{"id":1481,"date":"2014-06-30T07:15:47","date_gmt":"2014-06-30T06:15:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1481"},"modified":"2021-02-25T11:06:34","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:34","slug":"split-proturjecja-turisticke-transformacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1481","title":{"rendered":"Split – proturje\u010dja turisti\u010dke transformacije"},"content":{"rendered":"

Posljednjih nekoliko godina svjedo\u010dimo transformaciji Splita iz tranzitnog grada u turisti\u010dko odredi\u0161te. Nakon intenzivnog procesa deindustrijalizacije u posljednjih dvadeset godina, gradske vlasti slamku spasa tra\u017ee u turizmu. No, proces ja\u010danja turisti\u010dkih kapaciteta sa sobom nosi niz proturje\u010dja, od funkcioniranja tr\u017ei\u0161ta rada do ekolo\u0161kih pitanja s kojima se javne politike nisu u stanju nositi.<\/strong><\/p>\n

U skladu s tezom da se radi o najpovoljnijoj industriji za razvoj obale jer \u201cne tra\u017ei puno ulaganja, a puno daje\u201d, Grad Split je posljednjih godina isticao turizam kao primarnu ekonomsku orijentaciju.<\/p>\n

Da parola o ni\u017eoj razini potrebnog ulaganja i nije sasvim to\u010dna pokazalo se veoma brzo, kako zbog velikih ulaganja u restauraciju zapu\u0161tenih hotela koji jo\u0161 nisu dosegli svoje ranije kapacitete, tako i zbog velikih projekata prostornog ure\u0111enja (poput tzv. Zapadne obale). Trajna izmjena ukupne slike Jadrana mogla bi dugoro\u010dno, ukoliko se nastavi istim tempom, \u201cko\u0161tati\u201d i sam turizam koji sve vi\u0161e, bar na marketin\u0161kom planu, isti\u010de va\u017enost o\u010duvanosti prirodnih ljepota i izvornog izgleda. Ta se o\u010duvanost ozbiljno dovodi u pitanje politikom poticanja preure\u0111enja javnih zelenih povr\u0161ina u golf-igrali\u0161ta i revidiranja urbanisti\u010dkih planova pri \u010demu se sve agresivnije name\u0107e liberalizacija gradnje i u visoko za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima (poput park-\u0161ume Marjan).<\/p>\n

Nakon pada broja no\u0107enja izazvanog ekonomskom krizom, turisti\u010dko tr\u017ei\u0161te se stabiliziralo, djelomi\u010dno i zbog sni\u017eene razine sigurnosti u pojedinim konkurentskim mediteranskim dr\u017eavama, \u0161to se pozitivno odrazilo na pokazatelje turisti\u010dke posje\u0107enosti. U predsezoni 2014., u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji je zabilje\u017een rast od \u010dak 32%, \u0161to je ukupno 42.000 posjetitelja i 101.000 no\u0107enja. U te rekordne brojke se uklapa i Split kao novi centar turizma \u017eupanije s pove\u0107anjem od 42,9% dolazaka gostiju u prva \u010detiri mjeseca ove godine.<\/p>\n

Ovaj porast treba do\u010dekati pohvalno, imaju\u0107i u vidu i predratnu va\u017enost turizma i trenutnu gospodarsku situaciju, no ono \u0161to treba svakako podvrgnuti kritici su na\u010dini utjecaja turizma na karakter grada te tretiranje turizma kao monokulture.<\/p>\n

