{"id":14511,"date":"2016-07-22T07:00:53","date_gmt":"2016-07-22T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14511"},"modified":"2021-02-25T11:00:37","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:37","slug":"nova-lica-fasizma-promjena-desnicarskih-politika-u-sloveniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14511","title":{"rendered":"Nova lica fa\u0161izma"},"content":{"rendered":"

Pro\u0161logodi\u0161nji “izbjegli\u010dki val”, unato\u010d svojoj kratkotrajnosti i nikakvom utjecaju na demografiju Slovenije, ipak je zna\u010dajno promijenio politi\u010dku retoriku u Sloveniji. Fraze nekada ograni\u010dene na malene (iako agresivne) nacisti\u010dke grupe postale su znatno prihvatljivije \u0161irim segmentima stanovni\u0161tva. Istodobno, odgovori koji bi trebali suzbiti te tendencije pokazuju se sasvim neadekvatnima.<\/strong><\/p>\n

Istovremena masovna okupljanja diljem zemlje, koja uklju\u010duju i velik broj prosvjednika u malim gradovima i selima, visok stupanj nepovjerenja u institucionalnu politiku i disperzirana mobilizacija putem dru\u0161tvenih mre\u017ea bila su neka od klju\u010dnih obilje\u017eja masovnih prosvjeda u zimu 2012.\/2013. godine. Prosvjedi nazvani “sveslovenskim ustankom” bili su otvoreni, antiautoritarni pa \u010dak i antikapitalisti\u010dki, i znatno su pridonijeli padu desni\u010darskog premijera Janeza Jan\u0161e i njegove vlade. U zimu 2016. godine, u vrijeme takozvane “migrantske krize”, ovo su bile i karakteristike vala prosvjeda koji su se umalo pretvorili u najve\u0107u desni\u010darsku pobunu ikada vi\u0111enu u Sloveniji, a koje je sna\u017eno podupirala ista politi\u010dka stranka koja je prije tri godine pala zahvaljuju\u0107i javnom pritisku.<\/p>\n

U isto vrijeme kada ekstremna desnica u Sloveniji mijenja svoje lice \u2013 od organiziranih malih neonacisti\u010dkih grupa do op\u0107eprihva\u0107enih “patriotskih” pokreta \u2013 svjedo\u010dimo i radikalizaciji koja vodi sve ve\u0107oj agresivnosti starih i novih organiziranih fa\u0161ista. \u0160to se promijenilo i kakvi bi mogli biti potencijalni odgovori na nove oblike fa\u0161izma?<\/p>\n

Organizirane politike mr\u017enje \u2013 kako politi\u010dkih stranaka, tako i organiziranih neonacisti\u010dkih grupa \u2013 nisu nova pojava u Sloveniji i bile su integralni dio tranzicije. \u0160to se ti\u010de organiziranih neonacisti\u010dkih grupa, u Sloveniji se njihov porast bilje\u017ei od devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a njihove su politike obuhva\u0107ale aktivnosti od zatvorenih koncerata do otvorenih javnih napada na anarhiste, antikapitaliste i antirasiste, njihove organizacije i strukture. Mnogi od ovih napada su u javnosti pro\u0161li nezapa\u017eeno ili pak bili okarakterizirani kao obi\u010dno uli\u010dno nasilje, iako su neki od njih zadobili ve\u0107u pa\u017enju, poput na primjer rasisti\u010dkog napada<\/a> 2001. i napada na LGBT klub i jednog novinara<\/a> u Ljubljani 2009. godine.<\/p>\n

