{"id":14756,"date":"2016-08-29T07:00:33","date_gmt":"2016-08-29T06:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14756"},"modified":"2021-02-25T11:00:28","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:28","slug":"14756","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14756","title":{"rendered":"Otpu\u0161tanja trudnica u makedonskoj odjevnoj industriji"},"content":{"rendered":"

Neprodu\u017eivanje ugovora radnicama koje ostanu trudne \u0161iroko je rasprostranjeni oblik diskriminacije po spolnoj osnovi. Kombinacija tradicionalisti\u010dke (patrijarhalne) i neoliberalne dr\u017eavne politike rezultira vi\u0161estruko \u0161tetnim socijalnim i ekonomskim posljedicama po \u017eene. Ustupcima poslodavcima i ignoriranjem teme dvostruke opresije dr\u017eava izbjegava preuzimanje aktivne uloge u rje\u0161avanju ovog pitanja.<\/strong><\/p>\n

Gotovo jednako sabla\u017enjiv kao i vijest o ciljanom protjerivanju deset trudnica 7. srpnja iz tvornice tekstila u Krivoj Palanci, gradu u sjeveroisto\u010dnoj Makedoniji, bio je i na\u010din na koji je ono prezentirano u medijima: “Trudno\u0107a je protjerala deset radnica s radnih mjesta<\/a>“, objavio je jedan od njih, u fokus stavljaju\u0107i tijelo radnica i njihove reproduktivne mogu\u0107nosti, \u010dime se fokus rasprave elegantno izmakao s odgovornosti poslodavaca i jo\u0161 jednom formirao oko \u017eenskog tijela usmjeravaju\u0107i javnu raspravu i mi\u0161ljenje u smjeru privatnosti, umjesto makrodru\u0161tvenih odnosa, poput vladine strategije razvoja odnosa izme\u0111u poslodavaca i radnika.<\/p>\n

Konkretno, u spomenutom primjeru, rije\u010d je o tvornici tekstila “Veibo” \u2013 tursko-kineskom izravnom stranom ulaganju \u2013 privu\u010denog vladinom\u00a0politikom<\/a> \u010diji je cilj od zemlje stvoriti okolinu pogodnu za biznis, kroz promjenu zakona o ulaganjima, radu i vlasni\u010dkim pravima, “svjetlom” primjeru vladine strategije koja je dovela do supereksploatacije radnica, u neoliberalnom diskursu opisanih kao “fleksibilna\/elasti\u010dna” radna snaga. Ta se fleksibilnost u makedonskom kontekstu odnosi na odredbe poput onih koje su stvorile pravni temelj za mjese\u010dni minimalac u iznosu od 101 euro u proizvodnim industrijama kao \u0161to je tekstilna, gdje 96,8 posto od ukupnog broja zaposlenih \u010dine \u017eene. Obilje\u017eja ovih politika tako\u0111er su naporni i nepla\u0107eni prekovremeni rad, zatim ekstremni radni uvjeti, neosigurana socijalna za\u0161tita i spomenuto otpu\u0161tanje trudnih radnica. Sve ovo pred javno\u0161\u0107u se pravda mehanizmima u\u0161tede, odnosno “mjerama \u0161tednje”.<\/p>\n

Slu\u010daj najnovijih otkaza u Krivoj Palanci nije jedinstven. Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava izvje\u0161tava o \u010destoj praksi propitkivanja \u017eena tijekom razgovora za posao o njihovim planovima vezanim uz zasnivanje obitelji i trudno\u0107u. Ista pitanja postavljaju se \u017eenama diljem svijeta na razgovorima za poslove u svim bran\u0161ama, stoga ni ovaj primjer ne treba promatrati kao specifi\u010dno makedonski, ili balkanski, fenomen.<\/p>\n

Nepravedni pravni okvir<\/strong><\/p>\n

Uz to, lani su mnoge \u017eene prijavile Makedonskom udru\u017eenju mladih odvjetnika (MSMP) kako su izgubile posao zbog trudno\u0107e. To je, tehni\u010dki, omogu\u0107eno kroz jednostavno neproduljenje ugovora na odre\u0111eno vrijeme (u trajanju od jednog do tri mjeseca), koji je u\u010destali oblik zapo\u0161ljavanja radnica. Naime, Zakon o radnim odnosima (Zakon za rabotni odnosi \u2013 ZRO), koji zabranjuje otpu\u0161tanje tijekom trudno\u0107e (\u010cl. 101., str. 1 ZRO-a), ne odnosi se na slu\u010dajeve u kojima je ugovor o radu zaklju\u010den na odre\u0111eno radno vrijeme, jer poslodavac jednostavno mo\u017ee \u010dekati da ugovor istekne (\u010cl. 101., str. 3. ZRO-a), \u0161to automatski \u010dini Zakon neprimjenjivim.<\/p>\n

