{"id":14890,"date":"2016-09-06T13:17:56","date_gmt":"2016-09-06T12:17:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14890"},"modified":"2016-09-06T13:18:29","modified_gmt":"2016-09-06T12:18:29","slug":"krive-osnove-rumunjskog-pridruzivanja-cern-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14890","title":{"rendered":"Krive osnove rumunjskog pridru\u017eivanja CERN-u"},"content":{"rendered":"<p>Rumunjska je ovog ljeta slu\u017ebeno postala 22. punopravna \u010dlanica Europskog vije\u0107a za nuklearna istra\u017eivanja (fr. <em>Conseil Europ\u00e9en pour la Recherche Nucl\u00e9aire<\/em>, CERN) odnosno &#8220;najve\u0107eg svjetskog laboratorija za fiziku&#8221;, 8 godina nakon predaje prijave. Rumunjski politi\u010dari u pridru\u017eivanju ovom institutu vide veliku priliku za Rumunjsku. Broj istra\u017eiva\u010da koji mogu punopravno sudjelovati u radu CERN-a popeo se sa 100 na 500, a &#8220;o\u010dekuju se i nove financijske prilike za istra\u017eiva\u010dke projekte u Rumunjskoj&#8221;, <a href=\"http:\/\/www.sciencebusiness.net\/news\/79871\/Romania-joins-CERN\" target=\"_blank\">kazala je<\/a> tom prilikom rumunjska ministrica znanosti i obrazovanja Mircea Dumitru, dodav\u0161i kako rumunjska zauzvrat mora &#8220;dati mali kapitalni prilog&#8221;.<\/p>\n<p>Premda je Rumunjsko pridru\u017eivanje CERN-u svakako hvalevrijedna novina, zanimljiv je, no dugoro\u010dno neodr\u017eiv, diskurs kojim Ministrica javnosti obja\u0161njava priklju\u010divanje. Naime, suprotno onome kako je ona predstavila stvari, CERN ne\u0107e izravno financirati znanost u Rumunjskoj na na\u010din na koji to, nakon povla\u010denja dr\u017eave, primjerice rade europski fondovi. &#8220;Mali kapitalni prilog&#8221;, kako ga je nazvala ministrica, zapravo u Rumunjskom slu\u010daju, za 2016. godinu, iznosi <a href=\"http:\/\/fap-dep.web.cern.ch\/rpc\/member-states-contributions\" target=\"_blank\">10 milijuna eura<\/a> ili tek 0,98 posto od ukupnog iznosa kojeg daju zemlje \u010dlanice (usput, najvi\u0161e daje Njema\u010dka, gotovo 20 posto, CERN-ovog budgeta, odnosno 200 milijuna eura, a slijede je Francuska i Velika Britanija s po 14 posto). Rumunjska zauzvrat dobiva mjesto u CERN-ovom Vije\u0107u, mo\u017ee planirati budu\u0107e aktivnosti instituta, njezine firme mogu se prijavljivati na natje\u010daje za izgradnju novih postrojenja, itd. Davanja koja ministrica predstavlja kao minorna, mo\u017eda su takva u ukupnom financiranju CERN-a, no velika su s obzirom na udio kojim Rumunjska financira svoju doma\u0107u znanost. Usporedbe radi, spomenimo da su iznosi ugovora koje Rumunjske firme trenutno imaju s CERN-om te\u0161ki svega 2,16 milijuna eura. Ministrica je ipak javnosti pre\u0161utjela iznos \u010dlanarine, naglasiv\u0161i tek vrijednost ugovora privatnog rumunjskog sektora s CERN-om. Pritom, ne radi se o 39 rumunjskih firmi koje rade s CERN-om, ve\u0107 39 firmi smje\u0161tenih u Rumunjskoj.<\/p>\n<p>Rumunjski politi\u010dari &#8220;nadaju se da \u0107e \u010dlanstvo u CERN-u potaknuti mlade istra\u017eiva\u010de da karijere u znanosti potra\u017ee kod ku\u0107e, o\u010dekuju\u0107i da \u0107e jo\u0161 ve\u0107i broj visokotehnolo\u0161kih kompanija dobivati CERN-ove ugovore&#8221;. No, za suradnju s <a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/CERN\" target=\"_blank\">CERN<\/a>-om \u010dlanstvo nije faktor. Tome u prilog govori i popis od tridesetak zemalja sa statusom pridru\u017eenog partnera koje ve\u0107 sura\u0111uju sa CERN-om i na razmjeni znanstvenika i na razmjeni tehnologija.<\/p>\n<p><strong>Rizici temeljnih istra\u017eivanja i primjenjive koristi<\/strong><\/p>\n<p>Usporedbe radi, ka\u017eimo da status suradnika ima i <a href=\"http:\/\/public.mzos.hr\/Default.aspx?sec=2095\" target=\"_blank\">Hrvatska<\/a> \u010diji su znanstvenici u suradnji sa \u017eenevskim institutom objavili vi\u0161e od 300 znanstvenih, vi\u0161e od 10 doktorskih i magistarskih radova, a ugovore u izgradnji postrojenja za CMS, odnosno <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Kompaktni_mionski_solenoid\" target=\"_blank\">Kompaktni mionski solenoid<\/a> (postrojenje za tra\u017eenje Higgsovog bozona) i ALICE (detektor za sudaranje iona olova) dobili su Kon\u010dar i Mikrotrend, pri \u010demu je Kon\u010dar od Instituta dobio nagradu za kvalitetu izra\u0111enog postrojenja. Hrvatski znanstvenici radili su i na projektu OPERA koji je locirao tau neutrino, jednu od dugo tra\u017eenih elementarnih, dotad teorijskih, \u010destica.