{"id":14959,"date":"2016-09-13T07:00:49","date_gmt":"2016-09-13T06:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14959"},"modified":"2021-02-25T11:00:24","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:24","slug":"specijalizanti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14959","title":{"rendered":"Bolnice na kraju (g)rada: slu\u010daj specijalizanata"},"content":{"rendered":"

Rasprave o statusu specijalizanata u hrvatskim bolnicama koje su eskalirale ovog ljeta u medijskom zaklonu predizborne kampanje, iznova su na\u010dele sva proturje\u010dja zdravstvenog sustava. Donosimo kronologiju slu\u010daja i pregled stavova aktera, uz raskrinkavanje la\u017ene dileme izme\u0111u kvalitete radnih uvjeta i odr\u017eivosti provincijskih bolnica. \u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Za vrijeme kratkog mandata (sad ve\u0107 tehni\u010dkog) ministra Darija Naki\u0107a zdravstvo se na\u0161lo u \u017ei\u017ei zanimanja javnosti na na\u010din na koji to odavno nije bilo. Glavni su razlog tome bile najave daljnje privatizacije i poskupljivanja zdravstvene za\u0161tite: najpoznatije mjere na tom dnevnom redu, \u010dije je izno\u0161enje izazvalo brojne reakcije javnosti, jesu poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja<\/a> i reorganizacija hitne pomo\u0107i<\/a>, unutar koje se prijetilo napla\u0107ivanjem pregleda pacijentima za koje se ispostavi da ipak nisu bili hitni (kako bi pacijenti bili osposobljeni za takvu vrstu trija\u017ee kad su se \u010dak i medicinske sestre pobunile da ona ne spada u njihov okrug kompetencija, nije poznato).<\/p>\n

Me\u0111utim jedan je ministrov potez svojedobno podijelio lije\u010dni\u010dke organizacije, a da je ostao bez velikog odjeka u \u0161iroj javnosti: za vrijeme njegovog mandata, u srpnju 2016., donesen je novi pravilnik o specijalisti\u010dkom osposobljavanju lije\u010dnika<\/a>, kojim se prije svega definiraju specijalizacije. Dio koji je izazvao kontroverze odnosio se na prestanak obaveze vra\u0107anja bruto pla\u0107a u slu\u010daju davanja otkaza.<\/p>\n

Priroda specijalizantskih ugovora<\/strong><\/p>\n

Naime, nakon \u0161est godina studija, odra\u0111enog sta\u017ea i, naj\u010de\u0161\u0107e, odre\u0111enog iskustva u hitnoj ili primarnoj za\u0161titi (dok te dvije struke jo\u0161 uvijek nisu specijalisti\u010dke, budu\u0107i da bi to trebale postati kroz nekoliko godina, kad dovoljan broj specijalista bude uveden u sustav), mladi lije\u010dnici (“mlad” u medicini zna\u010di ne\u0161to sasvim drugo nego u modi ili sportu) po\u010dinju specijalizaciju u trajanju od \u010detiri do \u0161est godina. Za to vrijeme oni imaju status zaposlenika u bolnicama koje su ih primile na specijalizaciju, no kako sve bolnice nemaju sve odjele u kojima specijalizanti trebaju raditi kako bi stekli potrebno iskustvo, lije\u010dnici dio vremena provedu rade\u0107i drugdje, u velikim klini\u010dkim centrima ili manjim specijaliziranim ustanovama, dok pla\u0107u i dalje primaju od mati\u010dne bolnice.<\/p>\n