Podoma\u0107enje rasizma<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d stalnim poku\u0161ajima desnog spektra institucionalne politike (koje mo\u017eemo pratiti od kasnih osamdesetih godina) da stvori patriotske osje\u0107aje prema novoro\u0111enoj slovenskoj dr\u017eavi i njenim simbolima, patriotizam za ve\u0107inu ljudi nije nu\u017eno predstavljao o\u010diti izbor. Ovo se polako po\u010delo mijenjati kroz komercijalni sport, brojne grani\u010dne konflikte s Hrvatskom u prvom desetlje\u0107u 21. stolje\u0107a, i polagano prodiranja patriotskih tema u javnu sferu, \u010dak i u \u0161kole i vrti\u0107e. To je s vremenom pridonijelo usponu nekolicine patriotskih organizacija koje su manje radikalne u svom nastupu: od akcija koje poduzimaju na ulicama, do na\u010dina na koji se javno odijevaju, i posebno u smislu stavova koje izra\u017eavaju. Posljedi\u010dno, one regrutiraju mnogo \u0161iru populaciju, osobito me\u0111u mladima. Njihove su politike mr\u017enje sli\u010dne onima neonacisti\u010dkih grupa, ali su po\u010dele zadobivati javno mnogo prihvatljiviji oblik, te takve organizacije polako postaju legitimnim partnerima u javnom diskursu, kandidiraju\u0107i se za javne pozicije i participiraju\u0107i u medijima.<\/p>\n

Te su “patriotske” grupe 2009. godine poku\u0161ale promovirati mr\u017enju prema muslimanima i organizirati prosvjed protiv izgradnje prve d\u017eamije u Ljubljani, ali zaustavile su ih aktivnosti \u0161irokog Antifa\u0161isti\u010dkog fronta u koji je bio uklju\u010den velik broj razli\u010ditih aktera koji su se borili za otvoren i tolerantan grad. U isto smo vrijeme svjedo\u010dili i “samoorganiziranoj” mr\u017enji, osobito 2006. godine kada je organizirana grupa stanovnika sela Ambrus (a onda i nekih drugih mjesta) u pravom pogromu prognala<\/a> romsku obitelj Strojan u \u0161umu.<\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to su novinari uporno izvje\u0161tavali o vezama najve\u0107ih desni\u010darskih stranaka i \u010dlanova<\/a> organiziranih neonacisti\u010dkih grupa, va\u017eno je ne donositi zaklju\u010dke koji bi vodili teorijama zavjere. Organizirana mr\u017enja na ulicama Slovenije uglavnom je autonomna, ali ju svakako poti\u010de daje op\u0107i “duh vremena” u institucionalnom politi\u010dkom okru\u017eenju gdje desni\u010darski politi\u010dari desetlje\u0107ima konzistentno temelje svoje politike na agendi usmjerenoj protiv LGBT zajednice (zabranjuju\u0107i posvajanje, brak…), Roma, migranata itd.<\/p>\n

Zatvaranje Slovenije<\/strong><\/p>\n

U jesen 2015. godine, kada su du\u017enosnici Europske unije proglasili izvanredno stanje na Balkanu zbog poja\u010danog migracijskog toka, Slovenija je postala centralna figura u razgovorima o zatvaranju takozvane Balkanske rute. \u010cim je Ma\u0111arska zatvorila svoje granice, Slovenija je postala glavna tranzitna to\u010dka i druga zemlja u Europi koja je svoju ju\u017enu granicu zatvorila<\/a> bodljikavom \u017eicom, poti\u010du\u0107i susjedne dr\u017eave biv\u0161e Jugoslavije da tako\u0111er obustave transport migranata. Ovime je upravljala slovenska politi\u010dka stranka koja je izbore osvojila na agendi vladavine zakona, ljudskih prava i centristi\u010dke politike. \u010cim je po\u010dela takozvana “kriza”, vladaju\u0107i su prihvatili diskurs sigurnosti i straha, discipliniraju\u0107i uglavnom doma\u0107u populaciju stvaranjem vanjskog neprijatelja u liku migranta. Aktivno su pridonijeli situaciji koja je otvorila prostor za izravniju retoriku mr\u017enje, a zatim i djelovanje, kako desni\u010darskih politi\u010dkih stranaka, organiziranih fa\u0161ista i patriotskih grupa, tako i manje ili vi\u0161e samoorganiziranih gra\u0111ana radikaliziranih<\/a> antimigrantskim diskursom.<\/p>\n

