{"id":14977,"date":"2016-09-15T07:00:26","date_gmt":"2016-09-15T06:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14977"},"modified":"2021-02-25T11:00:23","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:23","slug":"nidzara-i-zatvori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14977","title":{"rendered":"Goru\u0107i problemi bh. zatvora: kapaciteti ili etniciteti?"},"content":{"rendered":"

Pravila o zatvorskim standardima Europske Unije, u slu\u010daju primjene u Bosni i Hercegovini mogla bi se izvitoperiti i postati podloga za etni\u010dku podjelu zatvorenika. No, osim ovog, bh. zatvore mu\u010de i drugi problemi, primarno oni koji se ti\u010du njihovih kapaciteta i kvalitete koji \u010dine podlogu za uspje\u0161nu rehabilitaciju.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Organizacije koje se bave stanjem ljudskih prava ve\u0107 godinama upozoravaju o lo\u0161im uslovima i tretmanu osoba u prenapu\u010denim zatvorima u Bosni i Hercegovini. Izvje\u0161taji su iz godine u godinu sve alarmantniji i sve do jedan pozivaju na reakciju vlasti, zazivaju\u0107i pobolj\u0161anje zatvorskih uvjeta. Ipak, uz privid reformi, ovda\u0161nji politi\u010dari su prona\u0161li na\u010din kako ubla\u017eiti kritike, uz minimalne stvarne i kvalitativne promjene u sustavu.<\/p>\n

Naime, parlamentarci u oba entiteta lako su se dogovorili da usvoje zakone prema kojima osu\u0111enici mogu tra\u017eiti premje\u0161taj u zatvor koji je blizu njihovom stalnom prebivali\u0161tu. U su\u0161tini je ta odluka u skladu sa europskim zatvorskim pravilima koja nala\u017eu postojanje mogu\u0107nosti da osoba bude smje\u0161tena u zatvor koji je blizu mjesta gdje \u017eivi, \u0161to zna\u010di mogu\u0107nost osu\u0111enim osobama da odrz\u030cavaju kontakt s porodicom, a to se mo\u017ee pozitivno odraziti i na socijalnu rehabilitaciju. No, ovaj aspekt ispao je malo izobli\u010den pri dono\u0161enju ovakvog zakona u BiH, dok se glavna rasprava doticala pitanja u kojem \u0107e entitetu pripadnici koje nacije slu\u017eiti zatvorske kazne za po\u010dinjena krivi\u010dna djela, uklju\u010duju\u0107i i ratne zlo\u010dine.<\/p>\n

Kao i sve drugo u ovoj zemlji, i pitanje izvr\u0161enja zatvorskih kazni, zahvaljuju\u0107i Daytonskom sporazumu, raspore\u0111eno je na tri nivoa vlasti. Nadle\u017ene institucije su one Ministarstva pravde BiH, potom Federalno ministarstava pravde, Ministarstva pravde Republike Srpske te Pravosudna komisija Distrikta Brc\u030cko. Svaka od institucija zadu\u017eena je za zatvore i zatvorsku politiku na podru\u010dju svoje jurisdikcije, izuzev dr\u017eavnog ministarstva s obzirom da jo\u0161 uvijek nije izgra\u0111en zatvor u kojem bi kazne slu\u017eile osobe kojima presudi Sud BiH. U BiH danas postoji 13 kazneno-popravnih zavoda – sedam u Federaciji i \u0161est u RS, te pritvorska jedinica Suda BiH.<\/p>\n

Novi zatvori ili nove sudske prakse?<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, problem koji tako\u0111er postoji i u drugim resorima, evidentan je i u ovom slu\u010daju te se uskla\u0111enost zakona i pravila istopila u kakofoniji nadle\u017enosti raznih institucija, na \u0161to su ombudsmani upozoravali u vi\u0161e navrata. Pritvorska jedinica Suda BiH tokom 2015. godine primila je 108 z\u030calbi osu\u0111enih lica, a ve\u0107ina se, kao i prethodnih godina, odnosila na nezadovoljstvo kvalitetom pru\u017eene zdravstvene za\u0161tite, pitanja kori\u0161tenja vanzavodskih pogodnosti, uslove smje\u0161taja i tretmana, nekorektno pona\u0161anje osoblja ili drugih zatvorenika, te nemogu\u0107nost ostvarivanja radnog anga\u017emana. Kad se radi o \u017ealbama na nekorektno pona\u0161anje drugih lica, uglavnom se radilo o “ugroz\u030cavanju sigurnosti od drugih osu\u0111enika, s\u030cto se manifestira ucjenama, nepos\u030ctivanjem, psiholos\u030ckim pritiskom, provokacijama na nacionalnoj osnovi itd”.<\/p>\n

