{"id":14980,"date":"2016-09-14T07:46:28","date_gmt":"2016-09-14T06:46:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14980"},"modified":"2021-02-25T11:00:23","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:23","slug":"dobar-energo-biznis-u-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14980","title":{"rendered":"Dobar energo-biznis u Hercegovini"},"content":{"rendered":"

Bosanskohercegova\u010dki projekt 500 mini-hidroelektrana s ciljem iskori\u0161tavanja, ve\u0107 u velikoj mjeri iskori\u0161tenih vodnih potencijala, osmi\u0161ljen je kao na\u010din zaobila\u017eenja skupih i kompleksnih studija za\u0161tite okoli\u0161a potrebnih kod velikih hidroelektrana. Kako voda postaje sve cjenjenijim resursom, umjesto njene maksimalne za\u0161tite za budu\u0107nost, kantonalne vlasti vide priliku za \u0161to br\u017eu zaradu te brzim izdavanjem “sve potrebne dokumentacije” poti\u010du sitnopoduzetni\u010dke impulse bez obzira na ekolo\u0161ke i socijalne posljedice takvih projekata.<\/strong><\/p>\n

U kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, rijeke i infrastruktura izgra\u0111ena na(d) njima, jedni su od prisutnijih toposa. Te\u0161ko je zamisliti ovda\u0161nju knji\u017eevnost bez rijeka i mostova, a jo\u0161 te\u017ee trasirati povijest ovog prostora bez osmanske mostogradnje, austrijskih \u017eeljeznica uz obale rijeka ili pak brana i hidroelektrana gra\u0111enih od \u0161ezdesetih u brzoj socijalisti\u010dkoj modernizaciji koja je poku\u0161avala dovesti BiH i njezine narode u korak s “naprednim svijetom”. Povijest infrastrukture, nerijetko, najplasti\u010dnije, oslikava transformacije i (dis)kontinuitete odre\u0111enog teritorija. Sa svim svojim ambivalentnostima i kompleksnim odnosima prema krajobrazu i prirodi koju \u017eeli premostiti, populaciji koju treba preseliti i privredi koju kani pokrenuti.<\/p>\n

Nedavno objavljen (srpanj 2016.) dokument pod punim nazivom Strate\u0161ka studija o utjecaju na okoli\u0161 plana upravljanja vodnim podru\u010djem Jadranskog mora na podru\u010dju Federacije BiH<\/em> kojeg je naru\u010dila federalna Agencija za vodno podru\u010dje Jadranskog mora, upozorava na razinu ugro\u017eenosti voda u Hercegovini (odnosno podru\u010dju Jadranskog sliva koji obuhva\u0107a tokove rijeka Neretve, Trebi\u0161njice, Cetine i Krke na podru\u010dju Federacije BiH). Me\u0111u ostalim, u dokumentu je predo\u010deno i stanje vodne infrastrukture na ovom podru\u010dju koja je potpuno neprilago\u0111ena standardima o\u010duvanja okoli\u0161a i zdravlja stanovni\u0161tva. Dovoljan je podatak da je kanalizacijska mre\u017ea u tri \u017eupanije Federacije BiH koje potpadaju pod ovo podru\u010dje vezana isklju\u010divo uz op\u0107inska sredi\u0161ta i to ne sva. Drugim rije\u010dima, ve\u0107ina stanovni\u0161tva Hercegovine nije priklju\u010deno na neki oblik kanalizacijske mre\u017ee i infrastrukture. Najve\u0107i grad na ovom podru\u010dju \u2013 Mostar \u2013 kanalizacijsku mre\u017eu ima u u\u017eem gradskom podru\u010dju, ali bez kolektora, \u0161to od Neretve na mostarskom podru\u010dju stvara zaga\u0111enu i za zdravlje opasnu rijeku, o \u010demu \u010desto izvje\u0161tavaju lokalni mediji i Zavod za javno zdravstvo FBiH.<\/p>\n