To\u010dnije, pla\u0107u primaju iz prora\u010duna za zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a kanalizirana je kroz prora\u010dun odre\u0111ene bolnice. Nakon odra\u0111ene specijalizacije i polo\u017eenog specijalisti\u010dkog ispita novi specijalizanti prema svojim ugovorima ostaju raditi u bolnicama onoliko koliko je trajalo vrijeme specijalizacije (i to nakon \u0161to su godinama potpisivali ugovore koji su nalagali radnu obavezu dvostruko du\u017eu od specijalizacije). Ukoliko bi odlu\u010dili prekinuti ugovor prije isteka vremena na koje su se obvezali bolnici, specijalizanti su joj bili du\u017eni vratiti novac utro\u0161en za njihovo “\u0161kolovanje” \u2013 a koji je, uz naknade mentorima i cijenu ispita, uklju\u010divao i njihove kompletne bruto pla\u0107e.<\/p>\n

Problem s takvim sustavom i vi\u0161e je nego o\u010dit: pla\u0107e nisu stipendije koje doktori dobivaju za svoje u\u010denje, nego nadnice za njihov rad. Da je taj rad itekako potreban svjedo\u010di i brojnost de\u017eurstava i lepeza poslova koje specijalizanti obavljaju: bez njih bi sustav bio neodr\u017eiv<\/a>, a to se ne bi dalo zaklju\u010diti iz retorike ravnatelja bolnica.<\/p>\n

Disparatni stavovi i interesi<\/strong><\/p>\n

U tom je kontekstu u javnosti najsna\u017enije odjeknuo slu\u010daj specijalistica iz Popova\u010de<\/a>, koji je rezultirao kako nizom pravnih postupaka, tako i Naki\u0107evom promjenom pravilnika u srpnju ove godine. Pet lije\u010dnica je 2012. godine prekinulo svoj ugovor s neuropsihijatrijskom bolnicom u Popova\u010di nakon \u0161to je tada\u0161nji ministar Milinovi\u0107 promijenio pravilnik tako da se ugovorima smije uvjetovati obaveza rada najvi\u0161e u trajanju specijalizacije, \u0161to su one i bile odradile. Lije\u010dnice iz Popova\u010de ugovorima su bile obvezane na rad od osam godina \u2013 dvostruko dulje od trajanja specijalizacije \u2013 a bolnica je, suprotno naputku ministarstva, odbila potpisati anekse ugovora, te je tu\u017eila specijalistice za iznose njihovih bruto pla\u0107a, uve\u0107anih za kamate (!).<\/p>\n

Sudski rasplet slu\u010daja jo\u0161 se o\u010dekuje, no odluka Vrhovnog suda prema kojoj u tro\u0161kove specijalizacije ne smije ulaziti iznos pla\u0107a dovela je i do izravnog povoda za ovu pri\u010du: izmjene i dopune pravilnika o specijalisti\u010dkom usavr\u0161avanju doktora medicine koji je na snagu stupio 16. kolovoza, s naznakom da se mora primjenjivati i retrogradno \u2013 automatizmom na sve specijalizante, koji moraju dobiti anekse ugovora, te na zahtjev i na specijaliste. Me\u0111utim, sli\u010dno kao \u0161to je bilo i s nepo\u0161tivanjem takozvanog “Milinovi\u0107evog” pravilnika iz 2011., mnoge su se bolnice oglu\u0161ile, pogotovo one manje (uklju\u010duju\u0107i jo\u0161 jednom bolnice u Sisku i Popova\u010di).\u00a0Odbijanje bolnica da potpi\u0161u nove ugovore izazvalo je nezadovoljstvo lije\u010dnika, prijetnje tu\u017ebama, te prosvjed<\/a> koji se pred zgradom Sisa\u010dko-Moslava\u010dke \u017eupanije odr\u017eao 8. rujna.<\/p>\n

