{"id":14597,"date":"2016-08-08T07:00:11","date_gmt":"2016-08-08T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14597"},"modified":"2021-02-25T11:00:33","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:33","slug":"it-madlen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14597","title":{"rendered":"Europski centar informati\u010dkog autsorsanja"},"content":{"rendered":"

Kako bi mogla pratiti europsku digitalnu agendu te i dalje pravdati etiketu europskog centra autsorsanja, Bugarska je odlu\u010dila pove\u0107ati ulaganja u sektor informacijskih tehnologija. No, to na\u017ealost ne radi razvijaju\u0107i poslove visoke dodane vrijednosti i obrazuju\u0107i visokokvalificirane kadrove sposobne za najrazli\u010ditije informati\u010dke poslove, ve\u0107 i u ovom slu\u010daju ide pre\u010dacom, \u0161to vi\u0161e, \u0161to br\u017ee, a na \u0161tetu kvalitete.<\/strong><\/p>\n

“Uzmimo da se mora obaviti neki posao, a ima samo jedan \u010dovjek koji to ho\u0107e raditi. Mora\u0161 mu platiti \u0161to tra\u017ei. Ali uzmimo da ih ima stotinu?”<\/em>
\n John Steinbeck, Plodovi gnjeva<\/em><\/p>\n

Parole o “ekonomiji znanja”, “inovacijama”, “poduzetni\u0161tvu”, “kreativnosti”, “postindustrijskom” i “informacijskom” dru\u0161tvu rasprostranjene su po Europskoj uniji, pri \u010demu Bugarska nije iznimka. Informacijske tehnologije predstavljaju se kao univerzalno rje\u0161enje za sve dru\u0161tvene probleme, lijek koji mo\u017ee sve popraviti, od nedovoljnog ekonomskog rasta, preko potro\u0161a\u010dkog deficita i neefikasnih javnih usluga, do izbornih prevara i korupcije.<\/p>\n

Posljednjeg desetlje\u0107a, bugarske vlade svih boja koristile su ove ideolo\u0161ke fraze kao podr\u0161ku za autsorsanje informacijskih tehnologija (IT) i davanje potpora kompanijama. Me\u0111utim, IT sektor u Bugarskoj nije ni toliko profitabilan kako se tvrdi, niti zapo\u0161ljava zna\u010dajan udio radne snage. Stoga, sve vladine protekcionisti\u010dke mjere i proaktivne intervencije \u010dija je svrha pomo\u0107i autsorsanim industrijama “znanja” nemaju opravdanje u demokratskom smislu. Jo\u0161 k tome, vlade i neoliberalni “stru\u010dnjaci” napadaju regulaciju, “protekcionizam” i vladine intervencije u ekonomiju, ali se pritom oslanjaju na tu istu vladu kada se radi o financiranju IT sektora i davanju subvencija za tvrtke.<\/p>\n

Digitalna agenda za Europu 2020 iz studenog 2014., strategija je Europske unije formulirana s obzirom na plan Europske komisije StartUpEurope<\/a> <\/em>kojem je cilj olak\u0161ati intervenciju za “poslovno okru\u017eenje za web i ICT 1<\/a><\/sup> poduzetnike”. Mjere u agendi odnose se uglavnom na potro\u0161nju i metode pla\u0107anja. Agenda se tako\u0111er bavi tzv. manjkom visokokvalificiranih ICT specijalista te u tom smislu predla\u017ee osmi\u0161ljavanje prikladnih treninga i certifikata za ICT tehnologiju. Europska komisija pritom u dokumentu daje apokalipti\u010dna predvi\u0111anja<\/a> prema kojima \u0107e do 2020. godine biti potrebno 900.000 ICT stru\u010dnjaka. To je razlog zbog kojeg je osmi\u0161ljena Velika koalicija za digitalna radna mjesta te uz nju i nacionalne digitalne platforme<\/a>. U Bugarskoj je ova platforma (nazvana DNA) bila sastavljena od vlade, sveu\u010dili\u0161ta iz cijele zemlje, korporacija poput Googlea, HP-a i Microsofta, transnacionalnih mobilnih telekomunikacijskih kompanija i lokalnih IT kompanija, ali je isklju\u010divala<\/a> sindikate i organizacije potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Strategije bez rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

