{"id":14627,"date":"2016-08-10T01:00:47","date_gmt":"2016-08-10T00:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14627"},"modified":"2021-02-25T11:00:33","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:33","slug":"igor-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14627","title":{"rendered":"Informacijske tehnologije u kontekstu nacionalne ekonomije"},"content":{"rendered":"

Razvoj IT sektora cilj je svakako vrijedan dru\u0161tvenog konsenzusa u Hrvatskoj. No \u010dak i u ovom sektoru, koji ina\u010de kotira kao polje visokokvalificirane radne snage superiornog obrazovanja, stvari se mogu razvijati u dva smjera. Jedan je prilagodba sustava otvaranju pozivnih centara koji ne zahtijevaju pretjerano visoke kvalifikacije niti investicijske politike, a drugi je planski, dugoro\u010dni i skuplji razvoj sektora.
\n<\/strong><\/p>\n

Dvije pompozne digitalne pojave zaokupile su pro\u0161log mjeseca interes naj\u0161irih javnih krugova u Hrvatskoj. Prva se dakako odnosi na sam ovda\u0161nji vrhunac pomame oko globalne virtualne igre Pok\u00e9mon Go, druga se ti\u010de najave dolaska slavne ameri\u010dke informati\u010dko-tehnolo\u0161ke kompanije IBM i otvaranja 500 radnih mjesta. Ali, pripadaju\u0107i motivi tih dviju tema su se uto po\u010deli na zanimljiv na\u010din preklapati, dok su anga\u017emani oko njih stali za\u010dudno interferirati. A makar to bilo indirektno i neformalno, posrijedi su relacije koje nam mogu pomo\u0107i da bolje shvatimo doti\u010dni ukupni industrijski i socijalni milje.<\/p>\n

Najprije su medijsku pa\u017enju privukli sve brojniji urbani lovci na divlje animirane likove iz japanskih (neo)mitova: predani misiji njihova brzog privo\u0111enja i dresure, oboru\u017eani pametnim mobitelima, povezani satelitima i serverima Googlea. Odmah zatim moglo se pri\u010diniti i da se akteri potrage za detaljnijim vijestima o IBM-u u Hrvatskoj pona\u0161aju sli\u010dno. Ameri\u010dki gigant vi\u0111an je ovdje ponajprije u obli\u010dju di\u010dne tvornice ra\u010dunalnih delicija, e da bi netko ubrzo zavikao kako ga je locirao na sasvim drugoj strani, a tu je ve\u0107 nalikovao prili\u010dno neintrigantnom call-centru. Na koncu je razgla\u0161eno da je zate\u010den u dogovoru o jednom ve\u0107em poslu za dr\u017eavu, ali i da to uop\u0107e nije sam IBM, nego neki posrednik.<\/p>\n

Pok\u00e9monima \u0107emo se neizostavno jo\u0161 vratiti na trag, no brazda koju je napose zaorao IBM \u2013 pa \u0161to god da ispalo s njim – svakako nam je od pre\u010de va\u017enosti. Rije\u010d je naime o ve\u0107 znanoj i bolnoj temi razvoja IT-sektora u Hrvatskoj, te popratnih ekonomskih i politi\u010dkih okolnosti. Kako stvari zasad stoje, Amerikanci uistinu smjeraju tek na call-centar, a time se definitivno dovode u pitanje mnoge svijetle projekcije. One dakle u kojima prosje\u010dni stanovnik Hrvatske nije atraktivan svijetu jedino kao beach bartender<\/em> ili golf caddy<\/em>, nego i kao vrhunski ekspert za sofisticirane tehnologije novog doba.<\/p>\n