Me\u0111utim, 3. o\u017eujka ove godine po\u010dela se ozbiljno propitivati zakonitost takvih postupaka nakon \u0161to je prvostupanjski, Osnovni sud Skopje 2 po prvi put donio presudu u korist radnice, smatraju\u0107i da je do prestanka radnog odnosa trudnice do\u0161lo zbog “diskriminacije i nejednakog tretmana s obzirom na osobni status, obitelj, bra\u010dni status ili trudno\u0107u”. Presudom je utvr\u0111eno da je neprodu\u017eenje ugovora bilo ekvivalent namjernom protjerivanju zbog trudno\u0107e, jer je utvr\u0111eno da je u tvrtki, prije no \u0161to se saznalo za trudno\u0107u, postojala namjera da se radnicu zadr\u017ei na dulji vremenski period te da financijski uvjeti unutar tvrtke nisu tome predstavljali prepreku. Sudsko rje\u0161enje pozvalo se na \u010cl. 14. Europske konvencije o ljudskim pravima, na Protokol 12. iz Konvencije te na Zakon o prevenciji i za\u0161titi od diskriminacije.<\/p>\n

Ne \u010dudi da se ovo smatra presudom od velikog zna\u010daja. Odvjetnica Sofija Bojkovska, koja je vodila pobjedni\u010dki slu\u010daj, u o\u017eujku je bila optimisti\u010dna, vjeruju\u0107i da \u0107e presuda donijeti dvije klju\u010dne, velike promjene: prvo, da \u0107e odvratiti ili sprije\u010diti poslodavce da otpu\u0161taju trudnice iz straha da se protiv njih ne podignu optu\u017enice. Drugo, da \u0107e potaknuti radnice da i same poduzmu pravne korake te da se ne boje imati djecu zbog potencijalnog gubitka posla. Kao prvi slu\u010daj u Makedoniji u kojem je presu\u0111ena diskriminacija na temelju trudno\u0107e, on nedvojbeno predstavlja pozitivan pomak u borbi protiv jednog od aspekata rodne diskriminacije i iskori\u0161tavanja na radnom mjestu. Me\u0111utim, realnost neoliberalnog socioekonomskog konteksta \u010dini malo vjerojatnim da \u0107e slu\u010daj izazvati radikalnu promjenu statusa quo.<\/p>\n

Izgledi za uspjeh na strani poslodavaca<\/strong><\/p>\n

Doista, zadnjih deset otkaza u “Veibu” u Krivoj Palanci pokazuju da jedan uspje\u0161an slu\u010daj nije dovoljan da zastra\u0161i poslodavce koji nakon \u0161to odvagnu stvari mogu otkriti da im je “isplativije” nastaviti s ovom praksom. Jer, rije\u010d je o kontekstu u kojem je prioritet izvla\u010denje maksimalne dobiti te \u0107e u praksi do\u0107i do promjene samo ako kapitalistima postane skuplje otpustiti radnicu nego joj platiti porodiljni dopust. Me\u0111utim, u ovom trenutku je nezamislivo da \u0107e broj slu\u010dajeva koji \u0107e biti podignut protiv poslodavaca rezultirati jednakim ishodom. Ostaje nam vidjeti \u0161to \u0107e otpu\u0161tene radnice iz “Veiba” u\u010diniti ili \u0161to ne\u0107e u\u010diniti, no \u0161anse su na strani poslodavca.<\/p>\n

Te\u0161ko da se iza izgledne inercije skriva samo nedostatak znanja o njihovim zakonskim pravima. Naime, posljednji dostupni podaci iz studije<\/a> koju je 2010. proveo Reaktor, skopjanski think-tank<\/em> \u010diji je rad usmjeren na dru\u0161tvena istra\u017eivanja i javne politike s ciljem olak\u0161anja i ubrzanja procesa makedonskog pridru\u017eivanja Europskoj uniji, pokazali su kako je oko pola ispitanica odgovorilo da su upoznate s pravima trudnih radnica. Pokazalo se kako u odvra\u0107anju \u017eena od mogu\u0107eg pravnog djelovanja va\u017eniju ulogu imaju kombinacija socioekonomskih uvjeta i pomanjkanje institucionalne i pravne za\u0161tite te za\u0161tite prava radnika.<\/p>\n

