{"id":14735,"date":"2016-08-24T07:00:01","date_gmt":"2016-08-24T06:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14735"},"modified":"2021-02-25T11:00:30","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:30","slug":"astrologija-nacionalnih-hegemonija-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14735","title":{"rendered":"Anatomija nacionalnih stranaka u BiH"},"content":{"rendered":"

Sve oskudnijim resursima za politi\u010dku mobilizaciju elite nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini nastoje dosko\u010diti paralelnim podgrijavanjem “predratnog” stanja i osiguravanjem vanjskih sredstava za odr\u017eavanje socijalnog mira. Donosimo kratki pregled taktika na sve tri strane.<\/strong><\/p>\n

Bosanskohercegova\u010dki strana\u010dki krajobraz vrlo je te\u0161ko staviti u okvire klasi\u010dne vestminsterske strukture, shva\u0107ali je kao jasnu parlamentarnu podjelu na ljevicu, centar i desnicu ili pak kao ne\u0161to labaviju metonimiju zapadnog (zadr\u017eat \u0107emo se zasad u tim okvirima) parlamentarizma. S jedne strane, te\u0161ko je uspostaviti neki konzistetan ideolo\u0161ki princip normiranja tog krajobraza i njegove vegetacije, s druge strane, struktura bosanskohercegova\u010dkog predstavni\u010dkog sustava toliko je glomazna da pogled na svaku od razina vlasti i njene skup\u0161tinske domove ne bi imalo ni smisla u tekstu koji \u017eeli ostvariti minimum analiti\u010dnosti i ozbiljnosti.<\/p>\n

U tu svrhu, a ako se ve\u0107 bavimo nacionalnim strankama i njihovom ideolo\u0161kom dinamikom u novim uvjetima politi\u010dkog op\u0107enja, najlak\u0161e je poslu\u017eiti se markacijama politi\u010dkog polja kojim se slu\u017ee i elite tih stranaka, odnosno, sagledati njihovu dinamiku u okvirima vlastitog etno-strana\u010dkog pje\u0161\u010danika i elektorata. Po\u0111imo od, na prvi pogled, najjednostavnije situacije i hrvatskog korpusa.<\/p>\n

\u010covi\u0107eva politika dugog trajanja<\/strong><\/p>\n

Stanje u hrvatskom politi\u010dkom polju “stabiliziralo” se u zadnjem izbornom ciklusu (2014.) kada je HDZ BiH na \u010delu sa Draganom \u010covi\u0107em u koaliciji koja pretendira biti vi\u0161e od toga i ba\u0161tini ideju paralelne institucionalizacije predstavnika hrvatskog naroda u BiH \u2013 Hrvatskom narodnom saboru BiH \u2013 osvojio premo\u0107nu ve\u0107inu me\u0111u hrvatskim elektoratom. Time su vratili pod svoje okrilje vlast u svim ve\u0107inski hrvatskim kantonima, na dr\u017eavnom i federalnom nivou, i ono najva\u017enije \u2013\u00a0 upravlja\u010dke pozicije u javnom sektoru Federacije BiH koje pripadaju menad\u017eerima iz reda hrvatskog naroda.\u00a0 Time je \u010covi\u0107 mogao neometano nastaviti proces izgradnje politi\u010dke elite u Hercegovini i vlastite klijentelisti\u010dke i kadrovske mre\u017ee koja mu je i omogu\u0107ila da u nekoliko navrata izbjegne presude za kriminalne radnje izvu\u010dene iz perioda dok je obna\u0161ao du\u017enost ministra financija Federacije BiH.<\/p>\n