Situacija svakako nije crno-bijela, i razli\u010diti akteri pri\u010de nude raznolike perspektive. Osnovni stav specijalizanata i specijalizantica jest da je njihov rad kao i svaki drugi, te da u skladu s tim mora biti i pla\u0107en. Vra\u0107anje bruto pla\u0107a koje su zaradili\/e izjedna\u010davaju s lihvarskim, ako ne i robovlasni\u010dkim odnosima; sli\u010dan je i stav lije\u010dni\u010dke komore<\/a>, kao i Hrvatskog udru\u017eenja bolni\u010dkih lije\u010dnika (HUBOL). S druge strane, bolnice, zajedno sa \u017eupanijama<\/a> (radi se mahom o \u017eupanijskim bolnicama) postavljaju pitanje decentralizacije i diskriminacije pasivnijih krajeva: dok \u0107e lije\u010dnici, tvrde one, odlaziti u manja mjesta kako bi dobili mogu\u0107nost specijalizacije, samo \u0107e ih drakonski ugovori natjerati da tamo i ostanu \u2013 a kako da opstanu bez specijalista? Njihov drugi argument polazi od logike uloga i profita: bolnica je ulo\u017eila u lije\u010dnike (bez obzira na \u010dinjenicu da ih nije stipendirala, ve\u0107 pla\u0107ala za njihov rad), a ulaganje se ne\u0107e isplatiti ukoliko oni odu. I na dr\u017eavnoj razini perpetuira se isti diskurs, samo na drugoj skali\u2013 porezni obveznici, govori se, financirali su usavr\u0161avanje lije\u010dnika, a oni napu\u0161taju hrvatsko zdravstvo i odlaze u druge zemlje.<\/p>\n

Bizarna organizacija po imenu Udruga poslodavaca u zdravstvu<\/a>, koja okuplja ravnatelje bolnica (nije najjasnije na koji su na\u010din ravnatelji javnih ustanova “poslodavci”), javno poziva svoje \u010dlanstvo na otpor i odbijanje sklapanja novih ugovora. Medijska slika slu\u010daja tako\u0111er je \u0161arolika. Liberalni tisak poput Jutarnjeg lista neprijateljski je raspolo\u017een spram specijalizanata, a bolnice predstavlja kao \u017ertve HDZ-ovog projekta<\/a>; najdetaljnije i najemfati\u010dnije intervjue s radnicama koje bolnice tu\u017ee za njihove pla\u0107e donosi pak propagandni desni\u010darski tabloid dnevno.hr<\/a>. Mo\u017eda najzanimljiviji mi\u0161-ma\u0161 pozicija nalazimo u za\u010dudnom, gotovo alanfordovskom pismu<\/a> kojim se predsjednica HUBOL-a Ada Bari\u0107 Grgurevi\u0107 obra\u0107a predsjednici Kolindi Grabar Kitarevi\u0107 s vapajem za za\u0161titom Hrvatskih Intelektualaca, \u0160tovanih \u010clanova Hrvatskog Dru\u0161tva, upozoravaju\u0107i da ukoliko lije\u010dnici ne postanu za\u0161ti\u0107eni nacionalni interes, prijeti njihov odlazak iz Domovine.<\/p>\n

Problemi radni\u010dkog organiziranja u zdravstvu<\/strong><\/p>\n

U situaciji u kojoj strana\u010dko-politi\u010dka ljevica dostojna tog imena ne postoji, a svi se sukobi odigravajuu okvirima kapitalisti\u010dke utrke \u010diji se parametri uop\u0107e ne propituju, ne iznena\u0111uje da “lijevi” \u017eupani poput Zlatka Komadine zahtijevaju od desnih ministara da povuku pravilnik koji ide na ruku radnicima. Za to vrijeme antire\u017eimska mainstream glasila napadaju izmjene pravilnika s pozicija desnijih od onih desne vlade \u2013 govore\u0107i o reketiranju nad ravnateljima, devastaciji bolnica tim \u0161to im se oduzima “od\u0161teta” za gubitak specijalista te, naravno, o odlasku iz Domovine. Europska udruga mladih lije\u010dnika<\/a> se tako\u0111er oglasila, zgro\u017eena drakonskim kaznama kakve ne postoje nigdje u Europi, a \u010dije se postojanje kosi sa Slobodom Tr\u017ei\u0161ta Rada, te ovaj put mladim specijalistima, poga\u0111ate, onemogu\u0107ava odlazak<\/em> iz domovine. Naki\u0107evoj kapitalisti\u010dkoj logici takav je razvoj doga\u0111aja sjeo kao naru\u010den: niti dva mjeseca od stupanja pravilnika na snagu\u00a0najavljuju se nove izmjene<\/a>, koje bi vratile visoke penalizacije za specijalizante koji po\u017eele dati otkaz, no ovaj put ne vi\u0161e na ime bruto pla\u0107a, ve\u0107 fantomskih “od\u0161teta” bolnicama.<\/p>\n