Kada je u sije\u010dnju i velja\u010di 2016. godine slovenska vlada po\u010dela tra\u017eiti mjesta za potencijalne izbjegli\u010dke centre u manjim gradovima diljem zemlje, dijelovi populacije su se po\u010deli mobilizirati putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Zaredali su se prosvjedi<\/a> u malim mjestima u kojima nikad ranije nije bilo protestnih aktivnosti. U Kidri\u010devu je prosvjedovalo 300 ljudi, 200 u Vrhniki, 300 u Lenartu, 3000 u \u0160en\u010duru (koji ukupno broji 3121 stanovnika), i mnogim<\/a> drugim mjestima, a svi su se ovi prosvjedi odr\u017eali u periodu kra\u0107em od tri tjedna. Unato\u010d prisutnosti poznatih politi\u010dara iz desni\u010darskih stranaka i pla\u0107enim autobusima (na prosvjedima su se mogla vidjeti i obilje\u017eja te lideri patriotskih i fa\u0161isti\u010dkih grupa), ve\u0107ina je prosvjednika bila samoorganizirana.<\/p>\n

U isto se vrijeme mogla primijetiti i poja\u010dana nasilna prisutnost fa\u0161isti\u010dkih grupa na ulicama \u2013 autonomni skvot Sokolski dom u Novom mestu u kojem se prikupljala hrana i odje\u0107a za izbjeglice napadnut je nekoliko puta, uklju\u010duju\u0107i napad<\/a> molotovljevim koktelom, u Ljubljani su se pojavili grafiti koji su pozivali na silovanje ljevi\u010darki (koje podupiru migrante), a kasnije, u lipnju 2016. godine, do\u0161lo je do organiziranog masovnog neonacisti\u010dkog napada<\/a> na Autonomnu tvornicu Rog, jedno od rijetkih mjesta u Ljubljani gdje su migranti samoorganizirani i gdje slobodno mogu provoditi svoje vrijeme i aktivnosti (iako je sam napad bio usko povezan i s poku\u0161ajem delo\u017eacije<\/a> Roga).<\/p>\n

Otpor politikama mr\u017enje<\/strong><\/p>\n

Sli\u010dno<\/a> kao 2009. godine, zamah desni\u010darskih javnih aktivnosti sada su ponovno zaustavili antifa\u0161isti\u010dki prosvjedi, osobito kada su krajem velja\u010de obje grupe \u2013 Antirasisti\u010dki front i desni\u010dari \u2013 organizirale prosvjede<\/a> u istoj ulici, ispred centra za tra\u017eitelje azila u Ljubljani. Antifa\u0161isti\u010dki je prosvjed na ulice privukao ve\u0107u masu ljudi, od aktivista preko kulturnih radnika do samih migranata, dok je desni\u010darski prosvjed uklju\u010divao grupe od “zabrinutih” starijih gra\u0111ana do neonacista, mobiliziranih putem dru\u0161tvenih medija patriotskom antimigrantskom retorikom.<\/p>\n

Javne posljedice prosvjeda bile su dvojake. S jedne je strane do\u0161lo do javne podr\u0161ke zaustavljanju uspona fa\u0161isti\u010dkih politika u Sloveniji. S druge, u parlamentu se ponovno raspravljalo o navodnom ljevi\u010darskom nasilju i ekstremizmu. Odgovor institucionalne ljevice bio je prihvatiti ovu igru dvaju suprotnih ekstrema i umjesto zagovaranja otvorenog i inkluzivnog dru\u0161tva, sudjelovati u raspravama o ekstremizmu u Sloveniji, poku\u0161avaju\u0107i razotkriti desni\u010darski ekstremizam.<\/p>\n

Osna\u017eivanje antiekstremisti\u010dkih zakona op\u0107a je agenda, kako u Sloveniji tako i u Europi, \u0161to \u010desto rezultira stro\u017eim zakonima koji policiji daju ve\u0107e ovlasti u nadzoru dru\u0161tvenih pokreta. To me\u0111utim \u010desto rezultira optu\u017ebama npr. anarhista za terorizam<\/a> a rijetko, ako ikada, progonu desni\u010darskog ekstremizma protiv kojega bi zakoni trebali biti usmjereni. U svakom slu\u010daju, ostaje \u010dinjenica da je pro\u0161lu godinu obilje\u017eio najve\u0107i rast ne samo desni\u010darske retorike, nego i brojnosti agresivnih fa\u0161isti\u010dkih aktivnosti koji smo do sada vidjeli. Kao i u ostatku Europe, u Sloveniji su antimigrantski i antimuslimanski osje\u0107aji dali zamaha desnici u kreiranju institucionalnih politika, ali i na ulicama. Vi\u0161e se o\u010dito ne radi (samo) o klasi\u010dnim neonacisti\u010dkim grupama ili desni\u010darskim politi\u010darima.<\/p>\n

