{"id":14875,"date":"2016-09-05T12:54:30","date_gmt":"2016-09-05T11:54:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14875"},"modified":"2016-09-05T13:21:50","modified_gmt":"2016-09-05T12:21:50","slug":"porez-na-link-da-ili-ne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14875","title":{"rendered":"Porez na link, da ili ne?"},"content":{"rendered":"

Europska komisija ponovno je uhva\u0107ena u proturje\u010dnosti<\/a>, ovaj put na podru\u010dju regulacije interneta. Tjedan dana nakon \u0161to su na Twitteru javno objavili kako ne\u0107e oporezovati hiperlinkove, u javnost su krajem augusta procurili dokumenti<\/a> koji potvr\u0111uju upravo suprotno. Prema objavljenom dokumentu \u010dini se da Komisija ipak razmatra uvo\u0111enje tzv. “poreza na link” i to nakon \u0161to je Europski parlament dva puta u posljednjih godinu dana odbio istu odredbu te nakon stotina tisu\u0107a potpisa na peticiju koja se usprotivila spornom zakonu.<\/p>\n

No, o \u010demu se uop\u0107e radi? Ideja da bi najve\u0107e multinacionalne kompanije koje agregiraju vijesti (RSS sustavi, Google, Yahoo, Facebook, Twitter …) trebale pla\u0107ati medijskim nakladnicima, npr. novinama i portalima, naknade za autorska prava za preuzete gotove tekstove, pojavila se kao jedno od mogu\u0107ih rje\u0161enja za zaustavljanje paneuropske krize u medijima zahvaljuju\u0107i kojoj diljem Europe opadaju novinska naklada i pla\u0107e. Gube se i radna mjesta, a zahvaljuju\u0107i brojnim faktorima, od kojih je kopi\/pejst<\/em> novinarstvo tek jedan \u010dimbenik, opada informativnost novinskih \u010dlanaka i njihova kvaliteta, i to usprkos sve ve\u0107em broju javno dostupnih informacija.<\/p>\n

Porez na link osmi\u0161ljen je kao alternativa dr\u017eavnoj politici izravnog javnog financiranja medija, s obzirom na pravila Europske unije koja u pravilu ovo zabranjuju (pod obja\u0161njenjem za\u0161tite tr\u017ei\u0161ne utakmice koje rapidno gubi na uvjerljivosti jer je dokaza sve vi\u0161e da od dozvoljenih neizravnih dr\u017eavnih potpora profitiraju privatni mediji, dok su zapravo diskriminirani mediji zajednice i preostali javni mediji koji ne sudjeluju na tr\u017ei\u0161tu, a ne dobivaju niti javno financiranje). Kako nastojanja za promjenu europskih pravila o javnom financiranju medija, premda pomaknuta s nule, do sada zapravo nisu urodila rezultatima, nastala je ideja oporezovanja multinacionalnih kompanija za preno\u0161enje vijesti. Naime, agregatori vijesti prikazuju\u0107i tekstove drugih nakladnika prikupljaju klikove na svojim stranicama, \u010dime proizvo\u0111a\u010de vijesti o\u0161te\u0107uju za posje\u0107enost koja odre\u0111uje cijenu oglasnog prostora. Istovremeno upravo zahvaljuju\u0107i velikom broju klikova agregatori vijesti privla\u010de najve\u0107i broj ogla\u0161iva\u010da \u010dime u svojim rukama koncentriraju najve\u0107i tr\u017ei\u0161ni komad od ogla\u0161avanja<\/a>.<\/p>\n

Su\u017eena sloboda<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, u rukama Komisije, ova je ideja pervertirala i zahvaljuju\u0107i lo\u0161e formuliranim zakonima, ona ne samo da mo\u017ee dovesti do smanjenja vidljivosti medija, a time i zarade (jer EK prijedlog ne predvi\u0111a sankcije za agregatore u slu\u010daju filtriranja tekstova na koje bi morali platiti porez) ve\u0107 o\u0161te\u0107uje i brojne druge proizvo\u0111a\u010de internetskog sadr\u017eaja. Analize pokazuju<\/a> da bi ovaj zakon negativno utjecao i na autore, umjetnike i proizvo\u0111a\u010de koji svoje radove dijele pod licencom Creative Commons, pod kojom djeluje i Bilten. Izme\u0111u ostalog, ovaj zakon, zbog filtriranja rezultata na koje bi primjerice Google, Yahoo ili Bing morali platiti porez ote\u017eao bi i pretra\u017eivanje interneta npr. istra\u017eiva\u010dkim novinarima, znanstvenicima i obrazovnim procesima. Osim \u0161to ovi subjekti ne bi znali na koji pokazani sadr\u017eaj moraju platiti taksu, tako\u0111er bi prikazani rezultati bili znatno su\u017eeni nego \u0161to su danas.<\/p>\n

Premda se razni korisnici diljem svijeta zala\u017eu za promjenu zastarjelih i prestrogih europskih pravila o kopirajtu, od copy left<\/em> aktivista do firmi poput Mozille<\/a>, vlasnice popularnog pretra\u017eiva\u010da Firefoxa, Komisija uporno ignorira javno mi\u0161ljenje na temu regulacije interneta. Premda ga s jedne strane nominalno progla\u0161ava op\u0107eljudskim dostignu\u0107em vrijednim statusa ljudskog prava, s druge strane ostaje dosljedna svojoj politici komercijalizacije<\/a> svega, \u010dine\u0107i tako sadr\u017eaj na internetu oskudnijim uz istovremeno stopiranje inovativnosti, kreativnosti i su\u017eavanjem prostora slobode. Cijeli problem s porezom na link uop\u0107e nije bio potreban i bilo ga je mogu\u0107e izbje\u0107i promjenom europske politike prema medijima. Na taj na\u010din, osim \u0161to bi protok informacija na interntu ostao \u0161iroko dostupan, ujedno bi se poticala europska medijska industrija, stvarala nova radna mjesta, a Europa bi za promjenu izbjegla ovu nepotrebnu krizu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija ponovno je uhva\u0107ena u proturje\u010dnosti, ovaj put na podru\u010dju regulacije interneta. Tjedan dana nakon \u0161to su na Twitteru javno objavili kako ne\u0107e oporezovati hiperlinkove, u javnost su krajem augusta procurili dokumenti koji potvr\u0111uju upravo suprotno. Prema objavljenom dokumentu \u010dini se da Komisija ipak razmatra uvo\u0111enje tzv. “poreza na link” i to nakon \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14876,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,28],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14875","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-mediji","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14875"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14882,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14875\/revisions\/14882"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14875"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14875"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14875"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14875"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}