Utjecaj turizma na zaposlenost<\/b><\/p>\n

Turizam se \u010desto u diskursu lokalnih politi\u010dkih krugova koristi kao magi\u010dna formula elegantnog rje\u0161enja \u00a0krucijalnog problema \u2013 nezaposlenosti.\u00a0 Pri tome se napominje i kako se dobar dio radne snage regrutira iz zale\u0111a, time o\u010digledno potpoma\u017eu\u0107i financijski priljev i u te ruralne sredine. No, nitko ozbiljno ne problematizira uvjete takvog rada, visinu pla\u0107e, slu\u010dajeve diskriminacije na rodnoj osnovi (pla\u0107e mu\u0161karaca i \u017eena jo\u0161 uvijek se razlikuju u 700kn neto u domeni uslu\u017enih djelatnosti organizacije smje\u0161taja i hrane koje \u010dine sr\u017e turisti\u010dke ponude, a u kojima nedvojbeno \u017eene ve\u0107inom rade zahtjevnije poslove (pralje, radnice u kuhinji, sprema\u010dice) 1<\/a><\/sup>\u00a0i vrlo problemati\u010dno tretiranje prekovremenog radnog dana, pri \u010demu se naj\u010de\u0161\u0107e pribjegava metodi ‘\u201ckasnije nadopune\u201d isplatom prekovremenih putem ekvivalentnog produ\u017eetka trajanja ugovora o radu.<\/p>\n

Koliko god naizgled po\u017eeljno izgledao taj sistem, jasno je da zadr\u017eavanje na \u201cminimalcu\u201d nakon realnog zavr\u0161etka radnog odnosa mo\u017ee negativno utjecati na ostvarivanje drugog stalnog radnog odnosa, kao i da se prekovremeni rad na ovaj na\u010din ne ispla\u0107uje sukladno zakonskoj odredbi\u00a0nego kao rad obi\u010dnog radnog termina. 2<\/a><\/sup><\/p>\n

Osim tih problema, koji tek doti\u010du svu kompleksnosti odnosa u djelatnostima vezanima uz turizam koje poti\u010du prekarni rad, sve \u010de\u0161\u0107e ne uklju\u010duju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i ne jam\u010de nikakvu mogu\u0107nost radni\u010dke organizacije u svrhu pobolj\u0161anja radnih uvjeta, poseban problem predstavlja mit o rje\u0161enju nezaposlenosti kroz turizam. Naime, ne samo da se ne radi o kvalitetnim radnim uvjetima i \u0161irokoj ponudi radnih mjesta, ve\u0107 je u ve\u0107ini slu\u010dajeva rije\u010d i o bezna\u010dajnom periodu ulaska u radni odnos. Naime, ukoliko se jam\u010di tromjese\u010dno (ili eventualno petomjese\u010dno) smanjenje nezaposlenosti, tada se zapravo radi o retori\u010dkoj manipulaciji, jer je ta populacija i dalje trajno nezaposlena. To se mo\u017ee pratiti i po broj\u010danim pokazateljima: broj nezaposlenih na podru\u010dju \u017eupanije u sije\u010dnju ove godine bio je 51.087 (\u0161to je oko 10.000 vi\u0161e nego u lipnju pro\u0161le godine), dok je u svibnju ove godine iznosio 43.214 osoba, iz \u010dega se da zaklju\u010diti da smanjenje proizlazi iz sezonskih poslova\/sklapanja ugovora na odre\u0111eno.<\/p>\n

Ako pogledamo statistiku zaposlenosti u sferi turizma koju je objavilo resorno Ministarstvo u suradnji sa Zavodom za zapo\u0161ljavanje, u samo prva \u010detiri mjeseca 2014. godine ukupno su novozaposlene 14.452 osobe \u0161to je 22% vi\u0161e nego tijekom istog razdoblja 2013. godine. U broju ukupno novozaposlenih na turisti\u010dke djelatnosti otpada tako\u0111er oko 22%. Isti postotak mjeri i porast zaposlenih na odre\u0111eno ili sezonski. Nadle\u017enom ministru ovi su brojevi pokazatelj rasta va\u017enosti turizma kao \u201cpokreta\u010da gospodarstva\u201d, ali ako imamo u vidu izostanak smanjenja broja ukupno nezaposlenih, onda treba govoriti o pretakanju radne snage iz drugih djelatnosti u turisti\u010dke, negoli o turizmu kao \u201cgeneratoru zapo\u0161ljavanja\u201d kako mu tepa resorni ministar<\/a> Darko Lorencin.<\/p>\n

