena goriva, uspjeli su sasvim zaustaviti opskrbu hipermarketa.<\/p>\n

Njihov utjecaj proizlazi iz pozicije koju zauzimaju u posredovanju uvoza i izvoza, koja je dodatno oja\u010dana nakon uni\u0161tenja dr\u017eavnog sustava \u017eeljeznica. Velika ve\u0107ina prijevoza roba danas se odvija velikim kamionima \u0161to je zagu\u0161ilo rumunjske ceste i prometnulo izgradnju novih autocesta u va\u017enu temu. Prva prava autocesta izgra\u0111ena je izme\u0111u Bukure\u0161ta i obalnog grada Costan\u021be, koji je va\u017eno turisti\u010dko sredi\u0161te. No njegova turisti\u010dka va\u017enost nije pri gradnji ceste igrala klju\u010dnu ulogu ve\u0107 \u010dinjenica da je tamo smje\u0161tena najve\u0107a luka kroz koju se provodi zna\u010dajan dio uvoza i izvoza.<\/p>\n

Posljednji prosvjed sredinom mjeseca izazvao je nagli rast cijene osiguranja za kamione. Te cijene naime ve\u0107 godinama rastu \u0161to proizlazi iz odbijanja vlade da regulira cijene paketa koje nude osiguravaju\u0107e ku\u0107e, iako je osiguranje obavezno. Cijena se na kraju popela na tri do pet tisu\u0107a eura godi\u0161nje po vozilu \u0161to je za ve\u0107inu prijevoznika daleko previ\u0161e. Nakon prosvjeda postoji na\u010delni dogovor kako \u0107e se cijene osiguranja “zamrznuti” na 1800 eura u prijelaznom periodu u kojem \u0107e se pripremiti i novi zakon.<\/p>\n

Neda\u0107e koncentracije<\/strong><\/p>\n

Pokazalo se me\u0111utim kako je osiguranje tek vrh ledenog brijega jer je sukob izme\u0111u lokalnih prijevozni\u010dkih sitnih poduzetnika i pohlepnih stranih osiguravaju\u0107ih ku\u0107a samo dio pri\u010de. Naime, prijevozni\u010dke su tvrtke po\u010detkom 1990-ih pokrenuli uglavnom otpu\u0161teni industrijski radnici. U mnogim manjim mjestima bilo je sasvim uobi\u010dajeno da su gotovi svi odrasli mu\u0161karci ve\u0107inu godine izvan mjesta stanovanja, odnosno negdje na putu prema Austriji ili Njema\u010dkoj. Osobito se to odnosni na nekolektivizirana sela na zapadu zemlje \u010diji su stanovnici u godinama ekonomskog kraha mogli sakupiti taman dovoljno novca za kupnju kamiona.<\/p>\n

Ova je djelatnost cvjetala sve negdje do krize 2008. godine, osobito zbog \u010dinjenice da je lokalnu ekonomiju uglavnom pokretala potro\u0161nja, a uvoz stalno rastao. S obzirom na kasniji pad potro\u0161nje, prijevozni\u010dki je sektor bio jedan od najpogo\u0111enijih krizom, a mnogi su se prijevoznici prebacili u vo\u017enju taksija u Bukure\u0161tu zbog \u010dega su njihove pri\u010de o “dobrim starim vremenima” kada su vozili kamion i puno zara\u0111ivali postale standardna anegdota u rumunjskom glavnom gradu. Da stvar bude gora, znatno je opao i prijevoz prema istoku, ponajprije zbog politi\u010dkih nestabilnosti u Ukrajini i Moldaviji.<\/p>\n

Uz to, velike me\u0111unarodne kompanije tako\u0111er su po\u010dele uzimati dio prijevozni\u010dkog kola\u010da i istiskivati sitne lokalne poduzetnike. Konstantno pove\u0107anje obaveznog osiguranja bilo je jedan od mehanizama kojim se ovo odvijalo. Velikim je kompanijama bilo znatno lak\u0161e isposlovati popuste na broj vozila zbog \u010dega su i u ovom segmentu bile privilegirane u odnosu na manje konkurente. Sve ovo bilo je mogu\u0107e uslijed potpunog nedostatka interesa dr\u017eave za regulaciju sektora unato\u010d formalnom postojanju Agencije za fiskalni nadzor koja bi se na\u010delno trebala boriti protiv ugro\u017eavanja tr\u017ei\u0161nog natjecanja.<\/p>\n

Proturje\u010dni zahtjevi<\/strong><\/p>\n

Ne \u010dudi stoga \u0161to je “neaktivnost” dr\u017eavne agencije izazvala sumnje kako ona zapravo namjerno prote\u017eira me\u0111unarodne tvrtke i osiguravaju\u0107e ku\u0107e. Naposljetku, dr\u017eavne institucije u pravilu otvoreno navijaju za interese globalnog kapitala, \u010dak i nau\u0161trb lokalnih konkurenata, za \u0161to su dr\u017eavni du\u017enosnici \u010desto nagra\u0111eni, bilo legalnim, bilo manje legalnim sredstvima. I na posljednjim prosvjedima velike tvrtke jedva da su sudjelovale, na\u010delno podr\u017eavaju\u0107i smanjenje cijene osiguranja iako njome nisu zna\u010dajno pogo\u0111ene, za razliku od njihovih konkurenata. Veliku ve\u0107inu prosvjednika stoga su o\u010dekivano \u010dinili mali prijevoznici.<\/p>\n

