{"id":14571,"date":"2016-08-03T07:00:52","date_gmt":"2016-08-03T06:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14571"},"modified":"2021-02-25T11:00:34","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:34","slug":"adela-makedonija-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14571","title":{"rendered":"Znanost i obrazovanje u doba politi\u010dke krize"},"content":{"rendered":"

Politike u polju znanosti i visokog obrazovanja u Makedoniji svode se na ispunjavanje dvaju proturje\u010dnih ciljeva. Naime, u procesu pristupanja Europskoj uniji zaziva se stvaranje “dru\u0161tva znanja” kao poluge za ekonomski prosperitet, dok se istovremeno rezovima i mjerama \u0161tednje u sektoru nastoji ispuniti drugi va\u017eni ideolo\u0161ki zahtjev iz Bruxellesa: uravnote\u017eeni prora\u010dun. Najvidljiviji u\u010dinak tih proturje\u010dnih politika masovna je emigracija obrazovane radne snage.<\/strong><\/p>\n

Procesi aktualni u polju znanosti i visokog obrazovanja u Makedoniji u stopu prate paralelne globalne trendove s minimalnim lokalnim razlikama, npr. \u010desto ostaju u sjeni d<\/span>oma\u0107e politi\u010dke scene \u010dime poprimaju sekundarni status u odnosu na eksplozivnija ili “urgentnija” pitanja poput korupcije, nacionalne sigurnosti, vladavine prava ili demokracije. To omogu\u0107ava neometan razvoj spomenutih procesa zbog smanjenog senzibiliteta za ova pitanja i otupljene o\u0161trice otpora koji vidimo u drugim zemljama 1<\/a><\/sup>.<\/p>\n

Podre\u0111ivanje znanosti i visokog obrazovanja “potrebama tr\u017ei\u0161ta” i prisiljavanje institucija na oblik poslovanja karakteristi\u010dan za korporacije karakterizira: a) konsenzus o imperativu kapitalisti\u010dke akumulacije i stvaranja “ljudskog kapitala” koji bi se \u0161to bolje uklopio u tr\u017ei\u0161te rada, te b) privatizacija visokog obrazovanja koja proizlazi iz povla\u010denja dr\u017eavnog financiranja i provo\u0111enja mjera \u0161tednje. Rezultat pak toga je prisiljenost fakulteta da potra\u017ee alternativne izvore financiranja. Jedan mehanizam ostvarivanja dodatnog financiranja je pove\u0107anje financijskog tereta za studente i njihove obitelji, a drugi je suradnja s tr\u017ei\u0161nim, neprofitnim i drugim pravnim subjektima koji potom s obzirom na uvjete financiranja definiraju daljnje trendove i srednjoro\u010dni razvoj sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

Legitimitet se pritom crpi nekriti\u010dkim preuzimanjem politika i ciljeva definiranih u Europskoj uniji koje se na diskurzivnoj razini pravda kao dio “\u0161ireg paketa” reformi koje se moraju implementirati kako bi Makedonija bila primljena u EU. Zajedni\u010dki nazivnik EU politika je, sla\u017eu se mnogi teoreti\u010dari, definiranje vrijednosti znanja s obzirom na njegovu tr\u017ei\u0161nu pozicioniranost.<\/p>\n

Ideologija temeljnih vs. primijenjenih istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di vje\u0161ti u analizi opisanih procesa kao jedan od klju\u010dnih instrumenata za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje nove znanstveno-obrazovne paradigme vide podjelu znanosti na temeljna i primijenjena istra\u017eivanja. Znanost op\u0107enito, moglo bi se kazati, ima funkciju pove\u0107anja vrijednosti<\/a> znanja, a njezini instrumenti za to su istra\u017eivanja koja se me\u0111usobno razlikuju ne samo po generalnoj metodi i objektu interesa ve\u0107 i po dinamici trajanja. Dinamika trajanja istra\u017eivanja faktor je koji odre\u0111uje tr\u017ei\u0161nu vrijednost odre\u0111enih znanstvenih rezultata. Kod dugotrajnijih istra\u017eivanja, cijena je ve\u0107a, a faktor iskoristivosti i brzina povrata profita ni\u017ei su od kratkotrajnijih istra\u017eivanja koja su ujedno i jeftinija.<\/p>\n

