{"id":14941,"date":"2016-09-12T07:00:52","date_gmt":"2016-09-12T06:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14941"},"modified":"2021-02-25T11:00:24","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:24","slug":"kako-je-urotnik-u-jednom-rezimu-postao-zrtva-urote-u-drugom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14941","title":{"rendered":"Kako je urotnik u jednom re\u017eimu postao \u017ertva urote u drugom"},"content":{"rendered":"

Postpu\u010disti\u010dka dinamika u Turskoj i progon gulenista poprimili su zanimljiv odjek u Bugarskoj. Sudsko-policijske intrige s izru\u010denjem Abdullaha Buyuka, otvorenog\u00a0G\u00fclenovog prista\u0161e, aktivirale su teorije zavjere oko tursko-bugarskih odnosa, ali i pokazale da je u tamo\u0161njem medijskom krajoliku solidarnost s tra\u017eiteljima azila mogu\u0107a gotovo jedino ako se radi o “po\u0161tenom poduzetniku”.<\/strong><\/p>\n

Srpanj \u0107e ostati upam\u0107en kao jedan od najburnijih mjeseci 2016. godine u Evropi. Ubrzana serija teroristi\u010dkih napada diljem Njema\u010dke i Francuske jedva nam je ostavila dovoljno vremena da ih preradimo kada je neuspje\u0161an poku\u0161aj pu\u010da u Turskoj 15. srpnja razaslao valove \u0161oka diljem svijeta. Jedan se od njih razbio na lukobranu turskog sjevernog susjeda i uzrokovao zanimljivu doma\u0107u politi\u010dku kontroverzu. U tekstu koji slijedi prepri\u010davam kako je tragedija jednog tra\u017eitelja azila postala sredstvo kojim su liberalni mediji i aktivisti kritizirali nedostatke liberalnog poretka u okvirima svoje omiljene vrste kritike: teorije urote.<\/p>\n

Progon stvarnih i pretpostavljenih pripadnika G\u00fclenovog pokreta u Turskoj dobro je dokumentiran. No mnogo prije no \u0161to je zapo\u010deo medijski pra\u0107en progon ljudi za koje se sumnjalo da su povezani s gulenisti\u010dkim urotnicima, jo\u0161 u o\u017eujku 2016. godine, turska je vlada Bugarskoj uputila formalni zahtjev za izru\u010denjem odre\u0111enog Abdullaha Buyuka. Buyuk, otvoreni G\u00fclenov\u00a0prista\u0161a, 2015. je godine na sudu u Anatoliji optu\u017een za “\u0161irenje teroristi\u010dke propagande”. Boje\u0107i se zatvora, iz Turske je stigao u Bugarsku. Sud u Sofiji (i Prizivni sud nakon toga) odbacili<\/a>\u00a0su turski zahtjev jer je postojao opravdan strah da bi Buyuk mogao biti izlo\u017een progonu iz politi\u010dkih razloga.<\/p>\n

Ipak, 10. kolovoza 2016. godine bugarska je policija, uz otvoreno nepo\u0161tivanju dviju sudskih odluka, nasilno protjerala Buyuka s teritorija Bugarske. Tom je potezu prethodila izjava turskog ministra vanjskih poslova koji je nekoliko sati ranije na televiziji predskazao da \u0107e se Buyuk uskoro vratiti u Tursku. Bugarska je imigracijska policija odjednom ispo\u0161tovala odba\u010deni zahtjev za izru\u010denjem, obja\u0161njavaju\u0107i kako je razlog deportacije \u010dinjenica da je Buyukov raniji zahtjev za azilom bio odbijen. Kasnije se pokazalo da su uzrok odbijanja bili “tehni\u010dki razlozi” – Buyuk je pokrenuo azilni postupak, ali se nije odazvao pozivu na registraciju. Podnio je i zahtjev za potpredsjedni\u010dkim azilom, no i on je odbijen. Liberalni su mediji ovo smatrali kontroverznim jer je, prema mi\u0161ljenju pravnih stru\u010dnjaka, Buyukov slu\u010daj bio utemeljen, a potpredsjednica, i sama stru\u010dnjakinja za imigracijski zakon, toga je morala biti u potpunosti svjesna. Podudarnost izme\u0111u odbacivanja zahtjeva za azilom i turskih progona pru\u017eila je temelj sumnjama da je Buyuk bio \u017ertvom zavjere potpredsjednice, premijera (u slu\u017ebi sumnjivih ekonomskih interesa) i Turske protiv vladavine prava u Bugarskoj.<\/p>\n