Utoliko utjecaj turizma na zaposlenost mo\u017ee va\u017eiti samo kao kozmeti\u010dka, ali nikako kao strukturna promjena i pomak u smjeru razvoja stabilnog gospodarstva koje bi moglo jam\u010diti konstruktivno i trajno rje\u0161enje problema nezaposlenosti.<\/p>\n

Sukob industrije i turizma<\/b><\/p>\n

No, stabilno gospodarstvo grada postaje nedosti\u017enim sagledamo li ga i iz perspektive potenciranog sukoba industrije i turizma. Kako na banalnoj estetskoj razini, radi opravdavanja izmje\u0161tanja pogona iz \u0161ireg centra grada koji se potom manje-vi\u0161e tiho gase ste\u010dajnim postupcima u pravilu s likvidacijom (osim slu\u010daja Dalmacijavina), tako i na ekonomskoj razini.<\/p>\n

Pri tome se s jedne strane nagla\u0161ava spasila\u010dki karakter turizma (i redovito razbacuje floskulom o \u201cminimalnom ulogu za maksimalni profit\u201d), a s druge strane se isti\u010de nekonkurentnost i zastarjelost proizvodnih pogona (\u010demu doista idu u prilog i pokazatelji o najve\u0107em neto-gubitku u prera\u0111iva\u010dkoj industriji od \u010dega najve\u0107i dio otpada na brodogradnju).<\/p>\n

No, to ne pretpostavlja nu\u017enost apsolutnog orijentiranja na turizam koji naizgled zahtijeva manja ulaganja, ve\u0107 upu\u0107uje na nu\u017enost modernizacije i restrukturiranja industrije umjesto njenog ukidanja. O tom ukidanju svjedo\u010di podatak o smanjenju industrije od 110,6% u periodu 2005.-2008., te daljnjih 92,4% 2008.-2012., kao i podatak o padu vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda na razini \u017eupanije sa 6,17 milijardi kuna 2011. godine na tek 4,74 milijarde kuna 2012. godine.<\/p>\n

Ovaj strmoglavi pad u veoma kratkom vremenskom periodu simptom je kolapsa gospodarstva (zatvaranje niza proizvodnih pogona ne samo iz razloga neprofitabilnosti, nego, \u010dak i \u010de\u0161\u0107e, zbog lo\u0161e upravlja\u010dke politike i privatizacija pokrenutih radi likvidacije) koji ima utjecaj na tr\u017ei\u0161te rada i zahtijeva jednaku revitalizaciju koju je do\u017eivjela sfera turizma, koja se tek sada pribli\u017eava razini turisti\u010dke potra\u017enje 1980-ih godina. 3<\/a><\/sup>)<\/p>\n

Prema podacima iz 2009. o zastupljenosti vrsta djelatnosti u BDP-u grada Splita, 82% BDP-a otpada na tercijarne i kvartalne djelatnosti, od \u010dega na trgovinu barem 23%. Kad te brojke dodamo broju ukinutih radnih mjesta, primarno u sferi prera\u0111iva\u010dke i druge industrije, o\u010digledno nije rije\u010d samo o spontanom trendu nego i o prisilnoj kvartalizaciji i tercijarizaciji.<\/p>\n

Ve\u0107 je 2001. zabilje\u017een pad zaposlenih u struci od 18% \u010demu je nesumnjivo uzrok nestanak 13.000 radnih mjesta, od \u010dega najzna\u010dajniji pad bilje\u017ee industrija, gra\u0111evinarstvo i promet. Daljnje smanjenje radnih mjesta novim otpu\u0161tanjima (npr. Brodosplit), i zatvaranjem (redovito putem ste\u010dajne likvidacije) ve\u0107ine preostalih proizvodnih pogona, mogu se tek procijeniti na temelju pravilnog pada broja zaposlenih (tako je 2013. godine u prera\u0111iva\u010dkoj industriji na razini cijele \u017eupanije ostalo tek 14.368 zaposlenih). 4<\/a><\/sup><\/p>\n