Kako bi dosko\u010dilo crnim predvi\u0111anjima EU-a, bugarsko Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 2014. godine pripremilo strategiju za razdoblje 2014.-2020. koja uklju\u010duje vanjsko vrednovanje, “digitalnu kompetenciju” srednjo\u0161kolaca te “certifikat IT vje\u0161tina”. Sve ovo trebalo bi tobo\u017ee pove\u0107ati “konkuretnost bugarskog obrazovnog sustava” te adresirati “cijeli niz demografskih problema” budu\u0107i da bi srednjo\u0161kolci van glavnog grada imali onlajn pristup “kvalificiranim instruktorima”, a da ne bi morali napustiti svoje mjesto stanovanja<\/a>.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, Bugarska je razvila Nacionalni program<\/a> za ubrzani razvoj informacijskog dru\u0161tva 2008.-2010. kao odgovor na revidiranu Lisabonsku strategiju i inicijativu i<\/em>2010 vezanu uz ICT tehnologije. Program je prilagodio upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije za upravu, zdravstvo i obrazovanje. Digitalna agenda za Bugarsku iz 2012. trebala je adresirati “slabu interakciju poslovnog sektora, sveu\u010dili\u0161ta i znanstvenih instituta”, “akutni deficit ICT kadrova u Bugarskoj, i konkretnije u javnoj upravi”, kao i pitanja privatnosti, a shva\u0107ena je kao dio \u0161ire orijentacije prema “inovativnoj ekonomiji”.<\/p>\n

Ushi\u0107enost oko IT-a dovela je i do ponekih ekscentri\u010dnih prijedloga, sa strane kako korporativnih tako i politi\u010dkih elita. Ranije ove godine bugarsko Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo<\/a> je da \u0107e stvoriti personaliziranu dr\u017eavnu e-mail adresu za gra\u0111ane kako bi svatko od njih mogao jednostavno komunicirati s budu\u0107om “e-vladom”. Poslovne elite u Bugarskoj tako\u0111er hvale pri\u017eeljkivanu e-ekonomiju i tvrde da su spremne iskoristiti svaku priliku, pa \u010dak i Brexit. Ivaylo Slavov, izvr\u0161ni direktor IT kompanije Bulpros, izjavio<\/a> je da \u0107e nakon britanskog referenduma britanske kompanije morati tra\u017eiti jeftiniju radnu snagu i autsorsati dio svojih tvrtki u Sofiju. Plamen Tsekov, izvr\u0161ni direktor Scale Focusa, bugarske IT kompanije, referiraju\u0107i se na navodni deficit visokokvalificirane radne snage, dr\u017eao je da \u0107e Brexit dovesti do “povratka na\u0161ih talentiranih kadrova”. Autsorsanje tvrtki u Bugarsku kao i “povratak bugarskih IT specijalista” za poslovnu elitu predstavljaju dobre vijesti budu\u0107i da zna\u010de smanjenje tro\u0161kova radne snage.<\/p>\n

“Manjak” radnika, opravdanje za uvoz jo\u0161 jeftinijih<\/strong><\/p>\n

Vladine i nevladine organizacije stalno se \u017eale na manjak kvalificiranih radnika, ali taj “manjak” \u010dini se pretjeran. Ve\u0107ina poslova u ovom sektoru zapravo se svodi na onlajn podr\u0161ku ili uklju\u010duje bazi\u010dne programerske vje\u0161tine koje se mogu lako ste\u0107i na kratkim treninzima.<\/p>\n

Unato\u010d tome, IT kompanije, u \u017eelji da pove\u0107aju ponudu radne snage<\/a>, uspjele su izlobirati lak\u0161i uvoz IT radnika iz zemalja izvan EU, a tom potezu o\u0161tro su se protivili sindikati<\/a>.<\/p>\n