Gornji horizonti na \u010dekanju?<\/strong><\/p>\n

Izvje\u0161taj donosi i zaklju\u010dak o “zna\u010dajnom pritisku” antropogenih faktora na 49 vodnih tijela u ovom podru\u010dju, a u uvodnom dijelu studije posebno se isti\u010du utjecaji i rizik koji se mo\u017ee stvoriti izgradnjom hidroenergetskih objekata u podru\u010dju rijeke Trebi\u0161njice na teritoriju Republike Srpske ukoliko se nastavi projekt Gornji horizonti koji podrazumijeva izgradnju nekoliko hidroenergetskih objekata i potpunu hidromorfolo\u0161ku transformaciju cijelog ovog podru\u010dja do samog u\u0161\u0107a Neretve. Naime, prema spomenutom projektu koji za cilj ima ja\u010danje energetskih kapaciteta na jugu Hrvatske i Republike Srpske, promjenama toka rijeke Trebi\u0161njice zna\u010dajno bi se utjecalo na smanjenje koli\u010dine vode u susjednim tokovima (Neretva, odnosno njene pritoke) i vodnim tijelima te u najgorem slu\u010daju dovelo do pove\u0107anja saliniteta vode \u0161to bi imalo katastrofalne posljedice po najva\u017eniju privrednu granu od \u010capljine do Plo\u010da \u2013 poljoprivredu. Pri\u010da o Gornjim horizontima prije par godina bila je aktualna i u hrvatskim medijima jer Vlada RH bila uklju\u010dena u sam projekt zajedno s Vladom Republike Srpske. Nakon pro\u0161logodi\u0161nje promjene vlasti u Republici Hrvatskoj koja se kadrovirala politi\u010darima upravo iz doline Neretve, pri\u010da o Gornjim horizontima nekako je utihnula. Me\u0111utim, paralelno na \u0161irem podru\u010dju Hercegovine, svjedo\u010dimo o nekim drugim projektima i bujaju\u0107em energo-biznisu koji osim devastacije prirode izaziva i bunu jo\u0161 nedovoljno razvijenog civilnog sektora, ali i lokalnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Uz Gornje horizonte, drugi najzvu\u010dniji hidroenergetski projekt, zapo\u010det je u gornjem slivu rijeke Neretve u Ulogu, op\u0107ina Kalinovik u Republici Srpskoj. Rije\u010d je o projektu iz istog paketa “iskori\u0161tavanja hidroenergetskih potencijala” ovog dijela Bosne i Hercegovine. Voda je u jeku energetskih kriza i geopoliti\u010dkih preslagivanja, o\u010dito postala bitan resurs, a struja bitan proizvod za izvoz na europsko tr\u017ei\u0161te. To su osjetile entitetske vlasti u oba bh. entiteta i br\u017ee bolje krenule u rasprodaju jednog od malobrojnih preostalih resursa ovog dijela Balkana. U tom kontekstu, projekt HE Ulog, postao je najkontroverzniji jer je do njega do\u0161lo tzv. samoinicijativnom ponudom kompanije Energy Financing Team (EFT-grupa) srpskog biznismena Vuka Hamovi\u0107a \u2013 Vladi RS-a. Izgradnja cijelog kompleksa pripala je jednoj od najja\u010dih kineskih gra\u0111evinskih kompanija Synohiydru. No nakon po\u010detka radova, nekoliko havarija i smrtnih slu\u010dajeva gra\u0111evinskih radnika, radovi na ovom “kapitalnom projektu” su stali. Na kraju se ispostavilo da je teren na kojem se po\u010dela graditi hidro-elektrana ne\u0161to geolo\u0161ki “rahliji” nego su investitori o\u010dekivali i procijenili. Amaterizam koji je postao o\u010dit i gra\u0111anima nekad va\u017enog vojnog garnizona JNA u Kalinoviku, jako je dobro oslikavao stihijsku koncesijsku politiku koja je br\u017ee bolje poku\u0161ala rasprodati jedini prirodni resurs tog rajona, a da pritom nije, kako se najavljivalo, zadovoljila minimum socijalne trampe i zaposlila lokalno stanovni\u0161tvo potpuno iseljenog i zapu\u0161tenog planinskog kraja sjeveroisto\u010dne Hercegovine.<\/p>\n

Koja infrastruktura i za koga?
\n<\/strong><\/p>\n

Za razliku od vlasti Republike Srpske koje su se dale u glomazne projekte i velike koncesije, u Federaciji BiH iskori\u0161tavanju vodnih resursa su pri\u0161li na ne\u0161to “suptilniji” na\u010din primjenom modela tzv. mini-hidroelektrana. Naime, kantonalne vlasti Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona dale su se u posljednje vrijeme u intenzivno izdavanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana cijelim tokom rijeke Neretve koja je ve\u0107 dobrano hidroenergetski iskori\u0161tena jo\u0161 u socijalizmu. U javnost je ubrzo “isko\u010dilo” nekoliko zanimljivih pri\u010da s gotovo istim scenarijem. Taj scenarij je uvijek uklju\u010divao kantonalne i op\u0107inske vlasti koje u brzinskoj proceduri izdaju dozvole investitorima koji onda bez adekvatnih ispitivanja i studija utjecaja kre\u0107u u “kopanja” redovno nailaze\u0107i na aktivan otpor lokalnog stanovni\u0161tva. Naime, male hidroelektrane, upravo zbog svoje veli\u010dine, nerijetko ne moraju pro\u0107i rigorozne procedure dobivanja dozvola i pozitivnih nalaza studija, a ako i trebaju \u2013 to se \u010desto odradi \u0161arlatanski ili u aran\u017emanu privatnih firmi. Jedan od takvih primjera je i okretanje hidroenergetskom biznisu najboljeg bh. ko\u0161arka\u0161a i kapetana reprezentacije Mirze Teletovi\u0107a koji je pokraj rodne Jablanice krenuo u investiranje u jednu takvu mini-hidroelektranu. Nai\u0161av\u0161i na otpor lokalnog stanovni\u0161tva zabrinutog za vlastita doma\u0107instva i poljoprivredna zemlji\u0161ta, Mirza je sav u \u010du\u0111enju mahao svojom studijom utjecaja na okoli\u0161 i obja\u0161njavao da ima “svu potrebnu dokumentaciju” za svoj prvi poduzetni\u010dki poduhvat.<\/p>\n

