{"id":14807,"date":"2016-08-31T08:32:26","date_gmt":"2016-08-31T07:32:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14807"},"modified":"2021-02-25T11:00:28","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:28","slug":"sanacije-bolnica-trzistem-do-rjesenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14807","title":{"rendered":"Sanacije bolnica: tr\u017ei\u0161tem do rje\u0161enja"},"content":{"rendered":"

\u0160to se ti\u010de zdravlja gra\u0111ana, \u010dini se da me\u0111u glavnim politi\u010dkim opcijama u Hrvatskoj nema pretjeranih razlika. Za dugogodi\u0161nji problem bolni\u010dkih dugova i njihove sanacije uglavnom se u predizbornoj kampanji nude rje\u0161enja iz standardnog repertoara: poticanje zdravstvenog turizma i otvaranje bolnica tr\u017ei\u0161nim pritiscima. Ono \u0161to im je zajedni\u010dko jest podre\u0111ivanje zdravlja gra\u0111ana fiskalnoj strogo\u0107i i profitnim interesima.<\/strong><\/p>\n

Dugovi i sanacije hrvatskih bolnica goru\u0107i su problem koji se poku\u0161ava rije\u0161iti posljednjih dvadesetak godina, ali sva osmi\u0161ljena i primijenjena rje\u0161enja nisu donijela rezultate.\u00a0Prije nego \u0161to se pozabavimo problemom sanacije i nagomilanih dugova bolnica u trenutnim okolnostima, pogotovo predizbornim, potrebno se podsjetiti kakva je uloga bolnica te o kakvom se povijesnom kontekstu radi.<\/p>\n

Do 1980-ih javne bolnice u Europi bile su fokusirane na pru\u017eanje akutne medicinske za\u0161tite, a naglasak je bio na jednakoj dostupnosti zdravstvene za\u0161tite za sve gra\u0111ane.\u00a0U kasnim 1980-ima i ranim 1990-ima dolazi, pod utjecajem neoliberalnih politika i ekonomske krize kao svojevrsnog opravdanja, do reformi zdravstvenih sustava kojima su se promovirale u\u010dinkovitost, kompetitivnost, fleksibilnije pru\u017eanje zdravstvenih usluga te upravlja\u010dke strategije preuzete iz privatnog sektora. Ovi reformski zahtjevi nisu zaobi\u0161li ni hrvatski zdravstveni sustav koji im se tako\u0111er po\u010deo prilago\u0111avati. S vremenom su ovi zahtjevi, uslijed u\u010destalog ponavljanja od strane medija i razli\u010ditih vlada, postali ne\u0161to normalno i uglavnom prihvatljivo \u0161iroj javnosti.<\/p>\n

Bolni\u010dki sustavi su nesumnjivo izvor potro\u0161nje, ali zaboravlja se da je ulaganje u bolnice jedan od prioriteta ulaganja u zdravstvenoj djelatnosti jer su to zdravstvene ustanove u kojima se provodi djelatnost dijagnostike, lije\u010denja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava njihov boravak i prehrana.<\/p>\n

Kratka povijest neuspjelih poku\u0161aja rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

Nepodmirene obveze hrvatskih bolnica spominju se ve\u0107 1996., a kako bi se to rije\u0161ilo od 1. lipnja 1997. godine za sve ustanove bolni\u010dke zdravstvene za\u0161tite uvedeni<\/a> su limiti, to jest maksimalni mjese\u010dni mogu\u0107i iznosi likvidiranih ra\u010duna za izvr\u0161ene zdravstvene usluge.\u00a0Potom je 1998. donesena\u00a0Odluka o utvr\u0111ivanju maksimalnog ukupnog iznosa ra\u010duna za izvr\u0161ene usluge zdravstvene za\u0161tite<\/em>, ali svejedno ove odluke nisu rije\u0161ile problem nelikvidnosti i nedostatnih sredstava. Problem je rije\u0161en tako da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) preuzeo dug zdravstvenih ustanova prema dobavlja\u010dima lijekova za dugovanja starija od 30 dana a koja su potom pla\u0107ena sukladno raspolo\u017eivim financijskim sredstvima tijekom 1999. godine.<\/p>\n

Po\u010detkom 1999. godine ponovo je donesena je Odluka o utvr\u0111enom maksimalnom iznosu sredstava za financiranje ustanova bolni\u010dke zdravstvene za\u0161tite<\/em>, a tijekom 2000. i 2001. godine HZZO je izvr\u0161io konsolidaciju sustava. U 2003., 2004.\u00a0i 2005.\u00a0godini bolnice ponovo gomilaju dugove, a kao jedan od razlog za nastale dugove navodi se kako su uprave bolnica dio novca namijenjenog lije\u010denju i lijekovima tro\u0161ile za kupnju nove opreme i ure\u0111enje odjela jer se to godinama zanemarivalo. U 2006. bolnicama su dobavlja\u010di lijekova prijetili ovrhom<\/a> zbog nagomilanih dugova.\u00a02007. godine, Andrija Hebrang, tada\u0161nji predsjednik Povjerenstva za kontrolu bolni\u010dkih tro\u0161kova, tuma\u010dio <\/a>je kako su se dugovi pove\u0107ali samo ponekad zbog ulaganja u opremu ili lijekove, no uglavnom zahvaljuju\u0107i nesposobnom menad\u017ementu.<\/p>\n