Iako softverske kompanije poput Telerika (koji \u0107e ubrzo dosegnuti 1.000 radnika) rastu, nijedna IT kompanija nije na popisu 10 najve\u0107ih poslodavaca u zemlji, dok popis sadr\u017eava samo dvije kompanije koje se bave komunikacijama. Jedna od njih je BTC (biv\u0161a nacionalna telekomunikacijska kompanija u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu), a druga HP Global Delivery Center, obje zapo\u0161ljavaju ukupno 10.000 radnika.<\/p>\n

S obzirom da je broj zaposlenih u ovom sektoru relativno bezna\u010dajan, liberalni mediji nagla\u0161avaju da su pla\u0107e u tom sektoru visoke te da IT proizvodi imaju veliku dodanu vrijednost<\/a>. Bugarsko udru\u017eenje softverskih kompanija objavilo je da je 2014. prosje\u010dna pla\u0107a u ovom sektoru iznosila 3.510 bugarskih leva, dok je nacionalni prosjek tada iznosio manje od 600 bugarskih leva.<\/p>\n

IT sektor kao “realni” sektor?<\/strong><\/p>\n

No, jesu li velike razlike u dohotku ne\u0161to \u0161to zaista trebamo slaviti? Neki jo\u0161 tvrde da visoka stopa potro\u0161nje radnika u IT sektoru stimulira nacionalnu ekonomiju. Me\u0111utim, konkretni \u017eivotni stil najbolje pla\u0107enih dijelova bugarskog dru\u0161tva ukazuje na to da su takve tvrdnje jako upitne, budu\u0107i da velik dio njihove potro\u0161nje odlazi na skupu uvezenu robu ili me\u0111unarodna putovanja.<\/p>\n

IT sektor \u010desto se podvodi pod “realnu ekonomiju”, no osim \u010dinjenice da zapo\u0161ljava mali udio radne snage 2<\/a><\/sup>, ne doprinosi mnogo ni BDP-u. U 2014. godini, udio naveliko hvaljenog “softverskog sektora” (koji \u010desto proizvodi bazi\u010dne aplikacije za smartphoneove) u BDP-u iznosio<\/a> je samo 1,74 %. Udio u direktnim stranim ulaganjima jednako je malen \u2013 u 2014. sektor je privukao oko 232 milijuna eura, dok je primjerice samo rudarstvo donijelo 724 milijuna<\/a>.<\/p>\n

Prihod 25 najve\u0107ih softverskih kompanija u Bugarskoj (sve imaju strane dioni\u010dare) u 2015. je iznosio 612 milijuna bugarskih leva, \u0161to je porast od 23.5 % u odnosu na 2014. No, porast je uvelike koncentriran na nekolicinu ogromnih kompanija koje pove\u0107avaju prihode dvostruko br\u017ee od prosjeka. Softverska kompanije Telerik, koju je nedavno kupio ameri\u010dki Progress, udvostru\u010dila je svoje prihode te oni sada \u010dine 12 % ukupnih prihoda svih softverskih kompanija<\/a>.<\/p>\n

“Prakti\u010dari” – eufemizam za (ne)kvalificirane predava\u010de<\/strong><\/p>\n

Same IT kompanije obrazuju budu\u0107e radnike putem besplatnih kratkih te\u010dajeva, zapo\u0161ljavaju mali broj diplomiranih studenata (oko 6 %), a s njima sura\u0111uju brojne neovisne programerske \u0161kole. Osniva\u010d jedne softverske \u0161kole tvrdi da je dr\u017eava nesposobna odgovoriti na potrebe kompanija po pitanju IT obrazovanja jer dr\u017eavni fakulteti ne zapo\u0161ljavaju “prakti\u010dare suvremenih tehnologija i alata<\/a>“. No, IT specijalisti obrazovani na dr\u017eavnim fakultetima vi\u0161e su nego dovoljni da popune slobodna radna mjesta u javnoj upravi. Neovisno o tome, vlada nastavlja financirati proizvodnju sve ve\u0107eg broja IT radnika.<\/p>\n