Ovdje je povu\u010dena crta izme\u0111u temeljnih i primijenjenih istra\u017eivanja, no to nije jedina razlika me\u0111u njima. Temeljna istra\u017eivanja sama uglavnom nemaju tr\u017ei\u0161nu primjenu ve\u0107 se bave otkrivanjem novih fenomena i formuliranjem ideja od op\u0107e dru\u0161tvene koristi. Na temelju ovih saznanja, provode se potom prakti\u010dnija primijenjena istra\u017eivanja koja ostvaruju neposrednu tr\u017ei\u0161nu vrijednost. Kao takva, ona su sjeci\u0161ta znanosti i politike te mogu voditi ka konkretnim medicinskim pobolj\u0161anjima, pronalasku konkretne upotrebe novim tehnologijama, ali i u dru\u0161tveno humanisti\u010dkim znanostima, novim rje\u0161enjima prakti\u010dnih ekonomskih, dru\u0161tvenih ili politi\u010dkih problema.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, one ne unaprje\u0111uju samo znanje i znanost, ve\u0107 su \u0161ire dru\u0161tveno prakti\u010dno orijentirane. Temeljna istra\u017eivanja s druge strane doprinose nastanku naprednih znanstvenih otkri\u0107a. Primijenjena istra\u017eivanja zapravo su nastavak i oprimijenjenje apstraktnijih temeljnih istra\u017eivanja i utoliko njihove dru\u0161tvene, ideolo\u0161ke i politi\u010dke funkcije nisu u konkurenciji ni kontradikciji, no tr\u017ei\u0161no kvantificiranje i kategoriziranje ih, samo u ovom kontekstu dovodi u takav odnos. Neoliberalna promjena paradigme znanosti i obrazovanja, u ovako usko postavljenom kontekstu, podrazumijeva dovo\u0111enje grana znanosti i visokog obrazovanja koje bi se trebale me\u0111usobno nadopunjavati u me\u0111usobni odnos konkurencije, pa onda imamo la\u017ene opreke izme\u0111u prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti, izme\u0111u primijenjenih i temeljnih istra\u017eivanja, pri \u010demu se zapravo radi o ne-nu\u017enoj ekonomskoj ra\u010dunici koja je posljedica op\u0107epoliti\u010dkih promjena.<\/p>\n

Kvantificiranjem do la\u017enih opreka<\/strong><\/p>\n

U Makedoniji su tako od 2<\/span>000. godine naovamo, visokoobrazovne politike po\u010dele isticati va\u017enost istra\u017eivanja u prirodnim i tehni\u010dkim znanostima, \u0161to je s obzirom na ograni\u010dene ekonomske resurse ove siroma\u0161ne zemlje o\u010dekivano rezultiralo marginalizacijom dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti \u2013 osim u slu\u010daju da se njima promi\u010du folklor, arheologija, historija, kultura i jezici 2<\/a><\/sup>. Ta mala ograda, posljedica je desnog redefiniranja humanisti\u010dkih znanosti kao instrumenta za promicanje “nacionalne stvari”.<\/p>\n