Problem s dugovima i sanacijom bolnica nastavio se kontinuirano do 2012. kada je, u poku\u0161aju rje\u0161avanja dugova, donesen Zakon o sanaciji javnih ustanova, ali bolnice su do kraja 2015. pove\u0107ale svoja dugovanja. Zbog provedbe sanacije \u017eupanijama su oduzeta osniva\u010dka prava i upravljanje \u017eupanijskim bolnicama te su preba\u010dena na dr\u017eavu kako bi se sanirao bolni\u010dki sustava. Zami\u0161ljeni postupak sanacije obuhva\u0107ao<\/a> je analizu i utvr\u0111ivanje uzroka gubitka, pregovore s vjerovnicima, podmirivanje obveza, otpis potra\u017eivanja i svo\u0111enje rokova pla\u0107anja u zakonom utvr\u0111ene okvire te provedbu reorganizacije i racionalizacije poslovanja, s ciljem stabilizacije poslovanja i spre\u010davanja stvaranja novih gubitaka. Po\u0161to\u00a0sanacije bolnica u 2013., 2014. i 2015.\u00a0nisu dale \u017eeljene rezultate, aktualni ministar zdravlja Dario Naki\u0107 predlo\u017eio je prekid sanacije i povratak zdravstvenih ustanova u sanaciji njihovim osniva\u010dima, ali bez tereta dugova s obzirom na to da\u00a0se bolnice financiraju iz prora\u010duna HZZO-a. Zakon o dopuni Zakona o sanaciji javnih ustanova donesen je 21.3.2016., a njime se omogu\u0107ila provedba postupka obustave sanacije javnih ustanova u zdravstvu ako su one bile neuspje\u0161ne.<\/p>\n

Ovim postupkom zavr\u0161ena je jedna faza u poku\u0161aju rje\u0161avanja dugova bolnica, ali to nipo\u0161to ne zna\u010di da se bolnice ne\u0107e ponovo na\u0107i u bezizglednoj situaciji optere\u0107ene dugovima. Primjerice i dalje ostaje problem \u0161to se bolnicama ne pla\u0107aju obavljene usluge iznad odre\u0111enog limita, dapa\u010de proziva ih se zbog neracionalne potro\u0161nje, a istovremeno se pojavio problem<\/a> odljeva pacijenata u privatne bolnice zbog \u010dega bolnice u nekoj \u017eupaniji ne mogu fakturirati dovoljno i do\u0107i do iznosa koje im je odobrio HZZO.\u00a0Tako\u0111er bi trebalo uva\u017eiti specifi\u010dnosti teritorijalne pozicije svake bolnice, jer ne mo\u017ee biti isti limit po bolesniku ili krevetu u Zagrebu gdje je sve blizu i relativno dostupno, i u nekoj \u017eupaniji gdje su udaljenosti puno ve\u0107e, a time i zdravstvena za\u0161tita koju pru\u017eaju bolnice nedostupnija. Bolni\u010dki lijekovi financiraju se iz bolni\u010dkih limita zdravstvene ustanove, a kada se prije\u0111e dozvoljeni limit, bolnice, da bi poslovale pozitivno, moraju smanjiti pru\u017eanje usluga, to jest po\u010deti ugro\u017eavati \u017eivot oboljelih.<\/p>\n

Strana\u010dki programi\u00a0<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da se bli\u017ee izvanredni izbori razne politi\u010dke stranke<\/a>\u00a0ponovo licitiraju problematikom bolnica, iako ni jedna ne nudi sustavno i plansko rje\u0161enje ovog vi\u0161egodi\u0161njeg problema. Primjerice Hrvatska demokratska zajednica potencijalno rje\u0161enje vidi u razvijanju zdravstvenog turizma i pru\u017eanju usluga turistima u specijalnim bolnicama, lje\u010dili\u0161tima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Narodna koalicija \u017eeli uvesti me\u0111unarodne akreditacije koje \u0107e omogu\u0107iti hrvatskim bolnicama izlazak na europsko zdravstveno tr\u017ei\u0161te, a javne bolnice trebale bi dodatne prihode ostvariti kroz klini\u010dka ispitivanja i usluge zdravstvenog turizma.<\/p>\n

U tim ponu\u0111enim rje\u0161enjima i dalje se sustavno zanemaruje stvarna uloga bolnice \u2013 lije\u010denje oboljelih, a ne stvaranje profita – te da na pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite i funkcioniranje same bolnice utje\u010du razni \u010dimbenici koje je ve\u0107inom nemogu\u0107e predvidjeti.\u00a0Na rad bolnica utje\u010du promjene u mortalitetu, starenje stanovni\u0161tva, razvoj skupe medicinske tehnologije, napredak dijagnostike, ali i redovito razni politi\u010dki pritisci koji nisu zanemarivi.<\/p>\n

Kako bi se prona\u0161lo sustavno rje\u0161enje, pitanje dugova i sanacije bolnica treba po\u010deti promi\u0161ljati na druga\u010diji na\u010din. Na prvo mjesto potrebno je staviti stvarnu ulogu i namjenu bolnica, posebice javnih, te potrebe populacije, a ne natjecanje i uspjeh na tr\u017ei\u0161tu. Hrvatski kreatori politika rje\u0161enje vide u razvoju medicinskog turizma (Ministarstvo zdravlja je ve\u0107 osnovalo Zavod za zdravstvene usluge u turizmu)\u00a0i pretvaranju bolnica u wellnessa<\/em> za one koji si to mogu priu\u0161titi, ili razvoju primjerice hotelskog biznisa<\/a>, \u0161to ne vodi sustavnom rje\u0161enju u kojem \u0107e kvalitetna zdravstvena za\u0161tita biti dostupna svim gra\u0111anima bez obzira na njihova primanja i dru\u0161tveni status.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dugovi i sanacije hrvatskih bolnica goru\u0107i su problem koji se poku\u0161ava rije\u0161iti posljednjih dvadesetak godina, ali sva osmi\u0161ljena i primijenjena rje\u0161enja nisu donijela rezultate…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14809,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-14807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14807"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36742,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14807\/revisions\/36742"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14807"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14807"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14807"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14807"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}