U njihovom godi\u0161njem izvje\u0161taju navode i primjere sukoba na nacionalnoj osnovi<\/a>, pa je tako Z\u030calitelj193 istakao “da vec\u0301 dva mjeseca, od kada je u njegovu sobu smjes\u030cten drugi osu\u0111enik, trpi provokacije na nacionalnoj osnovi. Naime, drugi osu\u0111enik mu zabranjuje da gleda vijesti i serije na turskom TV kanalu, za vrijeme obavljanja vjerskih aktivnosti namjerno pojac\u030cava muziku, upuc\u0301uje psovke i c\u030cini sve kako bi ponizio njegovu vjeru, naciju i jezik. Z\u030calitelj se obrac\u0301ao nadlez\u030cnim u zavodu, ali je izostala oc\u030cekivana zas\u030ctita, zbog c\u030cega smatra da postoji grubo krs\u030cenje njegovih prava.\u201d<\/p>\n

Ipak, najte\u017ei problem godinama je ve\u0107 pretrpanost kazneno-popravnih zavoda. Pronalazak hitnog sistemskog rje\u0161enja postaje sve ve\u0107im imperativom, a ono se ne smije svoditi tek na izgradnju novih zatvorskih ustanova ve\u0107 je nu\u017eno uvesti mogu\u0107nosti izricanja alternativnih kazni, kao s\u030cto su: rad za opc\u0301e dobro, elektronske narukvice, dekriminalizacija odre\u0111enih kaz\u030cnjivih ponas\u030canja, itd. Za sada je samo upotreba elektronskih narukvica u\u0161la u praksu, dok je sve ostalo samo na nivou rasprava stru\u010dnjaka, kojih nema ba\u0161 puno u ovoj oblasti u BiH. Prema podacima entitetskih ministarstava, u zatvorima u BiH se do 30. aprila ove godine nalazilo 3.466 osoba, od \u010dega je u Federaciji 1.960 osoba, a u RS 1.506. Postoje\u0107i kapacitet je 3.021, a procjena je da bi bilo potrebno 3.750 mjesta.<\/p>\n

Zenica blues<\/em><\/strong><\/p>\n

Zatvor o kojem se najvi\u0161e pri\u010da u BiH, i koji je ujedno i najve\u0107i u dr\u017eavi, je onaj u Zenici gdje boravi vi\u0161e od 750 osu\u0111enika. Prema medijskim natpisima, uprava tog zatvora je kriva za zlostavljanje osu\u0111enika i to na nacionalnoj osnovu, \u0161to oni negiraju. Ve\u0107 godinama osu\u0111enici tvrde da trpe zlostavljanje zbog nacije kojoj pripadaju, a uglavnom je rije\u010d o osu\u0111enicima za po\u010dinjene ratne zlo\u010dine. Godine 2012. za Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) navodi su nekih od osu\u0111enika bili idealna prilika da dodaju vatru na debatu o Sudu BiH te najave jo\u0161 jedan referendum koji se nije odr\u017eao. Naime, dr\u017eavna parlamentarka Du\u0161anka Majki\u0107 je pokrenula pitanje “zlostavljanja zatvorenika na nacionalnoj osnovi”, na \u0161to se odlu\u010dila nakon “dramati\u010dnog apela” srpskih osu\u0111enika za ratne zlo\u010dine koji izdr\u017eavaju kaznu u zeni\u010dkom zatvoru, te je tvrdila da su joj neki od osu\u0111enih rekli kako su ih brutalno pretukli bo\u0161nja\u010dki osu\u0111enici samo zato \u0161to su Srbi.<\/p>\n

