{"id":15095,"date":"2016-09-21T12:34:36","date_gmt":"2016-09-21T11:34:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=15095"},"modified":"2016-09-21T12:34:36","modified_gmt":"2016-09-21T11:34:36","slug":"crveni-karton-za-firme-s-periferije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=15095","title":{"rendered":"Crveni karton za firme s periferije"},"content":{"rendered":"

Usprkos \u017eestokom protivljenju zemalja \u010dlanica isto\u010dne Europe, pro\u0161loga tjedna u Europskom parlamentu izglasana je kontroverzna Direktiva o “upu\u0107ivanju radnika”. Kako bi ju stopirali, \u010dlanovi 11 zemalja (mahom iz isto\u010dne Europe) posegnuli su za institutom tzv. \u017dutog kartona, svojevrsnim “vetom”, na kojeg imaju pravo nacionalni parlamenti, a po principu supsidijarnosti 1<\/a><\/sup>. \u017duti karton trebao bi biti demokratski osigura\u010d s ciljem “ranog upozorenja” koji se mo\u017ee primjenjivati u slu\u010daju naru\u0161avanja principa supsidijarnosti, a aktivirati ga moraju parlamenti 1\/3 zemalja \u010dlanica. U ovom slu\u010daju, radilo se o parlamentima Bugarske, \u010ce\u0161ke, Danske, Estonije, Litve, Latvije, Hrvatske, Ma\u0111arske, Poljske, Rumunjske i Slova\u010dke.<\/p>\n

\u010clanice su poku\u0161ale stopirati spornu Direktivu uz obja\u0161njenje da bi takva mjera rezultirala nekonkurentno\u0161\u0107u kompanija iz isto\u010dne Europe na zapadnom tr\u017ei\u0161tu. Direktiva naime odre\u0111uje da radnici koje neka firma iz jedne zemlje “uputi” na rad u drugu zemlju, u toj ciljnoj zemlji moraju biti pla\u0107eni po istim pravilima i cijenama koje vrijede u ciljanoj zemlji. Drugim rije\u010dima, ako neka gra\u0111evinska firma iz Hrvatske, gradi neki kompleks u Njema\u010dkoj, hrvatski radnici na radu u Njema\u010dkoj zaposleni u hrvatskoj firmi, moraju biti pla\u0107eni prema pravilima koja za isti sektor vrijede u Njema\u010dkoj. Radi se naizgled o ne\u010demu sasvim logi\u010dnom \u010demu se ne mo\u017ee prigovoriti. Europski parlament ovu direktivu smatra rje\u0161enjem problema tzv. “socijalnog dampinga”, odnosno lo\u0161ih praksi, navodno posebno karakteristi\u010dnih za firme iz isto\u010dnih \u010dlanica na teritoriju zapadnih. Pod lo\u0161im praksama primarno se misli na lo\u0161e ugovore o radu, izbjegavanjima obaveza prema radnicima, nepla\u0107anjima prekovremenih i sli\u010dno…<\/p>\n

La\u017ena socijalna pravednost<\/strong><\/p>\n

A Direktiva se promovirala pod sloganom “ista cijena za isti rad”. Mediji koji prate rad EU, pohitali su ovu pri\u010du formulirati kao jo\u0161 jedno retrogradno nerazumijevanje isto\u010dne Europe, koju karakteriziraju korumpirani politi\u010dari i s njima povezani kriminalni poduzetnici, a naspram kojih stoje plemenite namjere EU, predvo\u0111ene prosvije\u0107enim politi\u010darima zemalja centra. Pa se EU zala\u017ee za dokidanje socijalnog dampinga, dok politi\u010dari zemalja periferije vide samo privatni poduzetni\u010dki sektor i ne mare za javni interes. Dok bismo se s drugom tvrdnjom jo\u0161 i mogli slo\u017eiti, nu\u017eno je imati na umu, da se radi o vrijednostima koje dosljedno name\u0107e upravo EU.<\/p>\n

Tvrdnja o sprje\u010davanju socijalnog dampinga, odnosno “istoj cijeni za isti rad” mo\u017eda je inteligentno formulirana, no nikako ne proizvodi \u017eeljene u\u010dinke. Ono \u0161to se promovira kao socijalna mjera, jo\u0161 jednom pokazuje se kao mehanizam dovo\u0111enja zemalja periferije u poziciju ekonomske ovisnosti. Jasno je da firme iz isto\u010dne Europe ne\u0107e mo\u0107i konkurirati cijenama rada koje va\u017ee na zapadnim tr\u017ei\u0161tima, dok \u0107e istovremeno, firme iz zemalja centra mo\u0107i jo\u0161 jeftinije pla\u0107ati svoje radnike na radu u zemljama isto\u010dne Europe, \u010dime \u0107e im dodatno porasti profitne mar\u017ee, a takvih je ipak znatno vi\u0161e nego ovih prvih.<\/p>\n

Ovdje jo\u0161 jednom do izra\u017eaja dolaze temeljne nepravednosti Europske unije: demokratski deficiti, favoriziranje privatnog sektora zemalja centra nad svima ostalima, diskriminatorni zakoni, podcjenjiva\u010dki diskurs, i ono najva\u017enije, sistemsko dono\u0161enje ekonomski nepravednih odluka, pod okriljem socijalne pravednosti, koja istovremeno kontinuirano nestaje.<\/p>\n

  1. Supsidijarnost je na\u010delo prema kojemu odlu\u010divanje o zajedni\u010dkim pitanjima mora biti preneseno na najni\u017ei mogu\u0107i stupanj dru\u0161tvene organizacije, dok sredi\u0161nja vlast ima samo ulogu nadopune politi\u010dkog odlu\u010divanja na mjesnoj razini. [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Usprkos \u017eestokom protivljenju zemalja \u010dlanica isto\u010dne Europe, pro\u0161loga tjedna u Europskom parlamentu izglasana je kontroverzna Direktiva o “upu\u0107ivanju radnika”. Kako bi ju stopirali, \u010dlanovi 11 zemalja (mahom iz isto\u010dne Europe) posegnuli su za institutom tzv. \u017dutog kartona, svojevrsnim “vetom”, na kojeg imaju pravo nacionalni parlamenti, a po principu supsidijarnosti 1. \u017duti karton trebao bi biti […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":15096,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[110,228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-15095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15097,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15095\/revisions\/15097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15095"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=15095"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=15095"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=15095"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=15095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}