“Sva potrebna dokumentacija” postala je uskoro ultimativna floskula kojom se ma\u0161e protiv svake kritike na 500 najavljenih mini-hidroelektrana koje se kane graditi u skorom periodu na podru\u010dju Bosne i Hercegovine. Uz jablani\u010dko podru\u010dje, na sli\u010dnu pri\u010du nailazimo i u naselju Buna kraj Mostara gdje se na istoimenoj rijeci poku\u0161aju izgraditi dvije mini-hidroelektrane koje su izazvale aktivan otpor lokalnog stanovni\u0161tva, aktivista, ali i stru\u010dne javnosti \u2013 odnosno Geografskog instituta iz Sarajeva i njegovog ravnatelja prof. Muriza Spahi\u0107a, koji je u izjavi za portal analiziraj.ba<\/a> upozorio na interes koji se krije iza “stru\u010dnih nalaza” i studija utjecaja na okoli\u0161: “Oni koji naru\u010duju te projekte, a i oni koji to rade, ne vode dovoljno ra\u010duna o prirodi zbog zarade. Interesantno je da je okoli\u0161ni program radio investitor, \u0161to ne postoji nigdje na svijetu”. Na problemati\u010dnost ovakvog tip politika prema vodnom bogatstvu, upozoravaju i iz jedne od glasnijih zelenih grupa u BiH \u2013 Centra za za\u0161titu \u017eivotne sredine iz Banja Luke. Prema njima puno mini-hidroelektrana nije odr\u017eiva i adekvatna zamjena za par velikih, \u0161tovi\u0161e: “male hidroelektrane predstavljaju proporcionalno istu prijetnju za male rijeke kao velike hidroelektrane za velike rijeke”.<\/p>\n

Nije trebalo dugo \u010dekati, da nakon ekstrakcije bogatstva iz propalog industrijskog sektora devedesetih i dvijetisu\u0107itih, kapital i politi\u010dke elite prona\u0111u novi izvor akumulacije \u2013 nekad i doslovno. Te hidroelektrane koje bi mogle ubrzo preplaviti (opet – i doslovno) hercegova\u010dka kr\u0161ka polja, nastaju kao aran\u017eman biznisa i birokracije bez ikakvog pozitivnog utjecaja na zajednicu i njihov svakodnevni \u017eivot, posebice ako uzmemo u obzir da je redovno rije\u010d o jako slabo razvijenim, starom terminologijom – pasivnim krajevima s gotovo nikakvom infrastrukturom, sa selima koja nemaju adekvatnu vodoopskrbu, a kamo li kanalizacijsku mre\u017eu ili spominjane kolektore. I dok se pravi problemi komunalne infrastrukture u Hercegovini potpuno zaobilaze, aktiviraju se infrastrukturni projekti koji iz zemlje i vode izvla\u010de profit za nekolicinu, odnosno energiju koja \u0107e poslu\u017eiti odr\u017eavanju energetske stabilnosti ostatka Europe. Drugim rije\u010dima, klasi\u010dni kolonijalni scenarij u koji je, kako je pokazala studija Bankwatcha<\/a> uklju\u010dena i Europska banka za obnovu i razvoj. Prema zadnjim najavama iz medija EBRD dobiva novu kadrovsku akviziciju koja je jako dobro upoznata s resursima ovog podru\u010dja i njihovim mogu\u0107nostima u servisiranju potreba europskog centra. Tako da ova kolonijalna parabola ne\u0107e ostati i bez adekvatne politi\u010dki tragi\u010dne, kompradorske figure.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, rijeke i infrastruktura izgra\u0111ena na(d) njima, jedni su od prisutnijih toposa. Te\u0161ko je zamisliti ovda\u0161nju knji\u017eevnost bez rijeka i mostova, a jo\u0161 te\u017ee trasirati povijest ovog prostora bez …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14981,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-14980","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14980"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14980\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36734,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14980\/revisions\/36734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14981"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14980"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14980"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14980"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14980"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}