<\/p>\n<p>CERN se dakle bavi izrazito skupim temeljnim istra\u017eivanjima koja nemaju odmah \u0161iroko primjenjivu i ekonomski isplativu upotrebu. U njihovim laboratorijima izmi\u0161ljen je 1990. godine World Wide Web (prva uspje\u0161na komunikacija izme\u0111u http poslu\u017eitelja i servera putem interneta), i prona\u0111en je Higgsov bozon, \u010destica \u010dije polje dr\u017ei materiju na okupu. No, da ne moraju svi takvi projekti rezultirati uspjehom, pokazalo je i otrije\u017eenjenje koje je ovog ljeta stiglo iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava gdje je Stanfordov <a href=\"http:\/\/phys.org\/news\/2016-07-scientists-invisible-dark.html\" target=\"_blank\">veliki sudara\u010d hadrona<\/a> (LHC), nakon nekoliko globalno uspje\u0161nih godina u eksperimentalnoj fizici, objavio poraz priznav\u0161i da nakon tri godine traganja nisu uspjeli locirati \u010destice tamne tvari od koje se sastoji gotovo 80 posto mase u svemiru, a koja ni na koji na\u010din ne vr\u0161i interakciju sa svjetlom, te ju je zbog toga zasad gotovo nemogu\u0107e uhvatiti i izmjeriti.<\/p>\n<p>Rumunjska ministrica obrazovanja prednosti sudjelovanja u radu CERN-a vidi primarno kao pitanje ekonomske koristi ove zemlje od &#8220;najve\u0107eg svjetskog laboratorija za fiziku&#8221; \u0161to je dugoro\u010dno neodr\u017eivo \u2013 kako zbog ekonomskih podataka koji se ne podudaraju s njezinim izjavama, tako i zbog pogre\u0161nog razumijevanja ovog instituta kao tvornice financijski isplativih inovacija. Suradnja doma\u0107ih znanstvenika s CERN-om prije \u0107e omogu\u0107iti lak\u0161u emigraciju rumunjskih znanstvenika, nego ih zadr\u017eati u zemlji. Za zadr\u017eati znanstvenike u zemlji potrebno je osigurati neometan i dobro financiran znanstveni rad, \u0161to u ovom mandatu Rumunjska o\u010dito ne planira poduzeti. Svojim obra\u0107anjem javnosti, ona je pokazala da znanost i obrazovanje u Rumunjskoj u njenom mandatu ima primarno komercijalnu funkciju. U slu\u010daju da i CERN-ovi laboratoriji ne uspiju locirati \u010destice gravitacije ili <a href=\"https:\/\/home.cern\/about\/physics\/dark-matter\" target=\"_blank\">tamne tvari<\/a>, ministrica je sebi iskopala duboku jamu, jer ne\u0107e mo\u0107i odgovoriti na pitanja za\u0161to je Rumunjska ulo\u017eila tolike novce u me\u0111unarodni fizi\u010dki institut umjesto da je prvo ulagala u unaprje\u0111enje vlastite znanosti. Servirav\u0161i medijima i javnosti obe\u0107anja koja se nikad ne\u0107e mo\u0107i ispuniti, ona je u startu postavila suradnju CERN-a i Rumunjske na pogre\u0161nim osnovama, forsiraju\u0107i komercijalni aspekt, umjesto op\u0107ekorisnih znanstvenih i ljudskih dostignu\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rumunjska je ovog ljeta slu\u017ebeno postala 22. punopravna \u010dlanica Europskog vije\u0107a za nuklearna istra\u017eivanja (fr. Conseil Europ\u00e9en pour la Recherche Nucl\u00e9aire, CERN) odnosno &#8220;najve\u0107eg svjetskog laboratorija za fiziku&#8221;, 8 godina nakon predaje prijave. Rumunjski politi\u010dari u pridru\u017eivanju ovom institutu vide veliku priliku za Rumunjsku. Broj istra\u017eiva\u010da koji mogu punopravno sudjelovati u radu CERN-a popeo se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14891,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14890"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14893,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14890\/revisions\/14893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14891"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14890"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14890"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14890"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14890"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}