Za\u0161to je ovaj slu\u010daj specifi\u010dan?<\/strong><\/p>\n

Premijer Borisov sumnje je potvrdio priznaju\u0107i da je izru\u010denje doista bilo “na rubu zakona”, no onda se pozvao na sigurnosna pitanja vezana uz izbjegli\u010dku krizu, zaklju\u010div\u0161i da “obje teme imaju mnogo toga zajedni\u010dkog”. Ovo je dalo daljnji povod interpretacijama liberalnih medija po kojima je Turska,\u00a0tijekom tajnih pregovora,<\/em> morala zaprijetiti Bugarskoj “izbjegli\u010dkim valom” ako potonja ne izru\u010di Buyuka. Borisov je prividno potvrdio te sumnje nagla\u0161avaju\u0107i da “moramo o\u010duvati dobre odnose s Turskom”. Ovo je poprimilo opipljiv izraz nekoliko dana kasnije kada je Borisov pozvan na slu\u017ebeni dr\u017eavni\u010dki posjet Erdo\u011fanu. Dodatno pogor\u0161avaju\u0107i stvari, slu\u017ebena priop\u0107enja za tisak potaknula su daljnje spekulacije o navodnoj bugarskoj pokornosti Erdo\u011fanu\u00a0jer je, kao \u0161to su primijetili neki pronicljivi gra\u0111ani, samo malena bugarska zastava ukra\u0161avala pregovara\u010dki stol, umjesto uobi\u010dajenog para velikih zastava prisutnih tijekom bilateralnih pregovora s drugim dr\u017eavama. Cijela kontroverza, koja je koincidirala s javnim nezadovoljstvom zbog pogre\u0161nih poteza vlade, prona\u0161ala je izraz u prosvjedu (kojega su organizirali neki od najglasnijih antivladinih aktivista iz 2013. godine).<\/p>\n

Iako ne mo\u017eemo pore\u0107i da je bugarska dr\u017eava po\u010dinila zlo\u010din nad Buyukom zanemaruju\u0107i sudsku zabranu izru\u010denja i uskra\u0107uju\u0107i mu potpredsjedni\u010dki azil koji je o\u010dito zaslu\u017eio, vrijedi se zapitati za\u0161to je, me\u0111u mnogim zlo\u010dinima koje je dr\u017eava po\u010dinila nad tra\u017eiteljima azila, samo Buyukov slu\u010daj potaknuo prosvjede i istrage?<\/p>\n

U Bugarskoj je 2015. godine podneseno vi\u0161e od dvadeset tisu\u0107a zahtjeva za azilom, od kojih je petina rezultirala dodjeljivanjem izbjegli\u010dkog ili humanitarnog statusa, dok su 623 odbijena (ostali su zahtjevi jo\u0161 u procesu razmatranja). O broju protjerivanja na turskoj granici ne postoji pouzdana statistika. Iako su sprje\u010davanja prelazaka granice ilegalna, dr\u017eava ne samo da je u njih uklju\u010dena, nego se time i hvali. Neka su od njih bila smrtonosna – na primjer, upravo je putem hvalisavih izvje\u0161taja grani\u010dne policije u velja\u010di 2016. godine izvije\u0161teno o smrti smrzavanjem majke troje djece i \u010detrnaestogodi\u0161njakinje iz Iraka. Da su ih presreli i pritvorili, a ne ilegalno sprije\u010dili u prelasku granice, danas bi bile \u017eive. Ipak, me\u0111u bezbrojnim uskra\u0107ivanjima prava na azil i zlo\u010dinima dr\u017eave protiv izbjeglica, kao i onima kojima se zna broj, samo je jedan slu\u010daj odbacivanja zahtjeva za azilom i deportacije – onaj Abdullaha Buyuka – mobilizirao suosje\u0107anje i podr\u0161ku bugarske javnosti 1<\/a><\/sup> Za\u0161to?<\/p>\n