Unato\u010d svim programima koje nudi privatni sektor, dr\u017eavna sveu\u010dili\u0161ta i dalje ostaju partneri unutar DNA platforme. Tehni\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Sofiji osnovalo je 2016. godine tre\u0107i preddiplomski studij komunikacijske i ra\u010dunalne tehnologije nazvan “Softverske tehnologije”. Program \u0107e za 100 studenata dobiti dodatno javno financiranje u iznosu od 200.000 bugarskih leva (za “tro\u0161kove razvoja”). Dijelovi toga odnosit \u0107e se na financijske poticaje kojima bi se za privukli “kvalitetni kadrovi” za instruktore<\/a>. Tako\u0111er \u0107e se anga\u017eirati “prakti\u010dari” s privatnih softverskih akademija da dr\u017ee predavanja na javnim sveu\u010dili\u0161tima<\/a>. Privatno-javno “partnerstvo” pak ne uklju\u010duje financiranje od strane privatnih kompanija, ali one dare\u017eivljivo studentima nude sta\u017eiranje.<\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161ni softverski kolegiji trebali bi proizvesti<\/a> 30.000 IT specijalista u samo 10 godina, kako bi kompenzirali o\u010dekivani “deficit” od 45.000 specijalista u narednoj godini<\/a>. Unato\u010d zastra\u0161uju\u0107e velikim brojkama potencijalnih slobodnih radnih mjesta, stvarni broj<\/a> takvih mjesta u prvom kvartalu 2016. u IT i komunikacijskom sektoru je 257.<\/p>\n

Brzim te\u010dajevima do kvalifikacija za burzu<\/strong><\/p>\n

Novi program na Tehni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu mora se sagledati u kontekstu \u0161irih promjena u financiranju bugarskih sveu\u010dili\u0161ta. Ranije ove godine, Ministarstvo obrazovanja obznanilo je planove prema kojima \u0107e prioritetno financirati odre\u0111ene programe (primjerice one vezane uz IT sektor) i smanjiti financiranje onima koji nisu prioritetni (poput sociologije). Sve ovo uokvireno je diskursom o o konkurentnosti i “potrebama tr\u017ei\u0161ta rada i realne ekonomije”.<\/p>\n

Velika \u017eelja za obrazovnim reformama koje \u0107e pogodovati IT sektoru dovela je do toga da predstavnici privatnog sektora, vladini du\u017enosnici i liberalni mediji otvoreno napadaju autonomiju sveu\u010dili\u0161ta koja “blokira poku\u0161aje dr\u017eave i poduzetnika” da prioritiziraju financiranje za softverske odsjeke<\/a>.<\/p>\n

Parole za razvoj “industrije znanja” pozivaju da se svi nacionalni napori usmjere prema pove\u0107anju ponude radne snage sastavljene od visokopla\u0107enih radnika, da bi se na taj na\u010din mogli smanjiti tro\u0161kovi rada. Ipak, unato\u010d relativnoj bezna\u010dajnosti IT sektora u ekonomskom smislu, on u politi\u010dkom smislu predstavlja centralni segment kapitala, i jednako se dobro uklapa u \u0161iru ideolo\u0161ku konjunkturu Europske unije, kao \u0161to je naklonjen trenutno najlojalnijoj radnoj snazi.<\/p>\n

S engleskog prevela Jelena Milo\u0161<\/p>\n

  1. Informacijske i komunikacijske tehnologije[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Na po\u010detku 2015. godine u sektoru ra\u010dunalnog programiranja, savjetovanja (konzalting) i povezanih aktivnosti bilo je zaposleno manje od 38.000 radnika<\/a>[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Parole o “ekonomiji znanja”, “inovacijama”, “poduzetni\u0161tvu”, “kreativnosti”, “postindustrijskom” i “informacijskom” dru\u0161tvu rasprostranjene su po Europskoj uniji, pri \u010demu Bugarska nije iznimka…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14643,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[244],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[91],"class_list":["post-14597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tehnologija","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14597"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36752,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14597\/revisions\/36752"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14597"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14597"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14597"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14597"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}