Bez obzira na to, posljedice u makedonskom slu\u010daju su sli\u010dne onima drugdje: istra\u017eivanje u temeljnim i dru\u0161tvenim znanostima devalvirano je i slabo financirano 3<\/a><\/sup>. Prema posljednjim podacima<\/a> o znanstvenim\/istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima objavljenim u Statisti\u010dkom godi\u0161njaku Makedonije za 2016. godinu, od sveukupno 303 dovr\u0161ena znanstvena\/istra\u017eiva\u010dka projekta u 2014. godini, njih 91 je “upalo” u kategoriju temeljnog istra\u017eivanja, dok su preostala 212 projekata svrstana ili u kategoriju primijenjenih istra\u017eivanja ili eksperimentalnog razvoja. Podjela na sektore tako\u0111er otkriva pomak prema preferencijalnom tretmanu ovih posljednjih. Primjerice, od sveukupno 38 projekata s podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti, njih 11 je stavljeno u kategoriju temeljnih istra\u017eivanja, dok je preostalih 26 projekta svrstano u primijenjena, a tek je jedan od njih progla\u0161en eksperimentalnim. Situacija nije mnogo druga\u010dija u slu\u010daju humanisti\u010dkih znanosti unutar kojih je zavr\u0161eno 57 projekata, od kojih su 33 dobila etiketu temeljnih, 20 primijenjenih i 4 eksperimentalna istra\u017eivanja.<\/p>\n

Usprkos trendovima i manjku sredstava za istra\u017eivanja u dru\u0161tvenim znanostima koja tako\u0111er imaju slabiji povrat, odnosno ni\u017ei stupanj tr\u017ei\u0161ne iskoristivosti, interes studenata za dru\u0161tvene znanosti ve\u0107 je du\u017ee vremena \u010dvrst i postojan. Prema nekim procjenama odnos diplomiranih osoba u podru\u010dju dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih (DH) znanosti i svih ostalih iznosi 2:1 u korist DH. U ovom podatku jasno je vidljiva diskrepancija izme\u0111u potreba tr\u017ei\u0161ta (za financijskim povratom) i dru\u0161tva (profesori i u\u010ditelji, knji\u017eevnici, umjetnici, odvjetnici, ekonomisti, logopedi, psiholozi…).\u00a0 Studije koje iz svojih analiza izostavljaju faktor dru\u0161tvenih potreba sklone su tuma\u010diti ovo “umjetnim” pove\u0107anjem kvota na dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim fakultetima s ciljem kompenzacije niskog udjela prora\u010dunskog izdvajanja za ova podru\u010dja, no ovaj argument ne obja\u0161njava kontinuiranost interesa studenata, odnosno, tr\u017ei\u0161nim jezikom re\u010deno “potra\u017enju” za ovim fakultetima.<\/p>\n

Stvarna opreka dru\u0161tvene i tr\u017ei\u0161ne funkcije znanosti
\n<\/strong><\/p>\n

Ipak, mjere \u0161tednje i op\u0107eniti trend rezanja financiranja za DH podru\u010dje, prisililo je sveu\u010dili\u0161ta da se u sve ve\u0107oj mjeri po\u010dnu oslanjati na \u0161kolarine kao mehanizam nadopune prihoda, ali i da bud\u017eetske rupe koje stvara povla\u010denje javnog financiranja popunjavaju oslanjanjem na projektno financiranje neprofitnih organizacija i raznih me\u0111unarodnih fondova.\u00a0 Tako se od 2008. godine, kada je prosje\u010dna potro\u0161nja<\/a> za istra\u017eivanje i inovacije iznosila 0,2 posto BDP-a (15 milijuna eura), do\u00a0 2013. taj se udio popeo na 0,4 posto (36 milijuna eura). Usprkos tome, istra\u017eiva\u010dki sektor u Makedoniji jo\u0161\u00a0je uvijek podfinanciran i zavisan o EU-u i drugim me\u0111unarodnim izvorima. Ovo pove\u0107anje me\u0111utim nije ni pribli\u017eno dovoljno da ostvari ciljeve zacrtane u EU o “ekonomiji znanja” jer, ako se \u017eeli biti uspje\u0161an po tim parametrima, proces mora biti dugotrajan, spor, sveobuhvatan, a za takvo ne\u0161to dakako nema dovoljno sredstava. Stoga je Makedonija jo\u0161 jako daleko od toga da od ekonomije nekvalificirane radne snage zaista postane zemljom visoko kvalificirane radne snage. Naravno, ako se u obzir uzme podatak s po\u010detka, da je ovaj sektor potpuno sekundaran u kontekstu op\u0161irnijih i te\u017eih politi\u010dkih problema, jasno je da su \u0161anse za ovo gotovo nikakve.<\/p>\n

