{"id":14929,"date":"2016-09-09T07:00:54","date_gmt":"2016-09-09T06:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14929"},"modified":"2021-02-25T11:00:25","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:25","slug":"radnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14929","title":{"rendered":"Radni\u010dke akcije u 2016.: predizborna bilanca"},"content":{"rendered":"

Politi\u010dka kakofonija kojoj svjedo\u010dimo u Hrvatskoj od po\u010detka ove godine dodatno je pogurnula pitanja iz sfere rada na politi\u010dke i medijske margine. S obzirom na to da radni\u010dki interesi nisu prona\u0161li zastupnike u strankama koje pretendiraju na ulazak u parlament, kao najavu nedjeljnih izvanrednih izbora donosimo pregled radni\u010dkih akcija u posljednjih osam mjeseci.<\/strong><\/p>\n

U prvih osam mjeseci 2016. godine i manje od pet mjeseci vlade HDZ-a i Mosta nije do\u0161lo do zna\u010dajnijeg odstupanja s kursa koji su ucrtale prethodne SDP-ove i HDZ-ove vlade po pitanju polo\u017eaja ve\u0107ine stanovni\u0161tva koja \u017eivi od svog rada ili odgovornosti vlasti prema javnom vlasni\u0161tvu. Ukratko, radni\u010dka i socijalna prava nastavila su se uru\u0161avati, javna i dr\u017eavna poduze\u0107a i dalje su pod stalnom prijetnjom privatizacije bez zabilje\u017eenog poku\u0161aja razumijevanja njihova bilo ekonomskog bilo dru\u0161tvenog zna\u010daja, a odgovorni za privatizacijsku plja\u010dku krajem pro\u0161log i po\u010detkom ovog stolje\u0107a i dalje su umre\u017eeniji i organiziraniji<\/a> od sindikalne i radni\u010dke strane.<\/p>\n

Simptomi i dalje prisutne neure\u0111enosti institucija tzv. pravne dr\u017eave, ali i nedostatne sindikalne organiziranosti \u2013 osobito radnika zaposlenih u proizvodnim firmama u privatnom vlasni\u0161tvu \u2013 daju se i\u0161\u010ditati iz vi\u0161e ovogodi\u0161njih prosvjeda i divljih \u0161trajkova, koji \u010dak i ondje gdje je sindikat prisutan \u010desto djeluju prije kao rezultat o\u010daja ljudi zate\u010denih u situacijama neisplata pla\u0107a i lo\u0161ih radnih uvjeta negoli kao organizirane sindikalne akcije. O tome svjedo\u010de primjeri spontanih obustava rada, prosvjeda i blokada prometnica radnika biv\u0161e osje\u010dke Ko\u017eare<\/a>, vara\u017edinskih poduze\u0107a Varteks<\/a> i Koka<\/a>, \u0161ibenskog TLM-a<\/a>, splitskog Brodosplita<\/a>, zadarskog City Exa<\/a>, zagorskog Estare Culto<\/a> ili zagreba\u010dkih voza\u010da Ubera<\/a>, ali i individualni poku\u0161aji<\/a> utjerivanja zaostalih pla\u0107a kao izraz nepovjerenja u sposobnost dr\u017eave da za\u0161titi povrije\u0111ena radni\u010dka prava.<\/p>\n

Strategija: privatizacija<\/strong><\/p>\n

S druge strane, u javnim i dr\u017eavnim poduze\u0107ima, u kojima su sindikalna gusto\u0107a i radni\u010dka prava tradicionalno ve\u0107a, klju\u010dnu to\u010dku za pozicioniranje sindikata predstavlja \u010dinjenica da se ni ova vlada nije jasno odredila spram svrhe, razvojnog smjera i va\u017enosti ostanka tih poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, \u0161to je proljetos kulminiralo unutarkoalicijskim previranjima oko sudbine INA-e i uspostavom novog dominantnog modela dono\u0161enja odluka putem telefonskih sjednica. Od zna\u010dajnijih telefonskih sjednica vlade valja izdvojiti onu odr\u017eanu sredinom svibnja na kojoj je bez ikakve, a kamoli javne rasprave s popisa strate\u0161kih poduze\u0107a skinuto osam firmi me\u0111u kojima je u \u010dak pet dr\u017eava i dalje ve\u0107inski dioni\u010dar. Od osam poduze\u0107a, u ve\u0107ini njih prisutna je neka sindikalna organizacija, pa ipak, protiv odluke koja prakti\u010dki najavljuje privatizaciju javno su istupili sindikati tek triju tvrtki: ACI-ja, Kon\u010dara i Petrokemije.<\/p>\n