U prvom redu, radnicima nije dostupna adekvatna pravna podr\u0161ka, ne postoje u\u010dinkoviti pravni mehanizmi za za\u0161titu njihovih radnih prava, niti bi takvi mehanizmi, zbog na\u010dina na koji je postavljen pravni okvir, uop\u0107e mogli adekvatno odgovoriti na velik broj prijestupa. Naime, \u010dak i kada se radnici odlu\u010de upustiti u pravni postupak, naknadno se suo\u010davaju s brojnim posljedicama, poput nespremnosti drugih poslodavaca da ih zaposle (u kontekstu malog tr\u017ei\u0161ta rada, na kojem se radnici \u010desto prebacuju izme\u0111u vrlo ograni\u010denog broja radnih mjesta, takvo bojkotiranje je vrlo izgledno). Doista, nakon otkaza u Krivoj Palanci, radnice su se bojale razgovarati s aktivistima i davati izjave za javnost, navode\u0107i kao jedan od razloga \u010dinjenicu da u gradu postoje samo dvije tvornice (jedna je Veibo, druga je talijanska tvornica cipela), a otpu\u0161teni iz jedne \u010desto tra\u017ee posao u drugoj, pri \u010demu je velik broj njih napravio tu rotaciju barem jednom. Podizanje tu\u017ebe protiv jednog poslodavca mo\u017ee eliminirati \u0161anse za zaposlenje kod drugog.<\/p>\n

Neuspjeh sindikalnog organiziranja<\/strong><\/p>\n

Strah je razumljiv u zemlji u kojoj slu\u017ebena stopa nezaposlenosti u iznosi 29,9 posto<\/a> (od \u010dega su 61,4 posto mu\u0161karci, a 38,6 posto \u017eene), dok su neslu\u017ebene brojke vrlo vjerojatno vi\u0161e. Kao \u0161to se vidi u dokumentarcu “\u0160velje”, koji se bavi tekstilnim radnicima u gradu \u0160tip<\/a>, “Naro\u010dito \u017eene izbjegavaju sve \u0161to bi im moglo ugroziti posao jer opstanak njihove obitelji ovisi o njihovoj zaradi”. Naposljetku, sindikalna za\u0161tita \u017eena i njihovo sudjelovanje u sindikatima (pri \u010demu u tekstilnoj i ko\u017enoj industriji nema isklju\u010divo \u017eenskih sindikata) daleko je ni\u017ea od prosjeka u kontekstu ve\u0107 slabe aktivnosti radni\u010dkog pokreta u kojem se sindikalno vodstvo percipira kao korumpirano, zaokupljeno osobnim interesima i pod politi\u010dkim utjecajem. \u0160tovi\u0161e, iz organizacije “Glasno<\/a>“, iz \u0160tipa, koja djeluje s ciljem obrane radni\u010dkih prava u tekstilnoj i ko\u017enoj industriji, ka\u017eu da sindikalno \u010dlanstvo, tamo gdje postoji, slu\u017ei samo u svrhu prikupljanja \u010dlanarine.<\/p>\n

K tome, iz Glasno potvr\u0111uju da “me\u0111u tekstilnim i ko\u017earskim radnicima strah predstavlja najve\u0107u prepreku bilo kakvom sindikalnom organiziranju”. Uz to dodaju da “interes svakako postoji, s obzirom na razinu i dubinu eksploatacije, no postoji i visoka razina nepovjerenja prema svakome tko navodno podr\u017eava i brani njihova prava, \u0161to je sasvim razumljivo, jer u 25 godina nitko nije iznio javnosti \u0161to se doga\u0111a u tvornicama, u kakvim uvjetima rade radnici, kolike su im im pla\u0107e, itd.” U Glasnom novu \u0161ansu za popravljanje situacije vide u nedavno usvojenom Zakonu o za\u0161titi zvi\u017eda\u010da, koji je stupio na snagu u o\u017eujku 2016., s ciljem “informiranja radnika o tom zakonu te pra\u0107enje njegove provedbe”, \u0161to i nije zapravo neka nada.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovi pristupi u isto vrijeme pokazuju kako je borba za radni\u010dka prava zbijena u ograni\u010den prostor. S\u00e2mo postojanje zakona nije dovoljno za obnovu ravnote\u017ee izme\u0111u zajedni\u010dkih snaga eksploatatorskog kapitala i dr\u017eave s jedne strane te prekarnih radnika u kontekstu socioekonomske degradacije i lo\u0161eg stanja sindikalne za\u0161tite s druge strane. \u0160tovi\u0161e, uz reakcionarne pravne odgovore na slu\u010dajeve poput otpu\u0161tanja deset \u017eena u Krivoj Palanci, odgovor se mora pozabaviti dubljim preduvjetima situacije u kojoj se nalaze radnice u Makedoniji. To, pak, zahtijeva odgovor koji se, paralelno s rje\u0161avanjem ofenzive kapitala (slabljenje pozicije radni\u0161tva) na radnom mjestu, bavi tako\u0111er dvostrukom opresijom \u017eena na radnom mjestu i u obitelji. \u017deljeni odgovor me\u0111utim izostaje.<\/p>\n