Na\u010delno perspektivna grana<\/strong><\/p>\n

Prije negoli je do\u0161a\u0161\u0107e ameri\u010dkog spasitelja raskrinkano kao vjerojatni posao najni\u017eeg ranga u bran\u0161i, me\u0111utim, politi\u010dke elite su se ve\u0107 po\u010dupale oko zasluga za njegovo umoljavanje. Najvi\u0161e su se u tome istaknuli, kako i dolikuje, predsjednik tehni\u010dke vlade Tihomir Ore\u0161kovi\u0107 i vo\u0111a SDP-a te glavne opozicijske koalicije Zoran Milanovi\u0107. Drugim rije\u010dima, na to se prakti\u010dno svela glavnina nacionalne strategije unapre\u0111enja podru\u010dja koje se u medijskom prostoru nerijetko ogla\u0161ava kao pouzdano rje\u0161enje za ekonomsku budu\u0107nost Hrvatske. Osim toga, razvojne vizije oko IT-sektora iskupljuju ekonomsko-politi\u010dki krimen sad ve\u0107 davna\u0161njeg uni\u0161tenja materijalne proizvodnje i premo\u0161\u0107uju, nakon dva desetlje\u0107a vakuuma, jaz do realizacije sna o unosnoj industriji znanja koja se nadasve doima i hoch.<\/p>\n

Uostalom, bacimo oko na trenutno stanje i potencijale te neke realnije izglede hrvatskog IT-sektora u kontekstu sveukupne nacionalne ekonomije. Posrijedi je na\u010delno perspektivna grana s otprilike 10-postotnim godi\u0161njim rastom; ona danas okuplja do 30 tisu\u0107a zaposlenih i otvara prostor za preko 2.000 novih radnih mjesta svake godine. Bilje\u017ei i sve ve\u0107i izvoz programa i vezanih usluga \u2013 samo u pro\u0161le dvije godine za 45 posto, s tako upriho\u0111ene gotovo dvije milijarde kuna. No IT-sektor ovdje determiniraju i razni objektivni limiti o kojima se naj\u010de\u0161\u0107e govori pau\u0161alno i kampanjski, bez uvida u total.<\/p>\n

Glavno neposredno ograni\u010denje, \u010desto spominjano, jest deficit stru\u010dnog kadra, budu\u0107i da obrazovni sustav godi\u0161nje od\u0161koluje svega oko 1.500 informati\u010dara. Fiskalnom politikom taj sektor se ne poti\u010de zasebno, a prepreku mu je dugo predstavljao i razmjerno nezgrapni pravni model javne nabave. Dr\u017eava pritom rijetko osmi\u0161ljava ve\u0107e javne projekte koji generiraju dosta posla odjednom, i ba\u0161 ne olak\u0161ava istra\u017eiva\u010dke djelatnosti. Nabrajati bi se moglo i dalje, no re\u010deno zaokru\u017euje osnovni kompleks pote\u0161ko\u0107a s kojima se ovdje nosi IT-sektor, barem kad je rije\u010d o internim faktorima, tj. o nacionalnom okviru.<\/p>\n

Realna cijena parcijalnog favoriziranja<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161iri li se taj okvir na doma\u0107u vi\u0161u, strate\u0161ku ekonomsko-politi\u010dku razinu, pokazat \u0107e se tijesna me\u0111uovisnost sektora s okolnostima koje odre\u0111uju daleko ve\u0107i skup aspekata. Niske kvote za tzv. STEM-fakultete u Hrvatskoj uop\u0107e nisu zadane \u017eilavim i obijesnim prohtjevima nekomercijalnih dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih fahova, kao \u0161to se \u010desto interpretira. One su nedostatne prije svega zbog pora\u017eavaju\u0107eg dugogodi\u0161njeg pada javnih izdvajanja za visoko obrazovanje i znanost generalno. Tako\u0111er, hrvatska fiskalna politika ne poti\u010de proizvodnju niti op\u0107enito, ne samo u razvoju novih tehnologija, dok se te\u010dajnom politikom uslijed gubitka monetarnog suvereniteta ekskluzivno ide ususret me\u0111unarodnom financijskom sektoru i trgovini, odnosno uvozu. Ne treba stoga nipo\u0161to zanemariti ni moment unutarnje konkurentnosti zasebnih frakcija kapitala.<\/p>\n

