{"id":14844,"date":"2016-09-05T07:00:45","date_gmt":"2016-09-05T06:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14844"},"modified":"2021-02-25T11:00:26","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:26","slug":"zdravstvo-prilagodeno-interesima-kapitala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14844","title":{"rendered":"Zdravstvo prilago\u0111eno interesima kapitala"},"content":{"rendered":"

U pogledu provo\u0111enja tzv. neoliberalnih mjera, Albanija spada u predvodnice me\u0111u tranzicijskim zemljama, u pravilu s katastrofalnim rezultatima kako u ekonomiji, tako i u sustavu socijalne za\u0161tite. Uo\u010di pro\u0161lih parlamentarnih izbora najavljivan je veliki zaokret u zdravstvenoj politici, no on se naposljetku sveo na zao\u0161travanje starih modela u novom ruhu.<\/strong><\/p>\n

Tijekom izborne kampanje 2013. godine, tada opozicijska Socijalisti\u010dka stranka Albanije dala je iznena\u0111uju\u0107e obe\u0107anje za predstavnicu tzv. socijaldemokratskog “tre\u0107eg puta<\/a>“. Naime, njihov je \u010delnik izjavio kako \u0107e, ako osvoje vlast, socijalisti uvesti sustav univerzalne javne zdravstvene za\u0161tite, po uzoru<\/a> na britanski Nacionalni zdravstveni servis. Vi\u0161e ne\u0107e biti razli\u010ditih programa zdravstvenih osiguranja, koji su nezaposlene i radnike “na crno” ostavili neza\u0161ti\u0107ene, ve\u0107 \u0107e ih zamijeniti sredi\u0161nja dr\u017eavna agencija koja \u0107e pokrivati zdravstvenu njegu svih. Obe\u0107anje je izazvalo salvu kritika iz neoliberalnih krugova, no inteligentniji su komentatori odmah upozorili kako nije osobito izgledno da \u0107e se program doista i ostvariti, ve\u0107 da je rije\u010d prije svega o propagandnom sredstvu namijenjenom kampanji.<\/p>\n

Nakon \u0161to su pobijedili na izborima, socijalisti su u javnosti redovito prozivani zbog svoje zdravstvene politike i neispunjenih obe\u0107anja, na \u0161to su iz vlade spremno odgovarali kako nigdje ne stoji da \u0107e se plan provesti odmah. I doista, tijekom 2015. godine kona\u010dno je pokrenuta reforma zdravstvenog sustava koja me\u0111utim ima malo \u0161to zajedni\u010dko s o\u010dekivanjima. Ona je kona\u010dno otkrila \u0161to su zapravo socijalisti mislili pod “univerzalnom zdravstvenom za\u0161titom”. Za po\u010detak, ni na koji na\u010din nije umanjena uloga razli\u010ditih paketa zdravstvenog osiguranja koji su velikim dijelovima stanovni\u0161tva ostali sasvim nedostupni. U perifernim zemljama poput Albanije, gdje predatorski kapitalizam ovisi o eksploataciji znatnog broja radnika “na crno”, odnosno onih bez ugovora o radu ili uplate doprinosa, nedostatak univerzalne za\u0161tite jam\u010di da \u0107e velik broj stanovnika ostati bez ikakve zdravstvene skrbi.<\/p>\n

Nadalje, umjesto za\u0161tite koju su trebale pru\u017eiti javne ustanove, vlada je kroz model “javno-privatnog partnerstva” poja\u010dala ulogu privatnog sektora u zdravstvenoj njezi. Za sad, taj se sustav koristi u programu besplatnog op\u0107eg zdravstvenog pregleda za osobe od \u010detrdesete do \u0161ezdeset i pete godine, kao i besplatne hemodijalize za nekoliko stotina pacijenata. Njih na tro\u0161ak dr\u017eave provode privatne tvrtke i to u javnim ustanovama. Vlada je kori\u0161tenje “javno-privatnog partnerstva” nastojala opravdati ograni\u010denim sredstvima u prora\u010dunu, navodnom ve\u0107om efikasno\u0161\u0107u privatnih tvrtki te nemogu\u0107no\u0161\u0107u kupovine potrebnih medicinskih aparata. Uzgred, Albanija izdvaja tek 3% BDP-a za zdravstvo, najmanje u regiji.<\/p>\n