Spolno autsorsanje skrbi i pasivna dr\u017eava<\/strong><\/p>\n

Ova praksa, u kojoj periferna, neoliberalna dr\u017eava postavljaju\u0107i se tek kao servis me\u0111unarodnog poslovanja privatnog sektora, onemogu\u0107uje reprodukcijske slobode te otkriva ne samo jedan od oblika kapitalisti\u010dkog izrabljivanja, ve\u0107 i jednu od kontradikcija specifi\u010dnih za kapitalisti\u010dke proizvodne odnose. Naime, kako isti\u010de ve\u0107ina marksisti\u010dkih teoreti\u010dara roda\/spola: “kapitalizam treba \u017eene i kao radnice i kao ku\u0107anice koje reproduciraju novu radnu snagu”, ali na kapitalisti\u010dkoj periferiji, gdje je sloboda kapitala dovedena do neoliberalnih ekstrema, on ograni\u010dava ili uni\u0161tava slobodu i materijalne uvjete koji \u017eenama omogu\u0107uju stvaranje novih radnika. \u0160tovi\u0161e, u slu\u010daju Makedonije, ona otkriva velik raskol izme\u0111u neoliberalnih praksi s jedne strane i nacionalisti\u010dke\/tradicionalisti\u010dke\/patrijarhalne retorike usmjerene na natalitet kojoj je cilj ja\u010danje “domovine” kroz reprodukciju njezinih podanika, s druge.<\/p>\n

DPMNE-ov tradicionalisti\u010dki i navodno “pro-life” pristup rezultirao je vladinim kampanjama protiv poba\u010daja, restrikcijama Zakona o poba\u010daju u 2013. i naposljetku financijskom potporom za tre\u0107e i \u010detvrto dijete. U stvarnosti mnoge obitelji imaju troje ili \u010detvero djece jednostavno kako bi se kvalificirale za financijsku pomo\u0107, jer rijetko imaju pristup bilo kakvim drugim sredstvima za pre\u017eivljavanje. Proturje\u010dnost izme\u0111u onoga \u0161to Vlada govori i onoga \u0161to radi najbolje \u0107emo istaknuti ako uka\u017eemo na \u010dinjenicu da je upravo u razdoblju u kojem je implementirana Strategija za sigurno maj\u010dinstvo (2010.-2015.) smrtnost novoro\u0111en\u010dadi pove\u0107ana sa 7,5 posto u 2011. na 9,9 posto u 2014. Pritom je samo u 2012. godini broj umrle novoro\u0111en\u010dadi porastao za 25,2 posto u odnosu na prethodnu godinu<\/a>. O\u010dekivano, premda zabilje\u017eena u svim etnicitetima, smrtnost novoro\u0111en\u010dadi u tom je periodu najvi\u0161e pove\u0107ana me\u0111u romskom i albanskom populacijom.<\/p>\n

Sve to rezultiralo je ekonomskom neaktivno\u0161\u0107u 61.184 \u017eena, koje nisu zaposlene niti aktivno tra\u017ee posao. Uz to, Reaktorova studija<\/a> otkrila je kako 42,3 posto ispitanika smatra da se, ako u obitelji ima djece ili uzdr\u017eavanih, starijih \u010dlanova, ne isplati da majka radi, jer bi bilo skuplje pla\u0107ati njihovu njegu nego je prepustiti majci koja ostaje kod ku\u0107e. Nedostatak rasprava na ovu temu \u010dini problem nevidljivim, i uvijek se generacijama iznova prepu\u0161ta svakoj pojedinoj \u017eeni na rje\u0161avanje prema vlastitim sposobnostima, umjesto adekvatnom dr\u017eavnim politikama (javnim vrti\u0107ima, javnim \u0161kolstvom, javnim zdravstvom, javnom skrbi za starije i jednakom pla\u0107om za jednaki rad). Stoga mo\u017eemo postaviti pitanje kolika je uloga dr\u017eave u podr\u017eavanju dvostruke opresije \u017eena ve\u0107 samim njenim nedjelovanjem. Nadalje, problem je ve\u0107i ako u obzir uzmemo da dvostruka opresija i njena perpetuacija najve\u0107i danak uzimaju od najranjivijih \u017eena \u2013 onih koje dolaze iz najnesigurnijih dijelova radni\u010dke klase. Naime, kada je dr\u017eava ograni\u010dila zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu skrb koju pru\u017ea, ve\u0107ina posla oko skrbi i njege pala je na \u017eenska ple\u0107a.<\/p>\n

S engleskoga prevela Sana Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo jednako sabla\u017enjiv kao i vijest o ciljanom protjerivanju deset trudnica 7. srpnja iz tvornice tekstila u Krivoj Palanci, gradu u sjeveroisto\u010dnoj Makedoniji, bio je i na\u010din na koji je ono prezentirano u medijima..<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14765,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[174,85],"theme":[458,455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254],"class_list":["post-14756","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-feminizam","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14756"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36745,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14756\/revisions\/36745"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14756"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14756"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14756"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14756"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}