{"id":14874,"date":"2016-09-07T07:00:50","date_gmt":"2016-09-07T06:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14874"},"modified":"2021-02-25T11:00:26","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:26","slug":"slovenija-zdravstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14874","title":{"rendered":"Pucnjevi i reformski paketi"},"content":{"rendered":"

Premda su trendovi u slovenskom zdravstvenom sustavu negativni posljednjih godina, ono se, komparativno gledaju\u0107i, nalazi u sasvim pristojnom stanju. No, ve\u0107 mu neko vrijeme prijete poslovi\u010dni reformski zahtjevi u smjeru komercijalizacije i privatizacije. Nedavna tragedija u Izolskoj bolnici lansirala je rasprave o zdravstvu u sredi\u0161te medijske pozornosti.<\/strong><\/p>\n

Prije nekoliko tjedana u bolnici u Izoli dogodila se tragedija kakvu slovensko zdravstvo ne pamti. Sedamdestegodi\u0161nji pacijent s dijagnozom karcinoma prostate odlu\u010dio se za puca\u010dki pohod koji je rezultirao s troje mrtvih i jednom te\u0161ko ranjenom \u017ertvom. Pacijent je najprije krenuo prema svom lije\u010dniku, urologu meksi\u010dkog porijekla. Nakon minute razgovora izvukao je pi\u0161tolj Zastava kalibra 7,65 i pucao mu u glavu. U tom trenutku se po slu\u017ebenoj du\u017enosti u bolnici nalazio i policajac koji je do\u0161ao po dokumentaciju u vezi neke prometne nesre\u0107e. Nakon pucnjave krenuo je za napada\u010dem, ali on ga je iz neposredne blizine pogodio u srce i na licu mjesta ubio.<\/p>\n

Zatim je napada\u010d uzeo i policaj\u010dev pi\u0161tolj i prema izjavama svjedoka, sa \u0161takom u jednoj ruci i pi\u0161toljem u drugoj napustio bolnicu. Na parkirali\u0161tu je uslijedio novi obra\u010dun u kojem je te\u017ee ranio jo\u0161 jednog policajca, a zatim i sam podlegao ranama koje mu je zadao drugi policajac. Istraga je pokazala da je po\u010dinitelj sve pomno isplanirao. Svog lije\u010dnika poku\u0161ao je prona\u0107i ve\u0107 i dan ranije, a poznanicima je nalo\u017eio kako \u017eeli biti pokopan. U pretresu napada\u010deve ku\u0107e na\u0111eno je vi\u0161e komada neregistriranog oru\u017eja, uklju\u010duju\u0107i i automatsku pu\u0161ku. Ova tragedija otvorila je vi\u0161e goru\u0107ih pitanja koja trenutno brinu slovenske medije i \u0161iru javnost.<\/p>\n

Bizarni spinovi i optu\u017ebe<\/strong><\/p>\n

Prvo pitanje koje se automatski nametnulo je ono sigurnosti policijskih slu\u017ebenika. Iako se nesretno stradali policajac u bolnici na\u0161ao slu\u010dajno, on je ipak ve\u0107 \u010detvrta policijska \u017ertva u posljednje dvije godine. Nakon ovogodi\u0161njeg vi\u0161emjese\u010dnog \u0161trajka policajaca, tako se i u praksi dokazalo da je policija kadrovski i, prije svega, financijski podkapacitirana. Premalo je prakti\u010dnih treninga i osposobljavanja, oprema je zastarjela i dotrajala, pla\u0107e su niske: uostalom, kao i drugdje u javnom sektoru, sve se svodi na zajedni\u010dki nazivnik: famozne mjere \u0161tednje.<\/p>\n

Prije nego se posvetimo sistemskim uzrocima i op\u0107enitom stanju u slovenskom zdravstvu, spomenimo i bizarni spin koji je potekao iz Slovenske demokratske stranke (SDS) povodom ovog doga\u0111aja. Nakon \u0161to je nadle\u017eni sudac odbio molbu policije za nalogom za ku\u0107ni pretres (to su ipak uspjeli u\u010diniti na poziv vlasnika), iz SDS-a su stigle optu\u017ebe da je po\u010dinitelj nekada\u0161nji suradnik UDBA-e i da ga sudac \u0161titi odbijaju\u0107i izdavanje naloga za pretres.<\/p>\n