No ni trenutni dogovor nije osobito pogodan za njih jer korijen problema ostaje isti: dugoro\u010dno ispadaju iz utakmice. Oni su zapravo zarobljeni izme\u0111u dva suprotstavljena zahtjeva. S jedne strane tra\u017ee “pravednu” tr\u017ei\u0161nu utakmicu, razbijanje monopola osiguravaju\u0107ih ku\u0107a i fiksirane cijene osiguranja. S druge, oslanjaju se na nacionalisti\u010dke pri\u010de i tra\u017ee da dr\u017eava za\u0161titi nacionalni kapital od stranih korporacija. Tako istodobno tra\u017ee da dr\u017eava igra ulogu neutralnog arbitra i da se aktivno anga\u017eira u za\u0161titi njihovih interesa.<\/p>\n

Ova njihova kontradiktorna pozicija puno govori o trenutnoj situaciji. Njihov je prvi impuls da govore liberalnim jezikom slobodnog tr\u017ei\u0161ta i po\u0161tenog natjecanja \u0161to je bez sumnje izravna posljedica njihovog iskustva u tranziciji. Ovim nastoje svoje zahtjeve u\u010diniti razumljivima i legitimnima. No ovaj jezik koji se temelji na ideji “nedovoljno provedene tranzicije” brzu gubi svoju iskoristivost, osobito kada se sudari s interesima globalnog kapitala. Tu uska\u010de nacionalizam koji mo\u017ee biti jednako razumljiv i legitiman.<\/p>\n

Prema desnom populizmu?<\/strong><\/p>\n

Slijede\u0107i primjere Ma\u0111arske i Poljske, sve vi\u0161e politi\u010dara nastoji kopirati retoriku za\u0161tite “nacionalnih interesa” kako bi osigurao svoju poziciju na politi\u010dkoj karti. Ova je tendencija zapo\u010dela u malim strankama na marginama politi\u010dkog spektra no sada ubrzano dobiva na popularnosti. Biv\u0161i socijaldemokratski premijer Victor Ponta, koji samog sebe voli opisivati kao najizra\u017eenije “pro-business” \u0161efa vlade u Europi, nedavno se pretvorio u glasnog kriti\u010dara globalnih korporacija, stranog kapitala i njegovih saveznika u dr\u017eavnoj birokraciji. Vjerojatno sasvim nesvjesno, prosvjedi prijevoznika o\u017eivjeli su sentimente koji tek sada dobivaju punu artikulaciju.<\/p>\n

I dok su njihovi konkretni zahtjevi medijima bili prekompleksni da bi ih objasnili, poziv na nacionalni ponos protiv eksploatacije stranog kapitala sna\u017eno je odjeknuo u javnosti. Tako su neke od prvih potpora bile one ekstremne desnice koja je sukob poku\u0161ala prikazati kao posljedicu suprotstavljenih interesa Rumunja i stranaca. Te\u0161ko je predvidjeti koliko daleko mo\u017ee i\u0107i ova protekcionisti\u010dka retorika i ho\u0107e li i Rumunjska postati jedna od isto\u010dnih “crnih ovaca” Unije. Takav se razvoj doga\u0111aja \u010dini malo vjerojatnim, osobito s obzirom na klasni sastav i tradiciju rumunjske dr\u017eave da slu\u017ei kao posrednik me\u0111unarodnog kapitala u zemlji.<\/p>\n

S druge pak strane, o\u010dito je kako neke stare podjele i borbe s po\u010detaka tranzicije vi\u0161e ne vrijede. Pomak od obrane “slobodnog tr\u017ei\u0161ta” prema zazivima nacionalnog protekcionizma jasno usmjerava politi\u010dke borbe prema onima izme\u0111u nacionalnog i globalnog kapitala. Bez obzira na to \u0161to svoj problem razumiju kao posljedicu lokalne korupcije, a ne strukturni problem kapitalizma, prijevoznici su zapravo samo demonstrirali ovaj proces. Iako ne prepoznaju u potpunosti vlastitu poziciju, uspjeli su prepoznati ulogu koju igra strani kapital u formi me\u0111unarodnih kompanija i osiguravaju\u0107ih ku\u0107a.<\/p>\n

S obzirom da su parlamentarni izbori za dva mjeseca, o\u010dekuje se da \u0107e retori\u010dki zaokret prema nacionalizmu i protekcionizmu oja\u010dati. Desni populizam bi u tom smislu pozivima na nacionalni ponos mogao mobilizirati znatan dio ljudi u potrazi za trunkom dostojanstva. S druge bi se strane isti pozivi lako mogli okrenuti protiv interesa najslabije za\u0161ti\u0107enih radnika, \u0161to predstavlja jo\u0161 jednu ironiju trenutne politi\u010dke mobilizacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Federacija rumunjskih prijevoznika je 15. rujna u Bukure\u0161tu i drugim ve\u0107im gradovima organizirala protest kojim je blokirala glavne trgove i ulice. Bio je to jedan od najve\u0107ih prosvjeda…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":15138,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-15136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15136"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15153,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136\/revisions\/15153"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15136"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15136"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15136"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15136"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}