Privatno parazitiranje<\/strong><\/p>\n

Kako bismo razumjeli lako\u0107u s kojom vlada uspijeva prevladati slaba\u0161ne prigovore svojim programima “javno-privatnog partnerstva”, trebamo uzeti u obzir razvoj sustava zdravstvene za\u0161tite u Albaniji proteklih \u010detvrt stolje\u0107a. Do 1991. godine, birokratski socijalisti\u010dki sustav je izgradio zna\u010dajan sustav zdravstvene za\u0161tite koji je prodro u najzaba\u010denije krajeve ruralne Albanije. Stopa smrtnosti znatno je pala, a zdravstvena njega dramati\u010dno pobolj\u0161ana ne samo u usporedbi s predsocijalisti\u010dkim razdobljem, ve\u0107 i s pojedinim “razvijenim” zemljama. Dakako, pristup suvremenoj medicinskoj opremi uvijek je bio vrlo ograni\u010den, jer ju socijalisti\u010dka dr\u017eava nije mogla nabaviti, stoga je nedostatke nastojala kompenzirati visokim stupnjem medicinskog profesionalizma i inzistiranjem na <\/span>H<\/span>ipokratovoj etici.<\/span><\/p>\n

Nakon 1991. godine i povla<\/span>\u010d<\/span>enja dr\u017eave iz ekonomije i javnih usluga, zdravstveni je sustav u\u0161ao u vi\u0161estruku krizu. Nedostatak financiranja, djelomi\u010dna infrastrukturna degradacija i nova etika institucionalne personalizacije doveli su do odre\u0111ene vrste “feudalizacije” javnih bolnica. Dr\u017eava je i dalje na\u010delno pru\u017eala besplatnu i dostupnu zdravstvenu za\u0161titu, ali sada se o\u010dekivalo da gotovo svaki pacijent dodatno pla\u0107a lije\u010dnicima i medicinskim sestrama mito za bilo koji oblik tretmana. Uprave bolnica uskra\u0107ivale su pristup \u010dak i osnovnim lijekovima, a pacijente su slali da ih kupuju na tr\u017ei\u0161tu od privatnih tvrtki.<\/span> Pri\u010de o ljudima koji nisu dobili njegu u javnim ustanovama (me\u0111u kojima su neki i umrli) zbog nemogu\u0107nosti da plate mito bile su vrlo ra\u0161irene i izazivale opravdani bijes javnosti.<\/span><\/p>\n

Malo pomalo, zbog raspada sustava javnih bolnica i ra\u0161irene korupcije, ja\u010dala je uloga privatnih bolnica u pru\u017eanju medicinskih usluga. Neke od njih su, u sumnjivim dogovorima s vladom, \u010dak uspjele unajmiti ili kupiti do tada javne ustanove za simboli\u010dnu cijenu. Pacijenti su se dakle na\u0161li pred izborom dva oblika pla\u0107anja zdravstvene njege: onog ilegalnog osoblju u javnim bolnicama ili onog ne\u0161to legalnijeg privatnim bolnicama. Stoga je u svojevrsnoj pripremi terena za svoj program “javno-privatnog partnerstva” vlada pokrenula antikorupcijsku kampanju koja je osobito ciljala zdravstvo, a koja je o\u010dekivano prikupila odre\u0111ene simpatije javnosti.<\/p>\n