Iz ne\u0161to racionalnijeg rakursa u stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti postavilo se pitanje i lista \u010dekanja u slovenskom zdravstvu. Upravo su te liste, vjerojatno, jedan od glavnih motiva za puca\u010dki pohod napada\u010da. Stoga su Lije\u010dni\u010dka komora i Sindikat lije\u010dnika (Fides) na tiskovnoj konferenciji za stanje, kako objektivno tako i subjektivno, okrivili ministricu zdravstva Milojku Kolar Celarc. Obje organizacije tvrde da su se liste \u010dekanja u njenom mandatu dodatno produ\u017eile. Ministrica nije ostala du\u017ena pa im je uzvratila optu\u017ebom da zlorabe ljudsku tragediju za svoju sindikalnu borbu, na \u0161to su je komora i sindikat pozvali da odstupi s du\u017enosti. Novi zaplet ove melodrame dogodio se ministri\u010dinim pozivom direktorima zdravstvenih ustanova u Sloveniji na savjetovanje o sigurnosti na radu lije\u010dnika i zdravstvenog osoblja. Ipak, savjetovanje se na kraju nije ni odr\u017ealo jer je u me\u0111uvremenu ministrica odlu\u010dila oti\u0107i na godi\u0161nji odmor.<\/p>\n

Pregled situacije u zdravstvu<\/strong><\/p>\n

Ina\u010de, vlada Mire Cerara namjenila je 8 milijuna eura za smanjenje liste \u010dekanja u ovoj godini. Ipak ni s tim sredstvima one ne\u0107e biti kona\u010dno zatvorene. Slu\u017ebeno dozvoljeno vrijeme \u010dekanja od 90 dana za pregled ili operativni zahvat ponegdje je gotovo bizarno prekora\u010deno. Za ilustraciju: prosje\u010dno vrijeme \u010dekanja za reumatolo\u0161ki pregled iznosi 445 dana. Pri tome su i razlike me\u0111u zdravstvenim institucijama u Sloveniji enormne. Za operaciju kralje\u017enice u Sveu\u010dili\u0161nom klini\u010dkom centru u Ljubljani je potrebno \u010dekati 910 dana, a u op\u0107oj bolnici u Celju za isti zahvat se \u010deka tek 13 dana.<\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to je zdravstvena reforma, odnosno njen izostanak, neizbje\u017eni dio retori\u010dkog repertoara posljednjih nekoliko vlada, komparativno gledaju\u0107i, sustav zdravstva u Sloveniji ostaje kvalitetan. Iz perspektive dostupnosti javnog zdravstva Slovenija spada me\u0111u 17 evropskih dr\u017eava koje svim svojim stanovnicima i migrantima, omogu\u0107uju dostupno zdravstveno osiguranje. Me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU, prema podacima OECD-a, Slovenija ima najmanji udio osoba koje si zdravstveno osiguranje ne mogu priu\u0161titi zbog financijskih ili drugih razloga. Tako\u0111er je smrtnost novoro\u0111en\u010dadi, ina\u010de pouzdan pokazatelj op\u0107e dostupnosti kvalitete zdravstvene skrbi, izuzetno niska. Iznosi 1,6 smrti na 1.000 novoro\u0111ene djece, \u0161to dr\u017eavu svrstava u sam svjetski vrh. Naprimjer u SAD-u taj broj u prosjeku iznosi 6 na 1.000 novoro\u0111enih.<\/p>\n

2014. godine za zdravstvo je bilo namijenjeno 3,2 milijarde eura, odosno 8,6% bruto doma\u0107eg proizvoda. U vrijeme krize (2009-2014) javni izdaci za zdravstvo su se snizili za 1,4%. U tom trenutku jako se promijenio i odnos izme\u0111u javnih i osobnih izdataka za zdravstvo. Prvi su 2009. iznosili\u00a0 73,8%, a u 2014. su pali na 71,9%. Me\u0111unarodna usporedba pokazuje da je udio osobnih izdataka za zdravstvo, dakle dobrovoljna osiguranja i\u00a0 neposredna naplata usluge, od 28,1 %, iznad prosjeka u EU.<\/p>\n