Ovakva izmjena strukture radnih mjesta utjecala je na smanjenje broja radnika koji se bave zanimanjem za kojeg su se \u0161kolovali, ali i na op\u0107i pad mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja(odnosno kako bi se u neoliberalnom \u017eargonu reklo) na pad u\u017eivanja vrijednosti pove\u0107anog ljudskog kapitala. Jo\u0161 jedna posljedica bila su i ni\u017ea radni\u010dka prava i manje pla\u0107a u sferi turizma s jedne strane, te niz neuspje\u0161nih ste\u010dajnih postupaka, izostanaka pla\u0107a i otpremnina iz zatvorenih pogona s druge strane. Sve to rezultiralo je prisilnim okretanjem turizmu privatnih osoba. I to kako okretanju u smislu ostvarivanja radnog odnosa u turizmu, tako i okretanju u smislu pokretanja turisti\u010dkih obrta.<\/p>\n

Izdati sobu ili napustiti grad<\/b><\/p>\n

Problem predstavlja i \u010dinjenica da je ve\u0107ina radnih mjesta u turizmu predvi\u0111ena za ljude s ni\u017eom stru\u010dnom spremom. A koja uz kolabiraju\u0107u ekonomsku situaciju (koja se lako mo\u017ee svesti na parolu \u201cNema veze \u0161to pla\u0107e nema, va\u017eno da radim\u201d) indirektno poti\u010de uklju\u010divanje privatnih osoba u turizam. O tome svjedo\u010di porast ponude (izra\u017een u krevetima) u privatnim smje\u0161tajnim objektima koji je od 2001. do 2012. porastao za \u010dak 50.000 dok je broj kreveta u kolektivnim smje\u0161tajnim pao za 11.000. Na razini Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, zabilje\u017een je i porast broja kreveta kod privatnih iznajmljiva\u010da\u00a0od \u010dak 24.000 tokom 2012. i 2013. godine. 5<\/a><\/sup>)\u00a0A u samom gradu je 2014. broj udvostru\u010den i po\u010detkom godine iznosio je 6.763 kreveta. Uz to je od po\u010detka godine primljeno dodatnih 500 novih zahtjeva (uz 200 zahtjeva u neposrednoj okolici grada) za registraciju usluge smje\u0161taja u privatnom doma\u0107instvu (oko 3.500 novih kreveta).<\/p>\n

Ti broj\u010dani pokazatelji ne bi sami po sebi uop\u0107e bili problemati\u010dni (dapa\u010de, ukazivali bi na razvoj turisti\u010dke ponude i infrastrukture), da nisu zabilje\u017eeni upravo na podru\u010dju Splita trendovi pove\u0107anja iznajmljivanja osobnog \u017eivotnog prostora radi sticanja sredstava za pre\u017eivljavanje \u0161to mnogo govori o trenutnoj ekonomskoj (ne)mo\u0107i stanovnika, nemogu\u0107nosti zaposlenja ili osiguravanja reprodukcije od pla\u0107e.<\/p>\n

Ovaj trend uklju\u010divanja u turisti\u010dku ponudu, paralelno s manjkom brige gradskih vlasti oko osiguravanja adekvatne infrastrukture za stalne stanovnike u\u017eeg centra grada, unato\u010d ubiranju zna\u010dajnog iznosa na ra\u010dun Spomeni\u010dke rente<\/i>, posebno negativan u\u010dinak ima na zadr\u017eavanje \u017eivota u staroj gradskoj jezgri, tj. Dioklecijanovoj pala\u010di. U tom tzv. Getu (\u010dije ime dovoljno govori o deklasiranosti)\u00a0u periodu od\u00a02001. do 2011. godine broj stanovnika je, primarno iz navedenih razloga, umanjen za \u010dak polovicu.<\/p>\n

