Propast socijalisti\u010dkog projekta na europskom istoku sva je dru\u0161tvena i politi\u010dka pitanja u zemljama nositeljicama smjestila u okvir ispunjenja triju neupitnih ciljeva \u2013 pribli\u017eavanje Europi, uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161ne privrede i kona\u010dno samoispunjenje nacionalnog bi\u0107a. Dostizanje tih ciljeva organizirano je kroz natjecateljsku dinamiku. Tko \u0107e prvi zadovoljiti standarde i uvjete i zapo\u010deti pregovore s Europskom unijom? Tko \u0107e privu\u0107i strane investicije? Dijelom se ta natjecateljska dinamika poklapala s logikom kapitalisti\u010dke konkurencije i uspostavom nove globalne podjele rada, a dijelom je slu\u017eila za natjecanja politi\u010dkih opcija unutar samih zemalja. Stranke su uspjesima na europskom putu i prokazivanjem neefikasnih susjeda gradile legitimaciju svojih programa. Natjecanje je, pra\u0107eno bu\u0111enjem nacionalne svijesti, u nekim slu\u010dajevima rezultiralo i ratovima. Svaka je dr\u017eava imala svoju specifi\u010dnu putanju s obzirom na zate\u010deno ekonomsko i institucionalno stanje, geopoliti\u010dki polo\u017eaj i ishode ideolo\u0161kih borbi s kraja razdoblja socijalizma. I u svakoj su se na specifi\u010dan na\u010din pojavljivala i razrje\u0161avala proturje\u010dja izabranog puta \u2013 od konflikta izme\u0111u doma\u0107e elite koja si je u prvom valu privatizacije priskrbila sredstva za proizvodnju i europskog kapitala koji nastoji preuzeti profitabilne resurse do jaza izme\u0111u obe\u0107anog rasta standarda i realnih materijalnih prilika gra\u0111ana. Ali fundamentalni politi\u010dko-ekonomski procesi bili su isti. Me\u0111utim, dominantna nacionalna politi\u010dka optika \u2013 uperi pogled prema Europi, a susjeda gledaj samo u retrovizoru \u2013 bila je jedan od presudnih faktora zanemarivanja posljedica restauracije kapitalizma na ovim prostorima.<\/p>\n
Navedena optika jasno je prisutna i u medijskom pokrivanju dru\u0161tvenih i politi\u010dkih zbivanja u regiji. Uz ve\u0107 standardna ga\u0161enja dopisni\u0161tava i rubrika vanjske politike, vijesti i analize koje se ti\u010du zemalja u regiji prolaze isklju\u010divo ukoliko je u pitanju ekscesna situacija, a u zadnje vrijeme je za preno\u0161enje preduvjet i bizarnost. Ukratko, zbivanja u regiji su pre\u0161la iz rubrike vanjske politike u rubriku crne kronike. I to opet ovisi o odmaklosti pojedine zemlje u europskoj putanji. Tako iz hrvatske perspektive samo vijesti iz Slovenije imaju malo ozbiljniji status. Iako je Slovenija svojom putanjom od uspje\u0161ne tranzicijske pri\u010de do dana\u0161njeg ”povratka u jato” najo\u010ditiji primjer ekonomskih uvjetovanosti koje dijele zemlje regije. Jedna od klju\u010dnih motivacija pri pokretanju Biltena bio je stav da manjak sustavnog pra\u0107enja dru\u0161tvenih i politi\u010dkih zbivanja u regiji presudno su\u017eava okvir razmi\u0161ljanja i diskusija o druk\u010dijim razvojnim modelima i progresivnim politikama. Ne zbog nekakvog emotivnog odnosa prema regiji ve\u0107 iz prepoznatih strukturnih uvjeta koje zemlje u okru\u017eenju dijele. Prepoznavanje istih procesa u susjednim zemljama \u010dini presudan pomak u razumijevanju ekonomskih i politi\u010dkih odnosa, prvenstveno krizom potvr\u0111enog neuspjeha tranzicijskog puta. Oni se vi\u0161e ne mogu svesti na slu\u010dajna zastranjenja pojedinih zemalja, korumpiranost pojedinih politi\u010dkih elita ili inherentnu nesposobnost pojedinih naroda da \u017eive europskim stilom.<\/p>\n
Namjera Biltena je sustavno pra\u0107enje dru\u0161tvenih i ekonomskih procesa u regiji, i to u okviru koji obuhva\u0107a Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku. Dinamika pra\u0107enja je tekst svakim radnim danom. Radi se o analiti\u010dkim tekstovima koji \u0107e, neoptere\u0107eni ni akademskim \u017eargonom ni populisti\u010dkim pojednostavljivanjima, pru\u017eiti uvid u dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske procese u navedenim zemljama i nastojati uspostavljanjem kontinuiteta pridonijeti razumijevanju strukturne dimenzije tih procesa. Pritom \u0107e obuhva\u0107ati i primjere iz svakodnevnog \u017eivota koji neposredno utje\u010du na \u017eivote ljudi, npr. analize slu\u010dajeva pojedinih poduze\u0107a ili slu\u010dajeva nacionalne ili spolne diskriminacije, ali i analize makroekonomskih tendencija ili novih zakonskih aran\u017emana. Cilj je uspostaviti poveznice izme\u0111u razli\u010ditih razina dru\u0161tvenog i politi\u010dkog \u017eivota i time pridonijeti razvoju politi\u010dke edukacije i imaginacije. Funkcija Biltena je i pru\u017eanje prostora za otvorene diskusije na lijevom politi\u010dkom spektru. Za razmjenu mi\u0161ljenja koja nadilazi okvire izolirane supkulture, ali i koja \u0161irenjem politi\u010dke perspektive ne \u017eeli nimalo riskirati osnovna politi\u010dka na\u010dela demokracije, socijalne pravde i jednakosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Propast socijalisti\u010dkog projekta na europskom istoku sva je dru\u0161tvena i politi\u010dka pitanja u zemljama nositeljicama smjestila u okvir ispunjenja triju neupitnih ciljeva \u2013 pribli\u017eavanje Europi, uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161ne privrede i kona\u010dno samoispunjenje nacionalnog bi\u0107a. Dostizanje tih ciljeva organizirano je kroz natjecateljsku dinamiku. Tko \u0107e prvi zadovoljiti standarde i uvjete i zapo\u010deti pregovore s Europskom unijom? Tko […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":155,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[16],"class_list":["post-148","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","theme-drustvo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=148"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/148\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40150,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/148\/revisions\/40150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=148"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=148"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=148"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=148"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}