Iskustva s rumunjskim i bugarskim uzletom IT-sektora, pri \u010demu treba znati da su njegovi efekti na ostatak nacionalne ekonomije u oba slu\u010daja bitno slabiji od \u010desto potenciranih (post)tranzicijskih bajki, pokazuju realnu cijenu parcijalnog favoriziranja nove industrije. Teret su podnijeli naj\u0161iri radni\u010dki i socijalni slojevi, gubitkom raznih ionako mizernih ste\u010denih prava. A u takvim situacijama poslodava\u010dki krugovi obi\u010dno malo popu\u0161taju s pritiskom na glomazni i nedjelotvorni birokratski aparat. Politi\u010dke stranke zadr\u017eavaju ga kao svoj netaknuti sinekurni zabran, u obliku nagodbe kojom i njima biva honoriran posluh spram centara privatne ekonomske mo\u0107i.<\/p>\n

Naposljetku, govore\u0107i ponovno o Hrvatskoj, veliki dr\u017eavni projekti kojima bi se dalo podstreka IT-sektoru pokazuju se \u010desto iluzijom zbog nekih ve\u0107 davno izgubljenih pozicija. S dr\u017eavnim telekomunikacijama jeftino prodanim prije desetlje\u0107e i pol \u2013 njema\u010dkoj dr\u017eavnoj kompaniji \u2013 uza sve je Hrvatska pristala i na najsporije internetske veze u Europskoj uniji. Kao i na politi\u010dku nemogu\u0107nost gradnje nove i bolje, a javne infrastrukture; prisjetimo se samo kako je kancelarka Angela Merkel onomad \u017eustro i otvoreno priprijetila hrvatskoj vladi na golu naznaku tako opipljivih emancipiraju\u0107ih planova.<\/p>\n

Call<\/em> centar – IT sektor bez popratne industrije<\/strong><\/p>\n

Hrvatska bi, sumarno, mogla donekle pripomo\u0107i svojoj mladoj IT-industriji, i to u ve\u0107ini od pobrojanih segmenata, ali to definitivno ne bi bilo dovoljno za njezin istinski relevantan skok. Mogla bi joj tu i tamo prilagoditi neku fiskalnu mjeru, donijeti pone\u0161to djelotvorne regulative na valu legislativne prakse kojom je vo\u0111ena kod Zakona o poticanju investicija, i osigurati valjan servis za povla\u010denje EU-subvencija. Mogla bi \u010dak razmotriti \u0161anse za avangardne iskorake kakav bi, recimo, bio koncesioniranje dubljeg podmorja za ekolo\u0161ki prihvatljive farme servera, znamo li koliko energije iziskuje hla\u0111enje tih ma\u0161ina. No te\u0161ko da bi sve to skupa bilo presudno: kao \u0161to smo op\u0107enito ve\u0107 monetarno-politi\u010dki pridavljeni u globalnom poretku odnosa, a radi se o krucijalnom \u017eari\u0161tu hrvatskog ekonomskog udesa, tako nam je odre\u0111eno mjesto i u IT-svijetu.<\/p>\n

IBM je to zorno dokazao, ne samo Angela Merkel i Svjetska banka, \u010dim se ispostavilo da za gro zaposlenja u call-centru ne tra\u017ei vi\u0161e od srednje \u0161kole i znanja stranih jezika, a u prvom redu njema\u010dkog. Strani investitori ne o\u010dekuju od nas nikakvu posebnu izvrsnost i inovativnost, nego tek korisni\u010dku podr\u0161ku za velika tr\u017ei\u0161ta i zahtjevnije mu\u0161terije, dok se stru\u010dni kadar za standardne IT-poslove mo\u017ee osigurati ve\u0107 na rastu\u0107im veleu\u010dili\u0161tima. Svaki globalno konkurentan softver bit \u0107e ionako brzo otkupljen i usisan od nekog autoritativnog me\u0111unarodnog igra\u010da. Diskurs o prednostima razvoja IT-sektora diktira se ustvari prema interesu Zapada, pa otuda dolazi i sva ona nekriti\u010dki pojmljena ideologija tzv. dru\u0161tva znanja.<\/p>\n