Ova situacija prijeti da stara gradska jezgra postane grad duhova i spomenik samome sebi. Time bi Pala\u010da izgubila svoju va\u017enu ulogu mjesta za stanovanje koja je ionako ve\u0107 veoma dugo zanemarivana u korist estetskih aspekata arhitekture koji potpuno negiraju pitanje funkcije objekta.<\/p>\n

Dakle, zamiranje grada zbog postuliranja turisti\u010dke dogme doga\u0111a se na dvije razine: grada (u naj\u0161irem smislu) kao gospodarskog faktora s obzirom na nestanak ve\u0107ine industrije i grada (mi\u0161ljenog kao jezgre grada) kao \u017eivog mjesta i nositelja lokalnog identiteta.<\/p>\n

Ve\u0107 je gore naveden problem zaposlenosti koju nude turisti\u010dke djelatnosti s obzirom na trajnost i kvalitetu posla. No, s tim u vezi je i problem neadekvatnosti ponude tr\u017ei\u0161ta zapo\u0161ljavanja stupnju edukacije gra\u0111ana.<\/p>\n

Prema usporednim pokazateljima strukture stanovni\u0161tva, na podru\u010dju Splita od 1985. godine do 2014. godine imamo jasan rast vrijednosti tzv. ljudskog kapitala, odnosno pove\u0107anje ukupne obrazovanosti koja je jo\u0161 2001. godine iznosila 95% i uklju\u010divala oko 25% visokoobrazovanih u svim dobnim skupinama. No, zbog nepostojanja radnih mjesta primjerenih obrazovanju, pla\u0107e padaju, a porast visoko obrazovanog kadra pokazuje se kao irelevantan na tr\u017ei\u0161tu rada koje potra\u017euje sezonske radnike koji pak redovito obavljaju ni\u017ee pla\u0107ene fizi\u010dke poslove \u010demu svjedo\u010di i najve\u0107a potra\u017enja za kuharima i konobarima.\u00a0Stoga dolazi do nastavka trenda odlaska obrazovanog kadra u Zagreb, ali i do pove\u0107avanja trenda odlaska u inozemstvo.<\/p>\n

Urbanizam i lokalna kultura<\/b><\/p>\n

Da politika grada sasvim svjesno stavlja turizam ispred obrazovanja, pokazuje i najnoviji ispad gradona\u010delnika vezan uz Ultra festival. Svjestan problema osiguravanja smje\u0161tajnih kapaciteta za desetke tisu\u0107a \u201cpartijanera\u201d koji su se pro\u0161le godine \u017ealili na cijenu smje\u0161taja koja je prigodno porasla i do 300%, gradona\u010delnik je apelirao da se izbjegne pro\u0161logodi\u0161nji problem uz sugestiju da Sveu\u010dili\u0161te oslobodi dio prostora u studentskim domovima za smje\u0161taj razularene europske zlatne mlade\u017ei.<\/p>\n

Tako\u0111er je pokazao i upoznatost s \u010dinjenicom da se upravo u vrijeme festivala odr\u017eavaju ispitni rokovi, radi \u010dega je \u0161irokogrudno \u2013 predlo\u017eio pomicanje ispitnih rokova. Ova simptomati\u010dna, gotovo anegdotalna situacija sasvim jasno pokazuje pravo stanje (i raspadanje) stvari u gradu podno Marjana.<\/p>\n