Liberalna potreba za figurom individualnog heroja<\/strong><\/p>\n

Klju\u010d ove zagonetke mogao bi le\u017eati u me\u0111udjelovanju triju faktora.\u00a0Kao prvo, policijsko nepo\u0161tivanje sudskih odluka dogodilo se u zakonodavnoj fazi “reformskog ciklusa” koji traje posljednjih 26 godina (svakih se nekoliko godina fokus reformi mijenja; vi\u0161e o nestabilnoj prirodi liberalne volje za reformama mo\u017eete saznati ovdje<\/a>). Reforma pravosu\u0111a privukla je mnogo pozornosti, osobito nakon antivladinih prosvjeda 2013. godine, no posljednji uz nju vezani zapleti i zaokreti poprimili su komi\u010dne razmjere kulminiraju\u0107i u\u017earenim parlamentarnim raspravama<\/a>\u00a0o na\u010dinima prepoznavanja i zaustavljanja masonskih utjecaja i utjecaja drugih “tajnih dru\u0161tava” na sudstvo. (Prema mojem kratkom istra\u017eivanju, \u010dini se da je bugarski parlament posljednji put raspravljao o tome kako ograni\u010diti navodne utjecaje masonskih lo\u017ea i tajnih dru\u0161tava za vrijeme dono\u0161enja zloglasnog Zakona o obrani nacije, otvoreno antisemitskog nacisti\u010dkog zakona iz 1940. godine koji je nalagao eksproprijaciju i rapidno oduzimanje gra\u0111anskih prava bugarskim \u017didovima.)<\/p>\n

Suci \u0107e ubudu\u0107e morati\u00a0obznaniti<\/a>\u00a0\u010dlanstvo u bilo kojoj vrsti dru\u0161tva, \u010dak i u nevladinoj organizaciji, budu\u0107i da je definicija “tajnog dru\u0161tva” dovoljno fleksibilna za \u0161iroke interpretacije. No Reformski blok, koji je inzistirao na progonu masonskih lo\u017ea sa sudova, a ne samo na priznavanju \u010dlanstva u njima, uvo\u0111enje novih pravila za suce protuma\u010dio je kao zavjeru protiv reforme pravosu\u0111a. Reformski je blok proeuropski koalicijski partner u drugom Borisovljevom kabinetu, oformljen kao odgovor na prosvjede iz 2013. godine ujedinjavaju\u0107i ostatke antikomunisti\u010dke opozicije iz ranih devedesetih godina. Uz pomo\u0107 liberalnih masmedija zagovarao je potrebu za “radikalnom reformom pravosu\u0111a” kao temeljem za rje\u0161avanje svih ostalih problema tranzicije. Reformskom bloku dano je ministarsko mjesto u ministarstvu pravosu\u0111a, a njihov je ministar regrutiran iz redova prosvjednika iz 2013. godine (i dolazi iz tzv. nevladinog sektora). Ako sve ovo uzmemo u obzir, mo\u017eemo po\u010deti razumijevati te\u0161ku uvredu koju je ilegalno izru\u010denje Buyuka nanijelo liberalnoj osjetljivosti na pitanje neovisnosti sudstva, radikaliziranoj poku\u0161ajima uvo\u0111enja ve\u0107e (antimasonske) transparentnosti i \u017ealopojkama o percipiranom \u017ertvovanju vladavine zakona na oltaru zavjere. 2<\/a><\/sup><\/p>\n