Istini za volju, stanje slovenskog zdravstva nije tako katastrofalno kako ga neki poku\u0161avaju prikazati. Ho\u0107e li, me\u0111utim, uspjeti “pre\u017eivjeti” i reformu, te\u0161ko je predvidjeti. Ministarstvo zdravlja reformu potiho najavljuje jo\u0161 od 2014., ipak, za sada, nije se do\u0161lo dalje od smjernica i rezolucija. Na polovini mandata oformljena je nekakva ad hoc<\/em> skupina od svukuda dovu\u010denih mudraca koji bi trebali u kratkom roku javnosti ponuditi svoj prijedlog zdravstvene reforme, ra\u010dunaju\u0107i pritom na podr\u0161ku vladaju\u0107ih. U toj neobi\u010dnoj skupini su i biv\u0161i guverner Slovenske narodne banke Marko Kranjc, nekada\u0161nji predsjednik lije\u010dni\u010dke komore, lije\u010dnik i \u010dlan SDS-a France Cukjati, kao i ekonomist i biv\u0161i ministar gospodarstva Maks Tajnikar.\u00a0U toj dru\u017eini je i biv\u0161i Ministar zdravstva Dorijan Maru\u0161i\u010d i vi\u0161e predstavnika osiguravaju\u0107ih ku\u0107a i lije\u010dnika. Ako ve\u0107 iz pedigrea nabrojanih nije jasno kakvu vrstu reforme oni zagovaraju, njeno usmjerenje svakako potvr\u0111uju dosada\u0161nje direktive i rezolucije.<\/p>\n

Neobi\u010dne reformske skupine i uobi\u010dajeni zahtjevi<\/strong><\/p>\n

Zdravstveno osiguranje ubudu\u0107e bi se trebalo podijeliti na dvije ko\u0161arice, pri \u010demu bi, umjesto dosada\u0161njeg,\u00a0 obaveznog i dopunskog osiguranja, uveli novo obavezno osiguranje. Me\u0111u prijedlozima se nalazi i “depolitizacija zdravstva”, koja ne smije izostati niti u jednoj grupi neoliberalnih mjera. Zatim preoblikovanje javnih zavoda u neprofitna gospodarska dru\u0161tva, pa izjedna\u010davanje javnih i privatnih pru\u017eatelja usluga, kao i preoblikovanje Zavoda za zdravstveno osiguranje. Ovaj smjeli koncept reformi kojima je zajedni\u010dki nazivnik trojstvo neoliberalne ortodoksije: liberalizacija, deregulacija i privatizacija, sigurno ne\u0107e nai\u0107i na \u0161iroku potporu u javnosti.\u00a0 Ipak i kao takav obavlja svoju funkciju u dugom neoliberalnom mar\u0161u kroz institucije koji uspjehe \u017eanje na dugi rok.<\/p>\n

Ovakvi prijedlozi su neka vrsta ideolo\u0161ke izvidnice koja poku\u0161ava prona\u0107i put da se te ideje postepeno, ali ustrajno po\u010dnu primjenjivati. U javnom i medijskom diskursu svih pora dru\u0161tvenog \u017eivota tako ja\u010da konkurentnost, smanjenje tro\u0161kova, vi\u0161a kvaliteta i ostale nevezane i me\u0111usobno kontradikorne floskule koje tako polako dobivaju svoj realan <\/em>oblik. U pravoj politi\u010dkoj konjunkturi i uz ustrajne preporuke EU-a i OECD-a takva ideologija lako mo\u017ee dobiti i svoj formalan<\/em> oblik. De facto<\/em> diskurs se kristalizira u de jure<\/em> sistemskoj reformi.<\/p>\n

Zato je kirurg Erik Brecelj, jedan od utemeljitelja “Inicijative lije\u010dnika”, koji je jo\u0161 prije godinu dana u doba velikih sveslovenskih narodnih demonstracija upozoravao na stanje u zdravstvu, s pravom kriti\u010dan spram ovog prijedloga reforme. “Sve \u0161to se u javnosti predstavlja kao zdravstvena reforma, zapravo su uski osobni interesi, a ne interes da ve\u0107ina gra\u0111ana dobije adekvatnu zdravstvenu skrb”, tako je za slovenske medije “mudra\u010dki” prijedlog reforme komentirao Brecelj. Nakon svega napisanog na kraju mo\u017eemo samo jo\u0161 jednom postaviti pitanje: ho\u0107e li \u0107e slovenski zdravstveni sustav pre\u017eivjeti reformu i ostati jednako dostupan i kvalitetan kao do sada? I sada\u0161nji je daleko od savr\u0161enog, ali u usporedbi s ostalima, ipak prili\u010dno dobar. Svakako bolji od ovog kakvim ga zami\u0161ljaju neoliberalno usmjereni i s kapitalom interesno povezani “reformatori”.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela: Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nekoliko tjedana u bolnici u Izoli dogodila se tragedija kakvu slovensko zdravstvo ne pamti. Sedamdestegodi\u0161nji pacijent s dijagnozom karcinoma prostate…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14896,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-14874","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14874","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14874"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14874\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14895,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14874\/revisions\/14895"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14896"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14874"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14874"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14874"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14874"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14874"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14874"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14874"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}