Da nije tako, nego ikako druk\u010dije, shvatili bismo valjda da bi nam se IT-sektor najbolje razvijao uz ostalu industriju, kad bismo je uop\u0107e imali. Ali ne treba o\u010dekivati da \u0107e neki op\u0107edru\u0161tveno-za\u0161titni\u010dki refleks proraditi u krilu samog IT-radni\u0161tva, s obzirom na prekarnost uz relativno visoka osobna primanja i dirigiranu usmjerenost na individualizam, kao i na privatnost intelektualnog vlasni\u0161tva i njegove reprodukcije. To se nije moglo o\u010dekivati niti od lije\u010dni\u010dkog ceha, gdje su kadrovi u odre\u0111enom trenu naprosto po\u010deli otjecati na ja\u010da tr\u017ei\u0161ta komercijaliziranih zdravstvenih usluga. Bez obzira \u0161to su u ogromnoj mjeri sami ure\u0111ivali odnose u svom poslu, u mjeri s kojom to mogu valjda jo\u0161 samo bankari i odvjetnici.<\/p>\n

Politi\u010dki impulsi<\/strong><\/p>\n

Taj politi\u010dki impuls trebao bi do\u0107i izvana i biti obuhvatniji od horizonta jedne industrije, bilo da je u pitanju inicijativa odozdo ili ekscesna, izvanredna strana\u010dka pozicija. Kriterij bi bio mjeren efektom doprinosa, u krajnjoj liniji, i razvoju samog IT-sektora, ali unutar \u0161ire ekonomske strategije. A kad bi se dohvatila tog sektora, dr\u017eava bi se morala za po\u010detak upustiti u nametanje alokacije enormnog profita subjekata poput Facebooka i Googlea, po uzoru na Njema\u010dku i \u0160panjolsku. Googlea, dakle, koji dobit crpi iz nereguliranog dru\u0161tvenog prostora, ne samo svojim aplikacijama kao \u0161to je Pok\u00e9mon Go, ve\u0107 i drugim svojim instrumentima zara\u0111uju\u0107i na sadr\u017eajima drugih ponu\u0111a\u010da.<\/p>\n

Posljedice te neregulacije ne vide se u pro\u0161irenoj stvarnosti virtualne igre; u\u010dinak im je bolje primjetan u kombinaciji kakvu smo opisali na po\u010detku teksta. Onda kad neka stvarna i naoko suhoparna ekonomsko-politi\u010dka situacija usput poprimi blisku, aktualnu formu takve napete, planetarno eksponirane fikcijske zanimacije. Jer, IBM u Hrvatsku dolazi u maniri sve zastupljenijeg tzv. nearshoringa<\/em><\/a>, masovnog upo\u0161ljavanja pomo\u0107nog kadra na rubovima Europe koje zamjenjuje prevladane off-shore aran\u017emane zapadnja\u010dke IT-industrije na Srednjem Istoku. Da i ovdje ulove \u0161togod jeftine radne divlja\u010di, pa i ako ne ba\u0161 kapitalce Mewtwoa i Dragonitea, onda bar Snorlaxa, notornu pok\u00e9monsku lijen\u010dinu. Smisao igre je potonji dril kojim se potencijalni uhljeb transformira u funkcionalnog i odanog ponu\u0111a\u010da usluga zabave, sve na radost vrlog potro\u0161a\u010da.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvije pompozne digitalne pojave, Pok\u00e9mon Go i dolazak slavne ameri\u010dke informati\u010dko-tehnolo\u0161ke kompanije IBM, zaokupile su pro\u0161log mjeseca interes naj\u0161irih javnih krugova u Hrvatskoj…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14664,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[244],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-14627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tehnologija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14627"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36751,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14627\/revisions\/36751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14627"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14627"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14627"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14627"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}