Me\u0111utim, zadnjih 16 godina nije bilo posve stabilno za HDZ BiH i njihovu dominantnu poziciju me\u0111u hrvatskim politi\u010dkim tijelom. Prva kriza koja je destabilizirala poziciju HDZ BiH kao “sto\u017eerne” stranke hrvatskog elektorata doga\u0111a se 2005. kada se osniva “drugi” HDZ na \u010delu sa Bo\u017eom Ljubi\u0107em i Martinom Ragu\u017eem. HDZ 1990 se ideolo\u0161ki nije razlikovao od HDZ BiH i funkcionirao je u okvirima umjerenja\u010dke politike tog vremena kojom je upravljao Ivo Sanader iz Zagreba, a koji se nije jasno odredio u tom raskolu nego je nastale blizance tretirao jednako, kao svaki dobri \u0107a\u0107a. Tre\u0107i entitet tada nije bio tema o kojoj se moglo glasno govoriti, a pritom politi\u010dki pre\u017eivjeti ili ne daj bo\u017ee otvoreno graditi izbornu agendu na tom projektu. HDZ 1990 je te 2006. ostao zapam\u0107en kao stranka koja je stopirala u Parlamentu BiH tzv. aprilski\/travanjski paket ustavnih reformi koji je do dan danas tuma\u010den kao “propu\u0161tena prilika” za reformu odnosno druga\u010diju podjelu ovlasti i novi aran\u017eman izme\u0111u entitetske i dr\u017eavne razine vlasti.<\/p>\n

HDZ 1990 je odigrao kratkoro\u010dno gledaju\u0107i\u00a0 dobar potez i zajedno sa ne\u0161to starijiim bo\u0161nja\u010dki parnjakom \u2013 Strankom za BiH Harisa Silajd\u017ei\u0107a, nekada\u0161njom desnom rukom Alije Izetbegovi\u0107a \u2013 ru\u0161io tada\u0161nju reformu koju su \u010dak podr\u017eali i predstavnici Srba Parlamentu BiH, SDA i HDZ BiH. Sve je to ura\u0111eno iz predizbornih razloga. Silajd\u017ei\u0107 postaje \u010dlan predsjedni\u0161tva BiH iz reda bo\u0161nja\u010dkog naroda, a HDZ 1990 oduzima HDZ-u BiH politi\u010dki primat me\u0111u bh. Hrvatima i osvaja na dr\u017eavnom i federalnom nivou pribli\u017eno isti broj glasova. No za razliku od \u010delnika “devedesetke” vo\u0111ene kratkoro\u010dnim ciljevima i etabliranjem novonastale stranke, Dragan \u010covi\u0107 je vodio ne\u0161to koncentriraniju i “plansku” politiku koja mu je omogu\u0107ila da u idu\u0107ih par izbornih ciklusa ne samo potpuno izbri\u0161e svaku opoziciju, nego da svoje biv\u0161e politi\u010dke takmace uvede u vlastiti politi\u010dki projekt.<\/p>\n

Tako je danas njegov protukandidat s unutarstrana\u010dkih izbora 2005., Bo\u017eo Ljubi\u0107, zastupnik u Saboru RH, drugi \u010dovjek Hrvatskog narodnog sabora BiH. Time je HDZ pod \u010covi\u0107evim vodstvom utvrdio vlastitu poziciju jedinog predstavnika bh. Hrvata i politi\u010dki je u puno povoljnijoj situaciji nego nacionalne stranke u ostala dva korpusa i jedini, paradoksalno, u djelo provodi amanet\u00a0 Alije Izetbegovi\u0107a koji je na osniva\u010dkoj skup\u0161tini SDA 25. svibnja (sic!) 1990. godine nagovijestio sada\u0161nju strukturu dr\u017eave i njenog politi\u010dkog doing-businessa<\/em>: svaki od naroda predstavlja stranka koja se dogovora sa strankama predstavnicima drugih naroda oko budu\u0107nosti zemlje.<\/p>\n

Familija Izetbegovi\u0107<\/strong><\/p>\n

I upravo tako funkcionira koalicija HDZ-SDA od prvih postdejtonskih izbora 1996., uz manje prekide uslijed “nekonzistentnog” ostvarenja Alijine formule iz 1990. S tim da je SDA puno \u010de\u0161\u0107e morao dijeliti vlastitu hegemonijsku poziciju predstavnika bo\u0161nja\u010dkog naroda, \u0161to sa ve\u0107 spomenutim Harisom Silajd\u017ei\u0107em \u0161to u zadnje vrijeme sa tzv. “gra\u0111anskim opcijama” (prije svega\u00a0 kroz kratkotrajnu koaliciju s Demokratskom frontom) ili predstavnikom bo\u0161nja\u010dkog kapitala \u2013 Fahrudinom Radon\u010di\u0107em s kojim je trenutno u koaliciji. Radon\u010di\u0107, nekada\u0161nji novinar, direktor najve\u0107e izdava\u010dke ku\u0107e u BiH, odlu\u010dio je prije par godina osnovati svoju politi\u010dku stranku \u2013 Savez za bolju budu\u0107nost, u trenutku kad je shvatio da mu je jednostavnije kontrolirati politi\u010dku dinamiku ako sam sudjeluje u njoj, a pogotovo ako obna\u0161a vlast \u0161to mu je dobro do\u0161lo u trenutku kada biva optu\u017een za ometanje istrage u jednom od \u010dar\u0161ijskih mafija\u0161kih smaknu\u0107a u koji je, prema istragama neovisnih medija, i sam umije\u0161an.<\/p>\n