U daljnjem razvoju situacije, ACI je privatizacija (zasad) zaobi\u0161la, preostale dionice Kon\u010dara u vlasni\u0161tvu dr\u017eave ubrzo su prodane, a radnici i sindikati Petrokemije udru\u017eeni u Sto\u017eer za obranu Petrokemije po tko zna koji put uspjeli su odbiti privatizacijski napad i kupiti jo\u0161 ne\u0161to vremena u kojem \u0107e mo\u017eda do\u010dekati razumijevanje neke idu\u0107e vlasti za to \u010dime se Petrokemija bavi i va\u017enosti koju ima za poljoprivredu, transport i cjelokupnu nacionalnu ekonomiju. Pritom je bitno istaknuti da razlog za\u0161to je Petrokemija, za razliku od Kon\u010dara, ponovno obranjena nesumnjivo le\u017ei u organiziranosti i sustavnom radu tamo\u0161njih sindikata i unutar poduze\u0107a i u lokalnoj zajednici, o \u010demu je dostupno vi\u0161e zanimljivih pregleda i analiza i iz unutarnje<\/a> i iz vanjske<\/a> perspektive.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161ni princip ubija<\/strong><\/p>\n

Istovremeno, u podjednako zanemarenom i liberalizacijom tr\u017ei\u0161ta unaza\u0111enom sektoru humanitarnog razminiranja radnici jedinog dr\u017eavnog poduze\u0107a Mungos razminiranje tijekom srpnja su vi\u0161ednevnim \u0161trajkom izborili pove\u0107anje pla\u0107e i potpisivanje kolektivnog ugovora<\/a>. S obzirom na to da je klju\u010d problema u grani humanitarnog razminiranja poplava privatnih firmi koje u korist profita spu\u0161taju cijenu i sigurnost rada, sindikati su se i ove i prethodne godine bavili poku\u0161ajem potpisivanja novog granskog kolektivnog ugovora koji bi izjedna\u010dio prava radnika u sektoru, sprije\u010dio daljnji damping i time pove\u0107ao razinu sigurnosti i radnika i budu\u0107ih korisnika razminiranih podru\u010dja, no tom su poku\u0161aju i reprezentativna HUP-ova udruga poslodavaca u humanitarnom razminiranju i dr\u017eava kao izravno zainteresirana strana donedavno izmicali. Tek krajem kolovoza ove godine napokon je potpisan protokol o kolektivnom pregovaranju izme\u0111u obiju udruga poslodavaca u razminiranju i triju sindikata koji djeluju u sektoru, \u010dime je zapo\u010deo proces pregovora za granski kolektivni ugovor.<\/p>\n

Na\u017ealost, cijena ovakvih pomaka \u010desto je nerazumno visoka: dok je socijalni dijalog \u010dekao dobru vjeru dijela poslodavaca, u travnju je na radu poginuo pirotehni\u010dar i sindikalist Dra\u017een Aleksi\u0107, a dvojica njegovih kolega su ozlije\u0111ena. I dok bi novi granski kolektivni ugovor pirotehni\u010darima neosporno mogao pru\u017eiti dostojanstvenije i sigurnije uvjete rada do skorog potpunog zavr\u0161etka \u010di\u0161\u0107enja minski sumnjivog prostora, i dalje stoji te\u0161ko shvatljiva \u010dinjenica da nijednoj garnituri vlasti unazad 15-ak godina \u2013 otkako je sektor po naputku Svjetske banke liberaliziran \u2013 nije bilo oportuno uva\u017eiti da inzistiranje na tr\u017ei\u0161nom principu radnike u razminiranju doslovce mo\u017ee ko\u0161tati \u017eivota.<\/p>\n

\u0160iroki savezi za obrazovanje<\/strong><\/p>\n

Naj\u0161iri mobilizacijski u\u010dinak za kratkog trajanja ove vlade neosporno je ostvarilo pitanje obrazovanja kroz vi\u0161e uspje\u0161nih prosvjeda koji su, polaze\u0107i od shva\u0107anja obrazovanja kao javnog dobra, uglavnom bili organizirani zajedni\u010dkim naporima udruga civilnog dru\u0161tva i sindikata. Osim niza simultanih protesta koji su diljem Hrvatske okupili vi\u0161e od 40.000 ljudi protiv radikalnodesnog opstruiranja procesa kurikularne reforme, ova je godina napokon otvorila i pitanje odr\u017eivosti decentraliziranog sustava javnog pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja i uvjeta rada<\/a> u njemu.<\/p>\n