Zajednica privilegiranih<\/strong><\/p>\n

U pro\u0161losti su odgovori institucionalne ljevice bili jednostavni. Na vlast bi poku\u0161ala dovesti lijeve stranke, \u0161to je trebalo koncentrirati otpor fa\u0161izmu u nadle\u017enost dr\u017eave putem kriminalizacije. Ovo je neko vrijeme mo\u017eda i bila djelomi\u010dno uspje\u0161na taktika za privilegirane, dok su ljudi na marginama dru\u0161tva nastavljali bili metom fa\u0161isti\u010dkog nasilja. Danas, kao posljedica ekonomske krize, politike mr\u017enje \u0161ire se kroz \u0161iri spektar dru\u0161tva, gdje mlade majke, na\u0161i susjedi, \u0161kolski kolege i u\u010ditelji mar\u0161iraju uz bok neonacistima pod patriotskim zastavama i sloganima koji pozivaju na o\u010duvanje njihove autenti\u010dne kulture. \u010cudovi\u0161te je pu\u0161teno iz kaveza, a institucionalne politike na to nemaju odgovora.<\/p>\n

Kao i u ostatku Europe, novo lice fa\u0161izma po\u010dinje stvarati situaciju u kojoj se Slovenija poku\u0161ava o\u010duvati kao zatvorena<\/a> zajednica privilegiranih. Tako\u0111er, kao bi se opravdale ove ideje, koristi se jezik vlasni\u0161tva. Slovenske su vlasti prvo istakle pravo na svoj teritorij \u2013 gradnjom \u017eice kako bi se za\u0161titila granica \u2013 a njihovi su partneri u desni\u010darskim politi\u010dkim strankama i patriotskim grupama promovirali ideju o svojoj ulozi u proizvodnji dobara i dru\u0161tvenih odnosa, koju ugro\u017eavaju migranti koji navodno \u017eele preoteti njihove poslove, \u017eene, kulturu, vrijednosti. Ove grupe sebe postavljaju u poziciju autoriteta koji odre\u0111uje uvjete za sve ostale u Sloveniji. Posljedi\u010dno, borba protiv takvih autoritarnih politika mr\u017enje, koje ne izviru samo iz nekolicine neonacisti\u010dkih grupa ili \u010dak desni\u010darskih politi\u010dkih stranaka, mo\u017ee se provesti samo disperziranom antiautoritarnom borbom odozdo.<\/p>\n

Ipak, pitanje koje takvi pokreti \u2013 koji se jo\u0161 nisu pokazali uspje\u0161nima \u2013 trebaju postaviti je kako pokazati \u0161to zna\u010di boriti se protiv uspona fa\u0161izma u dru\u0161tvu. Kako razviti taktike i otvorene politi\u010dke prostore u kojima ljudi koje ne privla\u010de politike mr\u017enje, no kojima u borbi protiv njih nedostaju suborci, mogu prona\u0107i jedni druge? Ovo je jo\u0161 kriti\u010dnije u situaciji u kojoj taktike ljevi\u010darskih pokreta, kao \u0161to smo vidjeli u Sloveniji, lako mogu preuzeti i samoorganizirane fa\u0161isti\u010dke skupine. Zadatak je dakle i borba za ideje, principe, i konkretni politi\u010dki sadr\u017eaj antiautoritarnih otvorenih politika koje imaju potencijal mobilizacije protiv rastu\u0107e mr\u017enje u na\u0161em dru\u0161tvu.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istovremena masovna okupljanja diljem zemlje, koja uklju\u010duju i velik broj prosvjednika u malim gradovima i selima, visok stupanj nepovjerenja u institucionalnu politiku i disperzirana mobilizacija putem dru\u0161tvenih mre\u017ea bila su neka od klju\u010dnih obilje\u017eja masovnih prosvjeda u zimu 2012.\/2013. godine…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14514,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[275],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[276],"class_list":["post-14511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekstremna-desnica","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14511"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36759,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14511\/revisions\/36759"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14511"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14511"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14511"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14511"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}