{"id":14907,"date":"2016-09-08T07:00:41","date_gmt":"2016-09-08T06:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14907"},"modified":"2021-02-25T11:00:25","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:25","slug":"laske-oruzje-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14907","title":{"rendered":"Balkan eksport-import"},"content":{"rendered":"

U aferi u kojoj je otkriveno da ruta prodaje oru\u017eja u zemlje Bliskog istoka prolazi preko Balkana, najprimjetnije je ono \u010dega nema: distanciranje politi\u010dara od optu\u017ebi za prodaju oru\u017eja mahom kori\u0161tenog u ratovima s po\u010detka devedesetih. Kako diplomatske opasnosti zapravo nije bilo, jer sve se radilo uz odobravanje SAD-a, ostalo je dovoljno prostora za nema\u0161tovita diplomatska dobacivanja preko granice. Kritiziralo se organizacije koje su aferu objavile, no pitanje suodgovornosti svih ovih dr\u017eava za izbjegli\u010dku krizu nije povu\u010deno.<\/strong><\/p>\n

Javne peripetije s (kontra)obavje\u0161tajnim nadmudrivanjem izme\u0111u Srbije i Hrvatske, uz jedno demonstrativno hap\u0161enje, ovih su dana primjereno zaokru\u017eene s nekoliko razbaru\u0161enih kr\u010dmarskih dosko\u010dica. Budu\u0107i da Zoran Milanovi\u0107, predsjednik SDP-a i biv\u0161i hrvatski premijer, u posljednje vrijeme osje\u0107a sna\u017ean marketin\u0161ki poriv za konfrontaciju s vodstvom Srbije, to je izvolio primijetiti<\/a> da hrvatski \u0161pijuni ionako ne bi imali \u0161to tra\u017eiti u Srbiji osim, valjda – recepta za pljeskavicu. Neki su ga mediji u Hrvatskoj, dodu\u0161e, pogre\u0161no citirali, staviv\u0161i mu u usta \u0107evape<\/a>, no zasad nam precizniji trag s menija i nije toliko presudan. Jer, mnogi su ovda\u0161nji mediji potom lakomo i naivno preuzeli vijest iz jednog srpskog tabloida<\/a> prema kojoj slu\u017ebeni Beograd promptno odgovara Milanovi\u0107u da Hrvatska nije uspjela Srbiji ukrasti ni \u0161ljivovicu, naime, kao trofejni brend s globalno za\u0161ti\u0107enim nacionalnim porijeklom.<\/p>\n

\u010citav taj masni, supijani dernek s diplomatskim povra\u0107anjem demantija na kraju, me\u0111utim, ne bi nam bio zanimljiv da nije uvodno veoma prikladan za kontrastiranje jedne kudikamo zna\u010dajnije nedavne vijesti, a tako\u0111er iz sigurnosne tematike. U pitanju je otkri\u0107e<\/a> Balkanske istra\u017eiva\u010dko-izvje\u0161tajne mre\u017ee (BIRN) i Mre\u017ee za izvje\u0161tavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) kojim su potkraj jula razotkriveni putevi goleme trgovine oru\u017ejem izme\u0111u niza europskih zemalja, uglavnom balkanskih, i nekoliko dr\u017eava s Bliskog istoka.<\/p>\n

Ukratko re\u010deno, Europljani (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, \u010ce\u0161ka i Slova\u010dka) su od 2012. do 2016. godine do danas prodali jugozapadnim Azijcima (Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jordan i Turska) raznoraznog konvencionalnog naoru\u017eanja u vrijednosti od najmanje 1,2 milijardi eura. Teret iz stotina transportno-avionskih letova zavr\u0161io je, po svemu sude\u0107i, ve\u0107im dijelom u Siriji, u rukama pobunjenika protiv re\u017eima Ba\u0161ara al-Asada, te u Jemenu, na strani provladinih snaga u tamo\u0161njem gra\u0111anskom ratu. Interkontinentalne posljedice tih eksportno-importnih aktivnosti mahom su jasne ve\u0107 na prvi pogled, ali u Hrvatskoj, pa tako i drugim zemljama zapadnog Balkana, gotovo da nije bilo zna\u010dajnijeg javnog odjeka BIRN-ova i OCCRP-ova izda\u0161no dokumentiranog rada. To\u010dnije, mediji su vi\u0161e dana \u0161irili vijest, nastoje\u0107i opipati vezu s daljnjim momentima u pri\u010di, no politi\u010dari i tzv. neovisni analiti\u010dari su znala\u010dki nijemo presko\u010dili svaki eventualni novi detalj i zaklju\u010dak.<\/p>\n