Slabi otpori<\/span><\/strong><\/p>\n

Iako kampanja nije trajala osobito dugo, ipak je olak\u0161ala uvo\u0111enje novog vladinog programa. Kroz njega bi pacijenti na\u010delno trebali pla\u0107ati isti iznos, ali bi ujedno trebali imati i olak\u0161an pristup suvremenoj medicinskoj infrastrukturi i opremi u vlasni\u0161tvu privatnih tvrtki. No posljedice projekta su se ubrzo po\u010dele osje\u0107ati. Prema podacima do kojih je do\u0161la ekipa istra\u017eiva\u010dkih novinara, tri najve\u0107e privatne tvrtke u zdravstvu koje provode glavne dr\u017eavne programe, poput besplatnih pregleda za starije, hemodijalize i sterilizacije medicinske opreme, a kroz koje je dr\u017eava privatnim tvrtkama uplatila preko 300 milijuna dolara, zapravo su fiktivne tvrtke. Naime, osim \u0161to nemaju nikakvih iskustava u zdravstvu, tvrtke su na razli\u010dite na\u010dine povezane s pojedinim dr\u017eavnim du\u017enosnicima. Odgovornost ministra zdravstva Ilira Beqaja trenutno je predmet istrage Dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva.<\/p>\n

Tako\u0111er, nezadovoljstvo tretmanom pacijenata u privatnim bolnicama koje sudjeluju u vladinom projektu “javno-privatnog partnerstva” u posljednje vrijeme raste. Mnogi pacijenti po\u017ealili su se na nedostatak njege, nezadovoljavaju\u0107u prehranu, uvjete smje\u0161taja itd… Tragi\u010dan doga\u0111aj odvio se u jednoj od najve\u0107ih privatnih bolnica (Ameri\u010dkoj bolnici u Tirani) gdje je jedan pacijent zapalio drugoga pri \u010demu je poginulo troje ljudi. Televizijska postaja koja je objavila vijest, Report TV, izvijestila je kako je uprava bolnice poku\u0161ala zata\u0161kati stvar i sprije\u010diti novinare da izvje\u0161tavaju o incidentu, ili barem da objavljuju o kojoj je to\u010dno bolnici rije\u010d. Medijima koji se oglu\u0161e na taj zahtjev zaprijetili su bojkotiranjem njihovog oglasnog prostora. Ne \u010dudi stoga \u0161to je ve\u0107ina medija “presko\u010dila” ovu vijest, ili ju je pokrila vrlo povr\u0161no.<\/p>\n

Ipak, vlada odustaje od svog projekta. Premijer Edi Rama vi\u0161e je puta pohvalio ono \u0161to smatra “uspje\u0161nim modelom” i obe\u0107ao da \u0107e ga pro\u0161iriti i na druge javne servise.<\/span> Uz to, prema najavama iz vlade, za sve javne bolnice planira se novi model, po uzoru na neoliberalnu reformu visokog obrazovanja koja je privatnim sveu\u010dili\u0161tima omogu\u0107ila da se “ravnopravno” natje<\/span>\u010d<\/span>u za dr\u017eavna sredstva s javnima. To \u0107e zna\u010diti da \u0107e ubudu\u0107e i priv<\/span>a<\/span>tne bolnice izravno dobivati dr\u017eavna sredstva, za \u0161to \u0107e se koristiti sredstva osnovnog zdravstvenog osiguranja, a od javnih \u0107e se bolnica o\u010dekivati da budu jednako profitabilne.<\/span> Na\u017ealost, otpor javnosti u slu\u010daju zdravstva nije ni blizu onom koji su pru\u017eili studenti. Dobar dio razloga za to treba potra\u017eiti u nezadovoljstvu dosada\u0161njim koruptivnim na\u010dinom upravljanja bolnicama.<\/span><\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom izborne kampanje 2013. godine, tada opozicijska Socijalisti\u010dka stranka Albanije dala je iznena\u0111uju\u0107e obe\u0107anje za predstavnicu tzv. socijaldemokratskog “tre\u0107eg puta”. Naime, njihov je \u010delnik izjavio kako \u0107e, ako osvoje vlast, socijalisti uvesti sustav univerzalne javne zdravstvene za\u0161tite…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14847,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-14844","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14844"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14844\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36740,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14844\/revisions\/36740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14844"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14844"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14844"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14844"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}