{"id":14973,"date":"2016-09-13T12:57:38","date_gmt":"2016-09-13T11:57:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14973"},"modified":"2016-09-13T12:57:38","modified_gmt":"2016-09-13T11:57:38","slug":"rjesenje-problema-rezi-siromasnima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14973","title":{"rendered":"Rje\u0161enje problema: re\u017ei siroma\u0161nima"},"content":{"rendered":"

Nekad donekle prikrivena logika europske politike mjera \u0161tednje, koja u situacijama krize nala\u017ee rezanje financija siroma\u0161nima i potrebitima, upravo<\/a> je dobila svoju eksplicitnu varijantu.<\/p>\n

Europska unija dogovorila se u ponedjeljak, potvrdiv\u0161i time ranije dogovore<\/a> iz jula ove godine, da \u0107e u bud\u017eetu za idu\u0107u godinu srezati sredstva namijenjena siroma\u0161nim dijelovima Unije, mahom onima na istoku Europe, a s ciljem preusmjeravanja tih sredstava u upravljanje izbjegli\u010dkom krizom. Ovime EU jo\u0161 jednom, ovog puta eksplicitno, potvr\u0111uje svoju politiku da terete kriza trebaju snositi oni najsiroma\u0161niji, dok se bogatim europskim firmama i dalje prioritetno treba osiguravati nove prilike zarade.<\/p>\n

Naime, sredstva kohezivnih fondova koja uglavnom koriste manje razvijene zemlje Unije s ciljem ujedna\u010denijeg razvoja ove naddr\u017eavne tvorevine, u idu\u0107oj godini bit \u0107e manji za \u010dak 23,94 posto, a ta \u0107e se sredstva, umjesto u razvoj nerazvijenih krajeva, usmjeriti prema fondovima “sigurnosti” (Frontex, Europol, osiguranje granica i sl.) koji \u0107e dobiti 24,42 posto vi\u0161e uplata nego u teku\u0107oj godini. Europski parlament, \u010dija je demokratska impotentnost pokazni primjer manjka bazi\u010dne demokrati\u010dnosti ove tvorevine, jo\u0161 nije dao svoje mi\u0161ljenje o prora\u010dunu 2017. godinu.<\/p>\n

“Kohezivni” fondovi<\/strong><\/p>\n

Veliki dio prora\u010duna,46 posto, (gotovo 74,3 milijardi eura u obavezama i 56,1 milijardi u uplatama, \u0161to je smanjenje od 15,31 posto u odnosu na teku\u0107u godinu) za idu\u0107u godinu trebao bi oti\u0107i na “pametan i inkluzivan rast” koji navodno podrazumijeva stvaranje novih radnih mjesta i pametnu, odnosno zelenu tehnologiju, te na poticanje kompetitivnosti europskih firmi. Brojevima izra\u017eeno, tih 46 posto dijeli se na 34 posto sredstava namijenjenih “pomaganju nerazvijenim dijelovima EU”, 12 posto odlazilo bi na unaprje\u0111enje konkurentnosti EU firmi, a 41 posto na proizvodnju “sigurne” hrane, inovativnih poljoprivrednih tehnologija te u\u010dinkovito i odr\u017eivo kori\u0161tenje plodne zemlje i \u0161umskih podru\u010dja.<\/p>\n

Pove\u0107anje ulaganja od 0,7 posto odnosno 10 milijuna eura, o\u010dekuje se i u znanstveno istra\u017eiva\u010dki projekt HORIZON, a dodatno \u0107e profitirat i “Junckerov plan” (Europski fond za strate\u0161ke investicije) kojem \u0107e financiranje narasti za \u010dak 2,3 milijarde eura. Erasmus+, program razmjene studenata i mladih stru\u010dnjaka, koji uglavnom funkcionira tako da privla\u010di talente istoka u zemlje zapada, tako\u0111er \u0107e dobiti porast u financiranju, a oko 600 milijuna eura oti\u0107i \u0107e na financiranje inicijative za nezaposlenost mladih u Europi. S obzirom na preko 50 posto nezaposlenih mladih u \u0160panjolskoj te neznatno manju u Gr\u010dkoj i Hrvatskoj, o\u010dekivalo bi se vi\u0161e sredstava usmjerenih u rje\u0161avanje ovog, zaista goru\u0107eg problema \u010dije \u0107e krajnje socijalne posljedice postati vidljive tek u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Pozitivni kontraprimjeri<\/strong><\/p>\n

Podsjetimo, europski godi\u0161nji prora\u010dun za 2015. iznosio je 145 milijardi eura, u apsolutnim brojkama, no to je tek jedan posto bogatstva koje na godi\u0161njoj razini proizvedu radnici u europskim firmama. Naprednim \u2013 pametnim i zelenim \u2013 tehnologijama mahom se bave firme iz zemalja zapadne Europe, dok je posebna razvojna pomo\u0107 potrebna zemljama Isto\u010dne Europe. Ovakva preraspodjela prora\u010duna doslovno zna\u010di uzimanje sredstava manje razvijenim zemljama da bi se firmama vi\u0161e razvijenih zemalja osigurala apsolutna globalna kompetitivna prednost. Distribucija sredstava u Europskoj uniji nikako nije socijalno pravedna. Pitanje poticanja razvoja i stvaranja novih poslova ne odnosi se na sve krajeve Unije jednako, upravo suprotno. Prora\u010dun za idu\u0107u godinu potpuno je transparentan primjer antisocijalne politike EU.<\/p>\n

Istovremeno, egida za\u0161tite pred izbjeglicama, tek je lo\u0161e opravdanje za nova ulaganja u naoru\u017eanje i obranu. Kvalitetna socijalna politika uzela bi u obzir pozitivne migracijske primjere i na njima gradila pravednije dru\u0161tvo. A takvi se primjeri napokon po\u010dinju pojavljivati u medijima. Primjerice, UNHCR<\/a> izvijestio je da je u Libanonu (koji je na populaciju veli\u010dine Hrvatske, od 4 milijuna stanovnika, primio 1 milijun sirijskih izbjeglica) izbjegli\u010dka kriza, pridonijela porastu kvalitete i povjerenja u institucije javnog zdravstva (u Libanonu je zdravstvo bilo potpuno privatizirano i povjerenje u zdravstvene institucije bilo je jako nisko). Pozitivan je primjer i ekonomsko o\u017eivljavanje mjesta na jugu Italije, u Calabriji<\/a>, koja godinama bilje\u017ei emigracije i negativan prirodni prirast: dolaskom izbjeglica, porasla je potro\u0161nja, stvaraju se nova radna mjesta, lokalna zajednica ponovno je prodisala, a ekonomija se pokrenula. Ovi primjeri nisu rezultati europske politike integracija nego upravo suprotno, oni su kontraprimjeri i dokazi lo\u0161ih europskih politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekad donekle prikrivena logika europske politike mjera \u0161tednje, koja u situacijama krize nala\u017ee rezanje financija siroma\u0161nima i potrebitima, upravo je dobila svoju eksplicitnu varijantu. Europska unija dogovorila se u ponedjeljak, potvrdiv\u0161i time ranije dogovore iz jula ove godine, da \u0107e u bud\u017eetu za idu\u0107u godinu srezati sredstva namijenjena siroma\u0161nim dijelovima Unije, mahom onima na istoku […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14974,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,243,46],"theme":[458,456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14973"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14973\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14975,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14973\/revisions\/14975"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14973"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14973"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14973"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14973"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}