Ameri\u010dki blagoslov<\/strong><\/p>\n

Ravnamo li se prema iznesenim vrijednim saznanjima, kao i ranijim informacijama, zaklju\u010dno s WikiLeaksovim ameri\u010dko-diplomatskim depe\u0161ama<\/a> potkraj 2010. godine, rasprodaja je zapo\u010dela znatno prije po\u0161iljki na koje su se ovom prilikom fokusirale dvije spomenute organizacije. Posrijedi su u prvom redu vojne te ratne zalihe, pa i novija proizvodnja u nekima od involviranih zemalja, kako \u0107e se pokazati<\/a>. Mada pojedine interpretacije aran\u017emana u tekstu BIRN-a i OCCRP-a smjeraju na tuma\u010denje da su za formiranje prodajne mre\u017ee odlu\u010duju\u0107e bile \u010dinjenice geografske bliskosti i dr\u017eavno-administrativni kaos u vanjsko-trgovinskom poslovanju, rekli bismo da tehnikalije tu nipo\u0161to nisu igrale glavnu ulogu, ne pokraj \u017eive politike.<\/p>\n

U prvotnom tekstu, dakle, diskretno se ukazuje na uklju\u010denost Amerike u trgovinu, i spominje se konkretno CIA, a zaista nije potrebno biti vidovit da bi se ovaj predmet doveo u vezu sa znanom me\u0111unarodno-politi\u010dkom blisko\u0161\u0107u izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i najutjecajnijih bliskoisto\u010dnih zemalja poput Turske i Saudijske Arabije. \u0160tovi\u0161e, u hrvatskim se medijima \u2013 ali, tek nekima manje poznatim – moglo nabasati i na kritiku<\/a> BIRN-a te OCCRP-a zbog navodnoga proameri\u010dkog pozicioniranja, te \u010dak i na ocjenu da je upravo SAD doturio klju\u010dne podatke tim organizacijama, ba\u0161 kao i oru\u017eje izvjesnim skupinama u Jemenu i Siriji. Po takvim razmi\u0161ljanjima, \u010ditavo ovo ekskluzivno otkri\u0107e slu\u017ei tek nekim neizre\u010denim ameri\u010dkim pritiscima, a \u0161to je itekako nalik nedavnoj aferi Panama Papers.<\/p>\n

No vratimo se ipak kompleksu motiva i efekata koji se u ovom slu\u010daju ti\u010du Hrvatske i ostalih uklju\u010denih zemalja-nasljednica SFR Jugoslavije, u me\u0111uvremenu povezanih istim naoru\u017eanjem kojim su se uzajamno napucavale. Hrvatska prednja\u010di koli\u010dinom razotkrivenog izvoza, \u0161to bi u primjeru druge robe bio povod za neumjerenu samohvalu. U ovom pak hrvatski dr\u017eavnici napadno izbjegavaju o\u010ditovanje, uz obe\u0107anja da \u0107e istra\u017eiti navode, \u0161to nekim \u010dudom – uporno izostaje. Jedina opipljivija izjava<\/a> o tome dolazi od ni\u017eega kadra u Ministarstvu obrane RH koji se poziva na zakonitost ove trgovine po me\u0111unarodnom pravu.<\/p>\n