No, deklarativna rje\u0161enja postoje barem formalno, pa su u posljednje tri godine razvijene dvije va\u017ene strategije: Nacionalna strategija za istra\u017eivanje i razvoj za razdoblje od 2011. do 2020. godine i Politika inovacija za razdoblje izme\u0111u 2012. i 2020. godine. Njihovi glavni ciljevi su odre\u0111eni poku\u0161aji da se do zacrtanih ciljeva, poput ekonomije znanja, do\u0111e pre\u010dacima – ako ve\u0107 ne mo\u017ee\u0161 u kratkom periodu obrazovati ve\u0107u koli\u010dinu radne snage, mo\u017eda bi “unapre\u0111ivanje sposobnosti doma\u0107ih kompanija da apsorbiraju nove tehnologije” (Europska komisija, 2011.) postiglo sli\u010dan rezultat. Tr\u017ei\u0161no gledano dakako, ne dru\u0161tveno. Stvaranjem hijerarhije me\u0111u razli\u010ditim podru\u010djima znanosti i podjelom na temeljna vs. primijenjena istra\u017eivanja, ovo se podru\u010dje ljudskog djelovanja po\u010dinje svoditi na igru nulte sume politik\u00e2 \u0161tednje, a dru\u0161tveni efekt toga je svo\u0111enje razli\u010ditih funkcija visokog obrazovanja na tr\u017ei\u0161ne.<\/p>\n

No \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, usredoto\u010denost na stvaranje “poduzetni\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta” i “dru\u0161tava znanja” zakriva neuskla\u0111enost izme\u0111u priljeva onih koji su stekli diplomu i stvarnosti radnog mjesta. Zapravo ve\u0107ina izvje\u0161taja, pisama i politika po tom pitanju jedva da spominje emigraciju uslijed nezaposlenosti me\u0111u diplomiranima. Umjesto toga iznose se brzoplete teze kako \u0107e “inovativnost”, “poduzetni\u010dka imaginacija” i stjecanje novih kvalifikacija biti okida\u010di za ekonomski oporavak u neodre\u0111enom trenutku u budu\u0107nosti. U stvarnosti statistike koje se odnose na Makedoniju pokazuju 70-postotni pad u broju istra\u017eiva\u010da i znanstvenika, ve\u0107inom zbog emigracije visokokvalificiranih profesionalaca izme\u0111u 1995. i 2000. godine. Pogonske sile te migracije, koja je obuhvatila znanstvenike, in\u017eenjere i druge profesionalce, obi\u010dno se pronalaze u naru\u0161enim ekonomskim uvjetima \u017eivota, politi\u010dkoj nestabilnosti, manjku infrastrukture i niskoj razini financiranja znanosti. Me\u0111utim, te okolnosti i snagu ideologije iza ovih procesa mo\u017eemo analizirati samo istra\u017eivanjima u dru\u0161tvenim znanostima, no, za to nema novaca.<\/p>\n

S engleskog prevela Marija \u0106a\u0107i\u0107<\/p>\n

  1. Iznimka su studentske blokade i plenumi koji su uspjeli adresirati pojedina pitanja[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Europska komisija, 2011. Country Report on Social Sciences and Humanities in Republic of Macedonia<\/em>, str. 16[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Tako je primjerice smanjivanje \u0161kolarina uzrokovalo pobune fakulteta jer su ovime izgubili vlastite prihode, odnosno sredstva kojima mogu slobodno raspolagati. [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Procesi aktualni u polju znanosti i visokog obrazovanja u Makedoniji u stopu prate paralelne globalne trendove s minimalnim lokalnim razlikama, poput one da \u010desto ostaju u sjeni doma\u0107e politi\u010dke scene …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14592,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254],"class_list":["post-14571","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14571","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14571"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14571\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36754,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14571\/revisions\/36754"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14571"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14571"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14571"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14571"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14571"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14571"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14571"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}