Tretiranje turizma kao prioritetnog interesa grada dovodi do potencijalnih konflikta s potrebama stalnih stanovnika i do promjene lokalne kulture. To se pokazuje na svakodnevnoj razini okupacijom javnog prostora mno\u0161tvom uslu\u017enih radnji koje u sredi\u0161njem dijelu grada onemogu\u0107avaju normalan ritam \u017eivota. Kvaliteta \u017eivota stanara potpuno je zanemarena radi interesa turista. A da bi stvar bila jo\u0161 i gora, ve\u0107ina te zabavne i kulturne ponude izostaje u zimskim mjesecima bez obzira na eventualne potrebe doma\u0107ih. Tako se zimi te\u017ee mo\u017ee obi\u0107i i sama katedrala, da o ponudi ugostiteljskih objekata ili otvorenosti manjih lokacija i ne govorimo. 6<\/a><\/sup><\/p>\n

Uz to, dolazi i da uzurpiranja javnog prostora, kao \u0161to je recentan slu\u010daj s popularnim okupljali\u0161tem Mateju\u0161kom za koju je odlu\u010deno da postaje nova luka za hidroavione. Pri tome \u0107e tvrtka European Coastal Airlines, koja \u0107e izvoditi radove, imati apsolutnu koncesiju na ostvarivanje ovog tipa povezivanja s otocima.\u00a0To zna\u010di da \u0107e dobit od projekta opet biti u privatnim rukama. No, gradski oci i na to imaju spreman odgovor pa navode<\/a>\u00a0kako je pozitivna strana ovog privatnog uzurpiranja javne povr\u0161ine to \u0161to \u0107e tada cijena putovanja biti \u201ctek\u201d 40 eura do Kor\u010dule, i 70 eura povratno do Hvara \u0161to \u201cbi bilo jeftinije od trenutne karte trajektima\u201d. Iako karta za trajekt ko\u0161ta 70-ak kuna.<\/p>\n

Nepotizam kao mehanizam vladanja<\/b><\/p>\n

Vjerojatno najpoznatiji slu\u010daj nepotizma proiza\u0161log iz sukoba orijentacije na turizam i za\u0161tite okoli\u0161a bila je najavljena izgradnja ugostiteljskog objekta (tada nevjen\u010dane) supruge biv\u0161eg gradona\u010delnika \u017deljka Keruma u park-\u0161umi Marjan. Na sre\u0107u, on se po\u0161teno protresao po medijima i izazvao op\u0107u mobilizaciju gra\u0111ana u za\u0161titi javnog dobra kroz platformu \u201cZa Marjan\u201d, ali pritisci ovakvog tipa vjerojatno ne\u0107e tako lako prestati. Nakon ovoga, sintagma \u201csukob interesa\u201d postala je trajno naslje\u0111e svih kavanskih razgovora po Rivi, koja je, uostalom, i sama \u017ertva turisti\u010dkih apetita i interesa gradskih otaca.<\/p>\n

Sli\u010dno se doga\u0111a i s materijalnom ba\u0161tinom: hoteli se grade i u pala\u010di (pri \u010demu je jedan od njih u izvornom planu imao uklju\u010denu i podzemnu gara\u017eu), a ru\u0161i se znameniti bedem Contarini koji je kako od sentimentalne i kulturne, tako i od povijesne i potencijalno upravo turisti\u010dke va\u017enosti jer se nalazi pod re\u017eimom potpune konzervatorske za\u0161tite i uklju\u010den je u Povijesnu jezgru grada pod za\u0161titom UNESCO-a.<\/p>\n

Uz ove sukobe privatnog i javnog interesa, Split obiluje i slu\u010dajevima tro\u0161enja prora\u010dunskog novca za privatne ekonomske ra\u010dunice svojih otaca. Tu je najpoznatiji slu\u010daj \u201cZapadna obala\u201d. U njemu ne samo da su se koristili gradski novci za ure\u0111enje prostora od osobnog interesa gradona\u010delnika (to\u010dnije, za ure\u0111enje obale ispred njegovog hotela), nego se dio legitimiteta za takvo bahato pona\u0161anje prona\u0161ao upravo u turisti\u010dkoj dogmi. Koliko god izgradnja bila u direktnoj slu\u017ebi privatnog interesa, toliko je promovirana i kao turisti\u010dka (re)vitalizacija od op\u0107e koristi.<\/p>\n