Status lije\u010dnika-specijalizanata vru\u0107a je tema i \u0161ire od Hrvatske. U Ujedinjenom Kraljevstvu, to\u010dnije u Engleskoj, najavljen je\u00a0niz petodnevnih \u0161trajkova<\/a> protiv novih mjera koje bi specijalizantima donijele vi\u0161e rada za manje novaca. Najavljene mjere dio su planova za privatizaciju National Health Service-a (NHS), \u010dije (besplatno) funkcioniranje konzervativnoj britanskoj vladi ve\u0107 godinama predstavlja trn u oku. No prvi petodnevni \u0161trajk koji je trebao biti odr\u017ean u rujnu otkazan je<\/a> me\u0111u ostalim i zbog protivljenja me\u0111u samim specijalizantima,koji su u strahu za pacijente, budu\u0107i da zdravstveni sustav u UK-u jednostavno nema mogu\u0107nosti izdr\u017eati prestanak rada specijalizanata.<\/p>\n

Specifi\u010dnosti lije\u010dni\u010dkog zvanja posebno izaze na vidjelo kad treba govoriti o njihovim radni\u010dkim pravima. \u010cinjenica da \u0161trajk lije\u010dnika doista povla\u010di za sobom puno vi\u0161e od gubitka profita kakav uzrokuju tvorni\u010dki \u0161trajkovi \u2013 konkretno, potencijalne gubitke \u017eivota \u2013 iskori\u0161tava se, naoko paradoksalno, kao ucjena za uvo\u0111enje i odr\u017eavanje izrabljiva\u010dkih odnosa i za konstantne pomake u smjeru privatizacije zdravstva. U takvoj konstelaciji ni retorika mladih lije\u010dnika u Engleskoj ne evocira vlastita radni\u010dka prava<\/a>, nego prvenstveno sigurnost pacijenata: iscrpljeni lije\u010dnici radit \u0107e pogre\u0161ke. \u0160to za sobom povla\u010di logiku da ukoliko ne bi radili pogre\u0161ke, njihov iscrpljivanje ne bi bilo nimalo bitno.<\/p>\n

Jedinstvenom politikom protiv dualizacije radne snage<\/strong><\/p>\n

U percepciji javnosti puno je manje mjesta za blagonaklonost prema radni\u010dkim pravima lije\u010dnika negoli, primjerice, prema onima tvorni\u010dkih radnika. To proizilazi kako iz predod\u017ebe da je lije\u010dni\u010dka du\u017enost prema dru\u0161tvu da se u svakom trenutku bude na raspolaganju, kako i iz predod\u017ebe da lije\u010dnici predstavljaju bogatu i povla\u0161tenu elitu. Me\u0111utim, u Engleskoj je po\u010detna lije\u010dni\u010dka pla\u0107a<\/a> 23.000 funti godi\u0161nje, koja se s de\u017eurstvima mo\u017ee popeti i do 30.000. Usporedbe radi, ove je godine Ujedinjeno Kraljevstvo po\u010delo deportirati kvalificirane radnike koji nisu iz EU, a zara\u0111ivali su manje od 35.000 funti godi\u0161nje; dakle, prag za koji imigracijska slu\u017eba podrazumijeva da omogu\u0107ava nekome da se skrasi u zemlji ve\u0107i je od po\u010detne lije\u010dnike pla\u0107e s de\u017eurstvima. Kako nagla\u0161ava Bari\u0107 Grgurevi\u0107, satnica specijalizanata u Hrvatskoj je 38 kuna, \u0161to ona uspore\u0111uje s konzultatskim satnicama od nekoliko tisu\u0107a kuna, no dovoljno ju je usporediti s tristotinjak odvjetni\u010dkih ili 150 zastupni\u010dkih kuna kako bismo vidjeli da se ipak ne radi o basnoslovnim ciframa. Me\u0111utim, percepcija o povla\u0161tenosti lije\u010dnika dolazi iz centriranja iskustva grupice malobrojnih na vrhu piramide. Rije\u010d je o tipi\u010dnim manifestacijama\u00a0fenomena dualizacije radne snage<\/a> i podjele na insajdere i autsajdere koja se doga\u0111a u deindustrijaliziranim dru\u0161tvima.<\/p>\n