Nakon razmirica s familijom Izetbegovi\u0107 koja ga je “izmislila” jo\u0161 devedesetih, opet se vratio u okrilje te iste ku\u0107e u kojoj zna\u010dajnu politi\u010dku ulogu uz sina Bakira igra i Sebija Izetbegovi\u0107 \u2013 njegova supruga, bo\u0161nja\u010dka Mira Markovi\u0107 i neslu\u017ebena \u0161efica zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo. Familija Izetbegovi\u0107, nakon kra\u0107eg prekida u kojem je na \u010delu “stranke muslimanskog kulturno-povijesnog kruga” sjedio umjerenjak Sulejman Tihi\u0107, ponovno je time postala prva nacionalna obitelj koja je relaksirala odnose sa velikim dijelom bo\u0161nja\u010dke elite (Islamskom zajednicom, medijima i kapitalom), a na vanjskopoliti\u010dkom planu se potpuno stopila sa geopoliti\u010dkim interesima Erdoganove Turske.<\/p>\n

I dok je Alija Izetbegovi\u0107 u svoje vrijeme na ulogu Turske gledao<\/a> puno pragmati\u010dnije i trezvenije i nastojao konstituirati bo\u0161nja\u010dku nacionalnu bur\u017eoaziju u uvjetima zaka\u0161njele nacionalne svijeti i krvoproli\u0107a, sin Bakir u novim geopoliti\u010dkim i kapitalisti\u010dkim uvjetima, radi historijski korak natrag i od uloge zaka\u0161njelog romanti\u010darskog nacionalnog vo\u0111e koju je igrao njegov otac, postaje valija 1<\/a><\/sup>\u00a0politi\u010dkog Istanbula, i politi\u010dki predstavnik bo\u0161nja\u010dke kompradorske bur\u017eoazije. Time, Izetbegovi\u0107, na svom primjeru pokazuje jasnije nego ostali “predstavnici vlasti” \u2013 da se politi\u010dka dinamika u bh. politi\u010dkom prostoru ne smije sagledavat bez uzimanja u obzir parametara vanjskih politi\u010dkih faktora: Srbije i Hrvatske, ali puno va\u017enije: SAD-a (i UK-a), EU-a (odnosno Njema\u010dke i Austrije), Rusije i Turske i njihovog kapitala.<\/p>\n

Umje\u0161nost Dodikova \u017eongliranja<\/strong><\/p>\n

To najbolje shva\u0107a i najbolje s tim \u017eonglira Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, nekada\u0161nje umjerene politi\u010dke stranke srpskog korpusa, a danas te\u017eimske stranke u RS-u vi\u0161e od 10 godina. Dodik je u svojim izvedbama fikcionalnog suverenizma do te mjere uspje\u0161an da slu\u0161atelju koji ne poznaje dovoljno dobro bosansko-hercegova\u010dki kontekst (ili ga poznaje, ali ignorira), u njemu mo\u017ee vidjeti ba\u0161tinika slobodarskih ideja koji se se odlu\u010dno suprotstavlja “smotanim austrijskim diplomatama<\/a>“, bijelosvjetskim fi\u0107firi\u0107ima i ameri\u010dkom imperijalizmu<\/a> uop\u0107e,\u00a0\u0161to dolazi do izra\u017eaja posljednjih dana uslijed njegovog preuzimanja politi\u010dkog rizika i organizacije referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o neustavnosti datuma Dana Republike Srpske.<\/p>\n