Zatiranje kritike<\/strong><\/p>\n

Osim \u0161to turizam u ovom smislu funkcionira tek kao puki sezonski kozmeti\u010dki zahvat bez tendencije stvarnog razrje\u0161avanja ekonomskih kontradikcija razvoja grada, istodobno uzrokuje i vrlo konkretne i realne probleme u domeni prostorne politike (i tretiranja javnog prostora), domeni ekologije i u sferi privatnog \u017eivota gra\u0111ana.<\/p>\n

A kako je ekonomija grada u potpunom kolapsu, doga\u0111a se pre\u0161utna kolektivizacija odgovornosti za ekonomsku situaciju i dopu\u0161ta vlastima da uzurpiraju i javno i privatno radi ostvarenja sna o turisti\u010dkoj Meki koji jo\u0161 jedini mo\u017ee zajam\u010diti minimum pristojnog \u017eivota gra\u0111ana. Pri tome se svaka kritika praksi koje se koriste u razvoju turizma (\u010dak i kritika izmjena urbanisti\u010dkog plana i kritika sukoba interesa) uzima jednostrano kao kritika razvoja uop\u0107e. Zbog toga je va\u017eno naglasiti da nije u pitanju uloga turizma (koji se razvija preko stotinu godina na ovom prostoru), nego je u pitanju njena apsolutizacija pra\u0107ena ukidanjem svake druge grane gospodarstva kao i na\u010din njenog provo\u0111enja.<\/p>\n

  1. Dr\u017eavni zavod za statistiku.\u00a0Statisti\u010dki godi\u0161njak<\/i>, 2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. \u010clanak 86.\u00a0Zakona o radu<\/i>\u00a0jam\u010di pove\u0107anu pla\u0107u za prekovremeni rad.\u00a0Zakon o radu<\/i>. Narodne novine 149\/09, 61\/11, 82\/12, 73\/13 Na snazi od 26.6.2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Zaklju\u010dak na osnovu usporedbe broja turista i no\u0107enja od 1985. do danas prema:\u00a0Razvojno marketin\u0161ki plan turizma grada Splita<\/i>\u00a0(objavila Turisti\u010dka zajednica grada Splita[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Priop\u0107enje. Zaposleni prema podru\u010djima djelatnosti i po \u017eupanijama stanje 31. o\u017eujka 2013<\/i>. Godina L, br. 9.2.4., Dr\u017eavni zavod za statistiku, 26. o\u017eujka 2014.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. Podaci iz\u00a0Razvojno marketin\u0161kog plana turizma grada Splita<\/i>\u00a0(Turisti\u010dka zajednica grada Splita) i iz\u00a0Analize turisti\u010dke sezone 2013. godine i osnovne smjernice za pripremu turisti\u010dke sezone 2014. godine<\/i>\u00a0(Turisti\u010dka zajednica Splitsko-dalmatinske \u017eupanije[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  6. Mo\u017eemo za primjer uzeti i obli\u017enju\u00a0omi\u0161ku tvr\u0111avu koja je izvan sezone trajno zatvorena bez ikakve mogu\u0107nosti posjeta \u010dime se pokazuje da neko\u0107 javni objekti gube bilo kakvu sponu s lokalnim stanovni\u0161tvom.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Grad Split je u skladu s tezom da se radi o najpovoljnijoj industriji za razvoj obale jer ”ne tra\u017ei puno ulaganja, a puno daje”, posljednjih godina isticao upravo turizam kao primarnu ekonomsku orijentaciju…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1487,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[132],"class_list":["post-1481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1481"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36871,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1481\/revisions\/36871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1481"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1481"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1481"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1481"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}