Ovaj je fenomen teorijski opisan devedesetih godina, me\u0111u ostalim u poznatom \u010dlanku o ekonomskoj strukturi ameri\u010dkih bandi<\/a>, koje ovise o stalnom priljevu ljudi spremnih raditi opasne poslove za iznimno malu pla\u0107u (satnica im je bila manja nego da su radili u McDonaldsu), a u ime mogu\u0107nosti budu\u0107eg visokog polo\u017eaja unutar struktura. Alexandre Alfonso<\/a>\u00a0takvu je strukturu primijetio i u akademskim krugovima: i sustav visokog obrazovanja na sli\u010dan na\u010din ovisi o beskona\u010dnom priljevu novih autsajdera te malobrojnim, ali poprili\u010dno dobro situiranim insajderima.<\/p>\n

Koncept dualizacije te\u0161ko je u potpunosti primijeniti na lije\u010dniki fah\u2013 za po\u010detak, sami ugovori o radu na neodre\u0111eno lije\u010dnike \u010dine dijelom sistemski “insajderske” klike \u2013no situacije poput onih koje smo opisali pokazuju da, sve \u010de\u0161\u0107e, ni svi lije\u010dnici nisu stvoreni jednakima. Koliko je velik korak koji “lihvarske” specijalizantske ugovore dijeli od potpune prekarizacije pozicija specijalizanata tek treba vidjeti, ali nije nezamislivo da \u010delnicima raznih udruga padne na pamet kako bi specijalizante mogli organizirati po principu asistenata na fakultetima: da rade isti posao kao i “insajderi”, ali za manju pla\u0107u i bez garancije sigurnog zaposlenja. Takve promjene ipak u mnogome bi ipak ote\u017eala \u010dinjenica da je lije\u010dni\u010dka struka izrazito deficitirna, dok u znanosti i visokom obrazovanju postoji neuporedivo ve\u0107i priljev kadrova podlo\u017enih razli\u010ditim oblicima izrabljivanja.<\/p>\n

\u0160to se pak ti\u010de prvog argumenta koji se javlja u popularnim kritikama lije\u010dnika \u2013 da je\u00a0 njihov rad neophodan i da se ne bi smjeli voditi privatnim interesima u tako va\u017enim javnim slu\u017ebama \u2013 njega bi svakako trebalo aproprijirati. Me\u0111utim, umjesto da nam argument o op\u0107edru\u0161tvenom interesu slu\u017ei opravdanju eksploatacije i (potencijalne) prekarizacije na radnom mjestu, valjalo bi ga aktualizirati u suprotne svrhe. Ja\u010danje i razvoj javnog zdravstva te pobolj\u0161anje radnih uvjeta svih zaposlenih u tom polju tek su dva osnovna cilja za koja bismo se u to ime morali zalo\u017eiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za vrijeme kratkog mandata (sad ve\u0107 tehni\u010dkog) ministra Darija Naki\u0107a zdravstvo se na\u0161lo u \u017ei\u017ei zanimanja javnosti na na\u010din na koji to odavno nije bilo. Glavni su razlog tome bile najave…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14961,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[17,283],"class_list":["post-14959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14959"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36735,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14959\/revisions\/36735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14959"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14959"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14959"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14959"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}