{"id":14749,"date":"2016-08-29T08:00:24","date_gmt":"2016-08-29T07:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14749"},"modified":"2016-08-29T21:03:00","modified_gmt":"2016-08-29T20:03:00","slug":"slucajni-nacionalist","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14749","title":{"rendered":"Slu\u010dajni nacionalist"},"content":{"rendered":"

Iako u osnovi vrlo banalan, pro\u0161lotjedni incident biv\u0161eg hrvatskog premijera Zorana Milanovi\u0107a izazvao je regionalni politi\u010dki potres. Milanovi\u0107 se naime u sklopu predizborne kampanje sastao s grupom predstavnika braniteljskih udruga, onom istom<\/a> koja je pred kraj njegovog pro\u0161log mandata intenzivno radila na njegovom ru\u0161enju. No sastanak je po svemu sude\u0107i bio zamka, jer su predstavnici udruga poku\u0161avali od Milanovi\u0107a “izvu\u0107i” kontroverzne izjave koje su potajno snimali, a zatim ih predali<\/a> novinarima kako bi izazvali “skandal”. Milanovi\u0107 je spremno nasjeo. Procjenjuju\u0107i da je dio ekstremne desnice i s njima povezanih interesnih udruga nezadovoljan vodstvom konkurentskog HDZ-a, a osobito novim predsjednikom te stranke s izrazitim “eurobirokratskim” imid\u017eem, Andrejem Plenkovi\u0107em, Milanovi\u0107 se na sastanku nastojao prikazati kao bolji predstavnik tradicionalnog hrvatskog nacionalizma.<\/p>\n

Stoga se u razgovoru upustio u niz uvreda prema politi\u010dkim vodstvima Srbije i BiH, ali i dodatno zao\u0161trio svoje orijentalisti\u010dke<\/a> ispade od kojih je neke doista nemogu\u0107e protuma\u010diti druga\u010dije nego kao antisrpski \u0161ovinizam. Reakcije su bile podijeljene<\/a> i poremetile su standardnu doma\u0107u politi\u010dku dinamiku: dok ga je dio liberalnih medija (ali i vodstvo HDZ-a) optu\u017eilo za primitivizam, dio konzervativnih komentatora je u dosad tobo\u017ee neotkrivenom Milanovi\u0107u prepoznalo<\/a> predstavnika “autenti\u010dnog tu\u0111manizma”. Rije\u010d je o doista neobi\u010dnom obratu. Naime, Milanovi\u0107eva Socijaldemokratska partija proteklih je dvadeset godina funkcionirala kao glavna predstavnica onog \u0161to se silom prilika naziva hrvatskom ljevicom. Nju je u najve\u0107oj mjeri karakterizirao odre\u0111eni odmak od osobito vulgarnih oblika nacionalizma, te gorljiva predanost liberalnim politikama i euroatlantskim integracijama.<\/p>\n

Strah od politi\u010dkih granica<\/strong><\/p>\n

Stoga je “ljevica” najve\u0107u potporu u\u017eivala me\u0111u urbanom srednjom klasom, segmentom stanovni\u0161tva koji znatno \u010de\u0161\u0107e glasa, ali ipak predstavlja tanku manjinu stanovni\u0161tva. Nacionalisti\u010dka je desnica pak u doma\u0107im liberalima redovito prepoznavala (ili se pravila da prepoznaje) potencijalne nacionalne izdajnike, kozmopolite s nedovoljno sentimentalnim odnosom prema nacionalnoj dr\u017eavi Hrvata, koje je u skladu sa svojim nedostatkom politi\u010dke imaginacije nazivala “komunistima”, “Jugoslavenima” ili pak naprosto “Srbima”. Ranija Milanovi\u0107eva izjava o Hrvatskoj kao “slu\u010dajnoj dr\u017eavi” bila je privilegirana ilustracija te “nenarodne” karakteristike doma\u0107eg liberalizma, i to unato\u010d tome \u0161to ni desnici (ali ni Milanovi\u0107u) po svemu sude\u0107i nije sasvim jasno \u0161to bi to bila “slu\u010dajna dr\u017eava” i po \u010demu bi se razlikovala od svoje “namjerne” varijante. Kako bilo, patriotski deficit doma\u0107e ljevice je ne\u0161to \u0161to je Milanovi\u0107, u vi\u0161e navrata proteklih godina, detektirao kao potencijalno veliku prepreku stabilizaciji svoje vlasti.<\/p>\n