Klasna solidarnost<\/strong><\/p>\n

Kao drugo, liberalni su se mediji spremno poistovjetili s Abdullahom Buyukom na klasnoj osnovi. Na primjer, Kapital<\/em>, va\u017ene liberalne novine (kao \u0161to im i samo ime nedvosmisleno poru\u010duje), objavile su autobiografski esej u kojem je nagla\u0161eno kako je Buyuk po\u0161teni poduzetnik koji “zapo\u0161ljava 50 ljudi” i \u010dija tvrtka za registraciju internetskih domena ima “vi\u0161e od 400 tisu\u0107a kupaca, a njihov broj lako mo\u017ee dose\u0107i i milijun”. Liberalna je \u0161tampa dugo slavila napore vlade da pretvori Bugarsku u “me\u0111unarodni IT inkubator”, a tehnolo\u0161ki stru\u010dnjaci iz “kreativne industrije” izazivaju po\u0161tovanje ve\u0107e nego ve\u0107ina bugarskih poslovnjaka (koje se \u010desto optu\u017euje za urotu s biv\u0161im komunisti\u010dkim elitama). Nezakonito izru\u010denje “po\u0161tenog” IT stru\u010dnjaka dotaknulo je civilno dru\u0161tvo na na\u010din na koji to nije mogla ve\u0107ina izbjegli\u010dkih tragedija.<\/p>\n

Kao tre\u0107e, a povezano s dosada re\u010denim, Buyuk tvrdi kako je bio prisiljen preseliti svoje poslovne operacije u Bugarsku jer je turska dr\u017eava zapo\u010dela progon G\u00fclenovih sljedbenika poput njega, time predod\u017ebi ekonomskog heroja dodaju\u0107i sliku \u010destitog politi\u010dkog mu\u010denika neliberalnog azijskog re\u017eima. Liberalni mediji u\u017eivaju u imaginariju pojedinca koji se herojski suprotstavlja despotskom dr\u017eavnom aparatu.\u00a0Tako je gulenisti\u010dki urotnik u jednom re\u017eimu postao \u017ertva urote u drugome.<\/p>\n

Ovime ne \u017eelim podcijeniti stres, neugodnosti i prijetnje kojima \u0107e Buyuk najvjerojatnije biti izlo\u017een tijekom ubrzanih postupaka protiv G\u00fclenovih prista\u0161a i pu\u010dista u Turskoj. Svojim razmi\u0161ljanjima samo poku\u0161avam shvatiti logiku koja izdvaja i suosje\u0107a s pojedina\u010dnom tragi\u010dnom izbjegli\u010dkom sudbinom me\u0111u bezbrojnim \u017ertvama divljeg upravljanja tursko-bugarskom granicom i europskog detencijskog re\u017eima.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

  1. Ova se tvrdnja odnosi na nekoliko posljednjih godina – 2013. je godine do\u0161lo do sna\u017ene mobilizacije dijela aktera civilnog dru\u0161tva kako bi se prikupila nov\u010dana sredstva te pomo\u0107 u hrani i odje\u0107i za prvi izbjegli\u010dki “val”, dok je 2010. postojao javni pritisak te je odr\u017ean prosvjed podr\u0161ke pritvorenoj trudnoj Armenki, \u0161to je dovelo do njenog pu\u0161tanja. Tako\u0111er, odr\u017eano je i nekoliko manjih antirasisti\u010dkih prosvjeda, no njih su uglavnom organizirale ljevi\u010darske grupe, a nisu ih podr\u017eali liberalni mediji.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Zapravo, dvostruke zavjere, strane i doma\u0107e. Turski se pritisak na Bugarsku podudario s navodnim tuzemnim pritiskom DelyanaPeevskog (pokreta\u010da antivladinih prosvjeda 2013.godine) da se Buyuk izru\u010di zbog Peevskovljevih ugro\u017eenih ekonomskih interesa u Turskoj gdje je korporacija Bulgartabac (koju je privatizirao) veliki uvoznik duhana.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Srpanj \u0107e ostati upam\u0107en kao jedan od najburnijih mjeseci 2016. godine u Evropi. Ubrzana serija teroristi\u010dkih napada diljem Njema\u010dke i Francuske jedva nam je ostavila dovoljno vremena…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14946,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[46,234],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-14941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-migracije","tag-turska","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14941"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14941\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36736,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14941\/revisions\/36736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14946"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14941"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14941"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14941"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14941"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}