{"id":14620,"date":"2016-08-01T06:50:28","date_gmt":"2016-08-01T05:50:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14620"},"modified":"2021-02-25T11:00:35","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:35","slug":"treci-ljetni-tematski-tjedan-financiranje-znanosti-i-sto-drustvo-ima-s-tim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14620","title":{"rendered":"Ljetni tematski tjedan: Financiranje znanosti i \u0161to dru\u0161tvo ima s tim?"},"content":{"rendered":"

Pitanja smjera razvoja znanosti i visokog obrazovanja uglavnom se percipiraju kao hermeti\u010dne, za \u0161ire dru\u0161tvo neva\u017ene, rasprave uskog kruga ljudi neposredno pogo\u0111enih promjenama u ovom polju. Me\u0111utim, premda je odnos apstraktnih rasprava o “neoliberalnim promjenama”, “komercijalizaciji” i “ekonomiji znanja” nejasan u kontekstu razumijevanja okolnosti koje rezultiraju npr. 40-postotnim dropautom studenata u Hrvatskoj<\/a> ili visokom stopom emigracije visokoobrazovanih osoba iz balkanskih zemalja u zemlje europskog centra, ove su razine izrazito povezane i prva neposredno uvjetuje drugu. Temat koji smo vam pripremili za ovaj tjedan nema ambiciju biti iscrpnom i sveobuhvatnom analizom politi\u010dko-ekonomskih uzroka i socijalnih posljedica trendova, ve\u0107 jo\u0161 jednom poku\u0161ati pribli\u017eiti povezanost tih razina i senzibilizirati \u010ditateljstvo za razumijevanje znanosti i obrazovanja kao naj\u0161ireg op\u0107edru\u0161tvenog interesa koje u zna\u010dajnoj mjeri odre\u0111uje smjer razvoja na\u0161ih dru\u0161tava.<\/p>\n

Znanost i sveu\u010dili\u0161te u humboldtovskom i veberijanskom smislu, kako su formulirani prije vi\u0161e od stotinu godina podrazumijevaju “\u010disto\u0107u” predmeta prou\u010davanja, slobodnu od bilo kakvih ekonomskih, politi\u010dkih, ideolo\u0161kih i vjerskih utjecaja. Znanost se tako po\u010dinje percipirati kao traganje za istinom neokaljano dru\u0161tvenim odnosima. Na sli\u010dnom su tragu svoje teorije, \u010dije se posljedice u politici znanosti vide i danas, razvijali i Michael Polanyi i Karl Popper. Dok je prvi zagovaraju\u0107i “akademske slobode” i slobodu istih od dr\u017eavnog aparata znanost vidio kao duhovnu disciplinu sa\u010dinjenu od slobodnih intelektualaca sa vlastitim setovima pravila i ciljeva posve\u0107enih traganju za istinom, drugi je u poku\u0161aju opisivanja znanosti kao logi\u010dki zatvorenog sistema dru\u0161tvo opisivao tek kao zbir pojedinaca \u010dija je budu\u0107nost nepredvidiva i na koju povijest ne ostavlja nikakvog traga. Obojici im je zajedni\u010dko mi\u0161ljenje da uplitanje dr\u017eave u znanost nu\u017eno vodi ka totalitarizmu i autoritarizmu.<\/p>\n

Metoda usporedbe<\/strong><\/p>\n

No, dokaze deplasiranosti njihovih tvrdnji ne treba tra\u017eiti daleko, dovoljno je usporediti statisti\u010dka izvje\u0161\u0107a zemalja s potpuno javno financiranim obrazovanjem i ona u kojima je ovaj sektor potpuno izlo\u017een tr\u017ei\u0161tu. Razlike su dobro poznate i neporecive: stupanj obrazovanja ljudi, njihova socioekonomska pozicija te vertikalna mobilnost i posjedovanje ljudskog kapitala znatno su ve\u0107i u zemljama s javnofinanciranim obrazovanjem poput Finske nego u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Osim toga, ove diskrepancije potvr\u0111uju i to da dru\u0161tva u kojoj obrazovnu politiku vode dr\u017eava i demokratska baza (npr. studenti prosvjednici) kao op\u0107edru\u0161tveno pitanje ostvaruju puno bolje rezultate nego dru\u0161tva u kojima iste politike odre\u0111uju partikularizirana tr\u017ei\u0161ta u kojima se osobe tretiraju kao kupci kojima se prodaje neka usluga s ciljem ostvarivanja odre\u0111enog profita.<\/p>\n

Danas jasno vidljivi trendovi, utemeljeni dijelom argumentima Polanyija i Poppera, posljedica su razli\u010ditih historijskih okolnosti u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada se, pogotovo u Americi, po\u010dela razvijati ideja znanosti kao ne\u010dega \u010diji je primarni cilj ostvarenje ekonomskog rasta. Zakrivena diskursom objektivnosti i kvantifikacijama, ova se ideologija u zemljama Balkana pro\u0161irila nakon pada socijalisti\u010dkih sustava kada zapo\u010dinju “tranzicije” i “strukturne reforme”. U posljednjih dvadeset i \u0161est godina procesi su gotovo dovr\u0161eni, a njihove posljedice iz razli\u010ditih \u0107emo perspektiva sagledati u tri tematska teksta.<\/p>\n

Prvi tekst, Fantomi ekonomije znanja na Zapadnom Balkanu, autorice Danijele Dolenec, bavi se pitanjem izgradnje ekonomije znanja i transponiranja politika znanosti i visokog obrazovanja krojenih za velike ekonomije zemalja europskog centra, u siroma\u0161na dru\u0161tva post-socijalisti\u010dkih zemalja. Tekst iscrtava metode prepisivanja politika i obja\u0161njava za\u0161to su one osu\u0111ene na propast. Drugi tekst, autorice Adele Gjorgjioske, analizira irelevantnu poziciju znanosti u Makedoniji u periodu op\u0107edru\u0161tvene krize no primarna ideja teksta je poku\u0161aj poja\u0161njavanja kako pitanje financiranja znanosti nije neutralno pitanje ve\u0107 ideolo\u0161ko i politi\u010dko te otkrivanje metoda njihovog djelovanja. Posljednji tekst temata dolazi iz Slovenije, a autor mu je sindikalist Gorazd Kova\u010di\u010d koji se fokusirao na pogor\u0161avanje radnih uvjeta i degradaciju ste\u010denih prava kao posljedicu izme\u0111u ostalog i mjera \u0161tednje. Zanimljivost u ovom slu\u010daju le\u017ei da ni Ustavom ucrtana definicija znanosti i visokog obrazovanja kao relevantnog dru\u0161tvenog polja nije sprije\u010dila promjenu obrazovne paradigme.<\/p>\n

– Danijela Dolenec: Fantomi \u201cekonomije znanja\u201d na Zapadnom Balkanu
\n– Adela Gjorgjioska: Znanost i obrazovanje u doba politi\u010dke krize
\n– Gorazd Kova\u010di\u010d: Sveu\u010dili\u0161ta u potrazi za novim tr\u017ei\u0161tima<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanja smjera razvoja znanosti i visokog obrazovanja uglavnom se percipiraju kao hermeti\u010dne, za \u0161ire dru\u0161tvo neva\u017ene, rasprave uskog kruga ljudi neposredno pogo\u0111enih promjenama u ovom polju…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14624,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[16],"class_list":["post-14620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14620"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36755,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14620\/revisions\/36755"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14620"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14620"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14620"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14620"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}