Iako se na po\u010detku prvog premijerskog mandata 2011. godine predstavljao kao “liberal i libertarijanac”, Milanovi\u0107 je tijekom svoje \u010detverogodi\u0161nje vladavine sve vi\u0161e prepoznavao politi\u010dku ograni\u010denost takve samoidentifikacije da bi naposljetku zaklju\u010dio kako “desni centar” predstavlja nepromjenjivu “tihu ve\u0107inu” hrvatskih bira\u010da, \u010dijim se stavovima i predrasudama i hrvatska ljevica nu\u017eno mora prilagoditi, ako \u017eeli sa\u010duvati svoju poziciju klju\u010dnog politi\u010dkog faktora. Ne \u010dudi stoga \u0161to se Milanovi\u0107 nije ogradio od posljednjih “skandaloznih” tajno snimljenih izjava, ve\u0107 ih, dapa\u010de, poku\u0161ava iskoristiti u nastavku kampanje. Ako se takva retorika poka\u017ee oportunom, mo\u017eemo o\u010dekivati da bi je Milanovi\u0107 u narednim godinama (pod pretpostavkom da politi\u010dki pre\u017eivi) mogao koristiti jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e. Takav bi zaokret vo\u0111e socijaldemokrata prema desnici predstavljao \u0161okantnu preobrazbu doma\u0107e politi\u010dke scene, ali ne bi bio bez presedana u \u0161irem susjedstvu.<\/p>\n

Druga\u010dija “orbanizacija”<\/strong><\/p>\n

Naime, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik<\/a>, kao i premijeri Slova\u010dke i \u010ce\u0161ke Robert Fico<\/a> i Bohuslav Sobotka<\/a>, formalno su \u010delnici socijaldemokratskih stranaka, ali su \u2013 svaki u svoje vrijeme \u2013 shvatili da kopija zapadne socijaldemokracije, koja je prije \u010detrdesetak godina predstavljala odre\u0111enu koaliciju tradicionalne radni\u010dke klase i urbanih srednjih klasa “liberalnih vrijednosti”, ima vrlo ograni\u010den politi\u010dki doseg u tranzicijom opusto\u0161enoj Isto\u010dnoj Europi. Njihovo prihva\u0107anje politika koje se obi\u010dno shva\u0107aju kao “desno populisti\u010dke” u tom je smislu predstavljalo pragmati\u010dni zaokret u skladu s pretpostavljanim “duhom vremena”. Iako je razvoj SDP-a prema desnom populizmu jo\u0161 daleko od izvjesnog, on bi svakako predstavljao ironi\u010dan komentar teze o “orbanizaciji<\/a>” Hrvatske koja je \u010desto ponavljana za vrijeme kratkotrajne vlade HDZ-a i Mosta tijekom prve polovice godine.<\/p>\n

Ne treba naposljetku zaboraviti da je i prozvani ma\u0111arski premijer Victor Orb\u00e1n<\/a> do prije desetak godina bio gorljivi “proeuropski” liberal da bi otada progresivno zao\u0161travao svoje desni\u010darske politike i istodobno neprestano ja\u010dao svoju poziciju neprikosnovenog ma\u0111arskog vo\u0111e i ikone europskog desnog populizma. Ti nam primjeri iz susjedstva bez sumnje uvjerljivo pokazuju kako je etablirano razumijevanje opreke ljevice i desnice kao opreke liberalizma i nacionalizma itekako podlo\u017eno promjenama u nestabilnom socijalnom i politi\u010dkom kontekstu. Te opreke naposljetku nikada nisu bile tako izra\u017eene kako se to u predizbornim kampanjama voljelo nagla\u0161avati. Rije\u010d je o\u010dito o privremenom rasporedu u tranzicijskom politi\u010dkom kontekstu u kojem je liberalizam ionako uvijek samo “parazitirao” na ljevici, \u010dije tradicionalne vrijednosti i politike nikada nije prihvatio, ali je iskori\u0161tavao nedostatak autenti\u010dnih socijalnih politika koje bi osporile dominantni razvojni koncept.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako u osnovi vrlo banalan, pro\u0161lotjedni incident biv\u0161eg hrvatskog premijera Zorana Milanovi\u0107a izazvao je regionalni politi\u010dki potres…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14751,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[12,25],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-14749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-izbori","tag-nacionalizam","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14749"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14749\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14754,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14749\/revisions\/14754"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14749"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14749"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14749"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14749"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}