Godinama, SNSD tvrdi da je Sud BiH pristran<\/span> <\/span>kada je rije\u010d o procesuiranju ratnih zlo\u010dina uz tvrdnju da rad ove institucije ide na \u0161tetu Srbima u BiH. Navodi o zlostavljanju zatvorenika na nacionalnoj osnovu u zatvorima u skladu su sa njihovim poku\u0161ajima da predstave procesuiranje ratnih zlo\u010dina kao napad na jednu etni\u010dku grupu. Osu\u0111eni za ratne zlo\u010dine, kojih je na stotine u BiH, kazne slu\u017ee u istim zatvorima gdje i osu\u0111enicima za ostala krivi\u010dna djela. I jedni i drugi imaju mogu\u0107nost da tra\u017ee premje\u0161taj u zatvore koji je blizi njihovog mjesta boravka. U zatvorima naj\u010de\u0161\u0107e dijele prostorije sa drugim osu\u0111enicima, izuzev u zatvoru u Fo\u010di gdje je nakon po\u010detka su\u0111enja za ratne zlo\u010dine pred Sudom BiH, dogra\u0111en posebni dio u kojem su uslovi bolji. Za osobe koje su po\u010dinile ratne zlo\u010dine nema posebnih programa rehabilitacije niti im je na bilo koji na\u010din dat poseban tretman. Vrlo je mogu\u0107e da se u istom zatvoru, prenapu\u010denom, na\u0111u osobe koje su bile u sukobljenim vojskama, ili po\u010dinioci i \u017ertve ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n

Praksa da osu\u0111eni za ratne zlo\u010dine imaju isti tretman kao i svi drugi preuzeta je iz rada Ha\u0161kog tribunala. Naime, sve osu\u0111ene osobe su slu\u017eile kazne (ili ih jo\u0161 uvijek slu\u017ee) u istim zatvorima sa osobama koje su osu\u0111ene za druga krivi\u010dna djela te im tako\u0111er nije omogu\u0107ena specijalna rehabilitacija. U BiH pak godinama postoji plan za izgradnju posebnog zatvora gdje bi bile smje\u0161tene osobe koje su osu\u0111ene pred Sudom BiH, \u0161to zna\u010di po\u010dinioci ratnih zlo\u010dina, ali i drugih krivi\u010dnih djela koja se procesuiraju pred Sudom BiH (terorizam, organizovani kriminal, korupcija\u2026). Prema posljednjim najavama, zatvor bi trebao po\u010deti sa radom sljede\u0107e godine, a kapacitet \u0107e biti 350 mjesta. Upravljanje ovim zatvorom godinama izaziva nesuglasice, a sama izgradnja je izazvala i salvu negodovanja iz Republike Srpske. Direktor jo\u0161 uvijek nije imenovan jer se vodi rasprava oko toga koja politi\u010dka partija \u0107e imati ovu “privilegiju”. Za sada je prijedlog da zapo\u0161ljavanje oko 250 ljudi u ovom zatvoru bude pod kontrolom HDZ-a, tj da oni imenuju i direktora, no stranke na vlasti se jo\u0161 uvijek nisu kona\u010dno dogovorile<\/a>.<\/p>\n

Ostali zatvori i kazneno-popravne institucije ve\u0107 odavno su podijeljene – strana\u010dki. Sada je ostalo i da se zatvorenici podijele. U kona\u010dnici ne mo\u017eemo donijeti informirani zaklju\u010dak o tome koliko velika opasnost le\u017ei u etni\u010dkom dijeljenju zatvorenika, no ipak ne mo\u017eemo ne primijetiti da, usprkos nastojanjima, za ovu temu nismo uspjeli prona\u0107i sugovornike, stoga bi decidirana tvrdnja da se zatvorenici u BiH zaista sistemski etni\u010dki\u00a0dijele u ovom trenutku za nas bila dalekose\u017ena. No, sama nemogu\u0107nost pronala\u017eenja sugovornika govori nam da su dejtonske podjele u BiH nezaobilazan faktor u svim sferama dru\u0161tvenog \u017eivota ove zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zatvor o kojem se najvi\u0161e pri\u010da u BiH, i koji je ujedno i najve\u0107i u dr\u017eavi, je onaj u Zenici gdje boravi vi\u0161e od 750 osu\u0111enika. Prema medijskim natpisima, uprava tog zatvora je kriva za zlostavljanje osu\u0111enika i to na nacionalnoj osnovu, \u0161to negiraju…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14995,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[105],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-14977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-javni-sektor","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14977"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14977\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36733,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14977\/revisions\/36733"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14977"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14977"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14977"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14977"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}