Naime, Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK) u svibnju je mobilizirao velik broj odgajateljica, roditelja i djece u podr\u0161ku prosvjedu “Daj pet za DPS<\/a>”\u00a0kojim su zagreba\u010dke radnice i radnici u pred\u0161kolskom odgoju u javni prostor uspje\u0161no plasirali probleme s kojima se svakodnevno suo\u010davaju u zapu\u0161tenoj mre\u017ei javnih vrti\u0107a Grada Zagreba kao \u0161to su vi\u0161estruko prekora\u010deni kapaciteti bez plana izgradnje novih, nedostatno izdvajanje za prehranu, igra\u010dke i didaktiku, nepla\u0107eni dodatni programi odgajateljica i nepostojanje dijaloga s Gradom. Imaju\u0107i u vidu da su zagreba\u010dki javni vrti\u0107i i takvi kakvi jesu jo\u0161 uvijek u mnogo\u010demu u prednosti pred javnim vrti\u0107ima u drugim gradovima u Hrvatskoj, izvjesno je da \u0107e razdoblje pred nama otvoriti prostor za okrupnjavanje i \u0161irenje organiziranja oko ovog va\u017enog radni\u010dkog i jo\u0161 va\u017enijeg dru\u0161tvenog pitanja.<\/p>\n

Poku\u0161aji ujedinjavanja resursa<\/strong><\/p>\n

Napokon, da je prostor zajedni\u010dkog interesa \u0161irok i da ga je ipak mogu\u0107e prona\u0107i dokazuju i dvije ovogodi\u0161nje sindikalne inicijative: pokretanje procesa ujedinjavanja sindikata unutar H\u017d-a i poziv na osnivanje me\u0111usindikalnog fonda solidarnosti. Neovisno o ishodima tih inicijativa, radi se o vrijednom poku\u0161aju ujedinjavanja resursa, ja\u010danja sindikalnih organizacija i, posljedi\u010dno, sindikalizma.<\/p>\n

U prvom slu\u010daju, ustrajno ignoriranje postupne dekompozicije \u017eeljezni\u010dkog sektora od strane vlasti primoralo je dva velika sindikata H\u017d-a \u2013 Sindikat hrvatskih \u017eeljezni\u010dara i Sindikat \u017eeljezni\u010dara Hrvatske \u2013 na intenziviranje razgovora o ujedinjenju. Na lipanjskom sastanku u Pirovcu dva su sindikata donijela zaklju\u010dke o daljnjim koracima prema kona\u010dnom udru\u017eivanju<\/a>, \u010dime su dokazala da nije nemogu\u0107e nalaziti puteve za nadila\u017eenje me\u0111usindikalnih razlika unutar jednog poduze\u0107a.<\/p>\n

Druga inicijativa koju treba spomenuti donosi druk\u010diji pristup razvoju sindikalne strategije nego \u0161to smo u Hrvatskoj dosad navikli. Ideja je da se najizlo\u017eenije radnike, one u potpla\u0107enim i nesigurnim radnim aran\u017emanima u firmama privatnog sektora u koje sindikati te\u0161ko ulaze, potakne na sindikalni aktivizam u poduze\u0107u kroz stvaranje solidarne zajedni\u010dke me\u0111usindikalne financijske baze, \u0161to bi u budu\u0107nosti trebalo dovesti do ja\u010danja sindikalnog pokreta u cjelini. Inicijativu za osnivanje sindikalnog fonda solidarnosti<\/a> ljetos su najavili predsjednici Nezavisnog cestarskog sindikata i Sindikata Preporod tijekom akcije pru\u017eanja podr\u0161ke radnici slavonskog trgova\u010dkog lanca koja je otpu\u0161tena jer je javno prokazala svog poslodavca zbog sustavnog kr\u0161enja radni\u010dkih prava. Inicijatori fonda solidarnosti izjavili su kako \u017eele “poslati jasnu poruku nade svim radnicama i radnicima koji se nalaze ili bi se mogli na\u0107i u sli\u010dnoj situaciji”, ali i upozorenje “svim gazdama koji se pona\u0161aju poput kontroverznog vinkova\u010dkog poduzetnika Bose” te zaklju\u010dili da radnici koji se suprotstave protuzakonitim i bezobzirnim postupcima “ubudu\u0107e mogu ra\u010dunati s financijskom, pravnom i svakom drugom pomo\u0107i sindikata koji se priklju\u010de ovoj inicijativi.”<\/p>\n

Budu\u0107i da me\u0111u potencijalnim sastavlja\u010dima idu\u0107e vlade po svoj prilici nema novih aktera, a sa svim starima imamo ve\u0107 dovoljno iskustva, \u010dini se da nam jedino ja\u010danje zajedni\u010dkih aktivisti\u010dkih kapaciteta i strpljiva izgradnja suradnji otvaraju \u0161anse za odolijevanje \u010detrnaestom sazivu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U prvih osam mjeseci 2016. godine i manje od pet mjeseci vlade HDZ-a i Mosta nije do\u0161lo do zna\u010dajnijeg odstupanja s kursa koji su ucrtale prethodne SDP-ove i HDZ-ove vlade…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14932,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12,85],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[80],"class_list":["post-14929","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","tag-radnicki-pokret","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14929","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14929"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14929\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36737,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14929\/revisions\/36737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14929"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14929"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14929"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14929"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14929"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14929"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14929"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}