Sam referendum, odnosno nepo\u0161tivanje odluke Ustavnog suda BiH (u kojem sjede,uz predstavnike konstitutivnih naroda, i tri stranca) prema tuma\u010denju me\u0111unarodne zajednice i bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke elite kr\u0161i sa Op\u0107im okvirnim sporazumom o miru u BiH. Me\u0111utim, Dodik vje\u0161to balansira izme\u0111u vlastite suverenisti\u010dke retorike i infrastrukturnih potreba za odr\u017eavanje vlasti, a za koje je neophodno imati potporu vanjskih faktora i njihovog kapitala. Referendum je pritom tek jednokratni event <\/em>koji \u0107e na valu histerije “politi\u010dkog Sarajeva” tempiran pred lokalne izbore Dodiku osigurati homogenizaciju glasa\u010dkog tijela i eventualno pobjedu na tim izborima, a potpis bo\u0161nja\u010dkih predstavnika vlasti (sic!) na Pismo namjere Me\u0111unarodnom monetarnom fondu, dogovoren upravo s Bakirom Izetbegovi\u0107em, osigurat \u0107e mu kratkotrajnu kupovinu socijalnog mira u ovom BiH entitetu.<\/p>\n

Presudna ovisnost o vanjskim faktorima<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to vidimo iz ova tri primjera, nacionalne elite i njihove stranke-predstavnice su donekle konsolidirane. Jedino se u RS-u odvija svojevrsna mimikrija parlamentarne borbe izme\u0111u Dodika i zdru\u017eene opozicije, ali ju Dodik zasad dr\u017ei pod kontrolom i su\u017eava njen manevarski prostor svojim vje\u0161tim balansiranjem izme\u0111u suverenisti\u010dke narodne retorike i zakulisnih dogovaranja s akterima ostala dva naroda. No bez obzira na tu konsolidaciju, vakuum koji je stvoren u tih 20 godina, daje zapravo malo prostora za politi\u010dku inventivnost i talasanje nacionalnih stranaka. Nijedna od njih ne mo\u017ee u sljede\u0107em kratkoro\u010dnom periodu ostvariti vlastite, glasno izgovorene ili ne, ciljeve: secesiju RS-a, integralisti\u010dku dr\u017eavu ili tre\u0107i entitet. S druge strane, odr\u017eavanje infrastrukture nacionalnih hegemonija ko\u0161ta i uvelike ovisi o faktorima van same dr\u017eave: financijskim institucijama (MMF), stranom privatnom kapitalu (Turska, Austrija, Rusija, Bliski Istok), dotacijama drugih dr\u017eava (Hrvatska), \u0161to zna\u010di da se nacionalne elite uvelike podviti rep prema tim interesima.<\/p>\n

Jedino \u0161to preostaje kao mehanizam “reanimacija” vlastitog politi\u010dkog potencijala jest stalno stvaranje uvjeta izvanredne situacije i predratnog stanja. Me\u0111utim, ovaj novi “predratni” i “predkrizni” kontekst koji se stvara bitno je druga\u010diji i izvor na kojem \u0107e se krijepiti nacionalne elite i njihova mobilizacijska energija, \u010dini mi se, sve je pli\u0107i, kao i bazen iz kojeg se u tranzicijskom periodu akumulirao kapital i stvarala nova nacionalna elita. U tom smislu, najslikovitiji je komentar jednog prolaznika<\/a> u Isto\u010dnom Sarajevu koji je ispao \u017ertva nepotrebne i gotovo neukusne novinarske urgentnosti da provjeri kod gra\u0111ana da li misle da \u0107e biti novog rata: “Mo\u017ee biti sva\u0161ta, ali od toga ne\u0107e biti ni\u0161ta!”<\/p>\n

  1. Valija – sultanov namjesnik, guverner vilajeta u Osmanskom Carstvu.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Bosanskohercegova\u010dki strana\u010dki krajobraz vrlo je te\u0161ko staviti u okvire klasi\u010dne vestminsterske strukture, shva\u0107ali je kao jasnu parlamentarnu podjelu na ljevicu, centar i desnicu ili pak…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14740,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-14735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14735"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14735\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36746,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14735\/revisions\/36746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14735"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14735"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14735"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14735"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}