Uloge nabrojanih bliskoisto\u010dnih zemalja u gra\u0111anskim ratovima u Siriji i Jemenu, me\u0111utim, takve su da nitko ne\u0107e ozbiljno izraziti sumnju u o\u010ditu svrhu kupljenog oru\u017eja, naro\u010dito uzme li se u obzir da silama poput Turske i Saudijske Arabije samim ne treba jugoslavensko relativno dotrajalo naoru\u017eanje niti municija za nj. Zanimljiva je nadalje i pozicija Srbije koja o\u010dito umije vje\u0161to sjediti na dvije ili vi\u0161e stolica; to se uostalom vidjelo i po njezinu laviranju izme\u0111u EU i Rusije, kad je u pitanju trgovanje drugim materijalnim i politi\u010dkim robama, a da ne spominjemo razvijanje raznih skupih poslova s Kinezima i Arapima. Kona\u010dno, i Crna Gora je zauzela istaknutu poziciju, zahvaljuju\u0107i poduze\u0107u koje posreduje u me\u0111unarodnoj trgovini naoru\u017eanjem, a koje je pro\u0161le godine privatizirano u dogovoru sa stanovitim partnerima iz Srbije i Izraela. Upada u oko, pratimo li lanjski rad<\/a> BIRN-a, da je jedan od njih stasao u okrilju reklamne slu\u017ebe dr\u017eavne tvornice oru\u017eja u Srbiji, kao dijete njezina menad\u017eera koje je, izgleda, marljivo u\u010dilo.<\/p>\n

Kota\u010di\u0107i u kataklizmi<\/strong><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, nekada\u0161nja javna te dr\u017eavna infrastruktura SFRJ-a koristi se u novije doba za profit privatnih liferanata koji su se uklopili u globalnu dostavu naoru\u017eanja po ameri\u010dkom diktatu. A ne\u0107emo valjda iznova obja\u0161njavati na koji na\u010din se i u potonjoj volji, u krajnjoj liniji, radi o trijumfu privatnog interesa kojem zapadnobalkanske provincije odano hrle ususret. Stavi li se (ne)reagiranje politi\u010dara i, zatim, apati\u010dnost javnosti oko prodaje oru\u017eja Siriji i Jemenu, u takav interesni kontekst, dobiju se zanimljivi rezultati koji ukazuju na politi\u010dku dosljednost ja\u010du od svakog drugog rezona. Malo je koga briga \u0161to Hrvatska (ili Srbija, Crna Gora, itd.) vrlo aktivno potpoma\u017ee raspirivanje sukoba u npr. Siriji, \u010dak uz cijenu izbjegli\u010dkih valova koji preplavljuju i nju samu.<\/p>\n

Jednostavno, globalni ekonomski sistem i dru\u0161tveno ure\u0111enje po\u010divaju u izuzetnoj mjeri na produkciji nezainteresiranosti i na uvjetovanosti vlastite komocije tu\u0111om nesre\u0107om. To nam je zadano i na\u010delima funkcioniranja EU-a s Njema\u010dkom na vrhu piramide, i odnosom EU-a s Amerikom kao njezinim tutorom, i nastojanjima turskog autoritarnog re\u017eima da se bolje smjesti na mapi regionalnog i planetarnog utjecaja. Izuzetak su tek rijetki te konkretni javni otpori i \u2013 ali, to prije svega \u2013 raznolike aktivisti\u010dke inicijative koje odlu\u010dno i marljivo do\u010dekuju, servisiraju i opravdavaju izbjegli\u010dku najezdu iz Sirije i drugih zemalja na koje Zapad tradicionalno ostvaruje prvenstveno zapaljuju\u0107i efekt, od Libije do Afganistana.<\/p>\n

Ve\u0107ina ostalih, dakle, ne samo na Balkanu, i dalje \u0107e zborski propitivati kakve mi ovdje uop\u0107e imamo veze i obaveze u odnosu na tu upravo epohalnu, kataklizmi\u010dku pojavu. Za takve i sli\u010dne preostale vizure, spoznaja o naoru\u017eavanju odozgo zadane strane u gra\u0111anskim ratovima mo\u017ee se lako opisati i kroz pojmovnik s po\u010detka ovog teksta, u kategorijama \u0107evapa i pljeskavica. Bilo da se radi o strancima koje poti\u010demo na krvoproli\u0107e ili onima koji od toga bje\u017ee pa ih osmatramo u bla\u017eenom \u010dudu, sve se to u kona\u010dnici mo\u017ee svesti na mije\u0161ano meso, barem topovsko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Javne peripetije s (kontra)obavje\u0161tajnim nadmudrivanjem izme\u0111u Srbije i Hrvatske, uz jedno demonstrativno hap\u0161enje, ovih su dana primjereno zaokru\u017eene s nekoliko razbaru\u0161enih kr\u010dmarskih dosko\u010dica…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14910,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,137],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-14907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-rat","theme-politika","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14907"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36738,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14907\/revisions\/36738"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14907"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14907"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14907"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14907"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}