{"id":14458,"date":"2016-07-18T07:00:05","date_gmt":"2016-07-18T06:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14458"},"modified":"2021-02-25T11:00:38","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:38","slug":"bugarski-lovci-na-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14458","title":{"rendered":"Bugarski lovci na ljude"},"content":{"rendered":"

Parapolicijske nasilni\u010dke bande koje ve\u0107 mjesecima zlostavljaju neregistrirane izbjeglice na bugarsko-turskoj granici postale su nove zvijezde europske ekstremno desni\u010darske scene. No njihovo prihva\u0107anje u doma\u0107em i stranom kontekstu govori ne\u0161to i o proturje\u010djima koja su omogu\u0107ila njihov nastanak.
\n<\/strong><\/p>\n

Televizijska postaja ZDF (Druga njema\u010dka televizija) \u0161estog je lipnja emitirala<\/a> reporta\u017eu o paravojnoj grupi, samozvanom Bugarskom vojnom savezu Vasil Levski, snimljenu za vrijeme redovne operacije “lova na migrante” u \u0161umama u blizini turske granice. Prema izvje\u0161taju, do po\u010detka lipnja u rad sli\u010dnih grupa u Bugarskoj uklju\u010dilo se oko 800 pojedinaca. Sve ove grupe imaju tri zajedni\u010dka obilje\u017eja: protjeruju migrante preko bugarsko-turske granice, provode nezakonita “gra\u0111anska uhi\u0107enja” i pozivaju na navodno samoorganizirani nasilni odgovor na doga\u0111aje koje smatraju prijetnjom bugarskom nacionalnom identitetu, od “invazije migranata” do korumpiranih oligarhijskih stranaka na vlasti, s ciljem “nacionalnog preporoda”.<\/p>\n

Njihova fa\u0161isti\u010dka retorika oslikava “naciju” na udaru “stranih hordi” i me\u0111unarodnih urota, a kao jedinu nadu za spas vidi kolektivni nasilni pokret “gra\u0111ana” koji bi preuzeo dr\u017eavu. Internetska stranica<\/a> Bugarskog vojnog saveza Vasil Levski, jedne od najpoznatijih organizacija \u0161to provodi gra\u0111anska protupravna uhi\u0107enja migranata, obiluje takvom retorikom u svakoj objavi.<\/p>\n

Iako za\u010detke ovog trenda mo\u017eemo pratiti otprilike od velja\u010de ove godine, organizirane desni\u010darske grupe ve\u0107 su postigle me\u0111unarodnu ozlogla\u0161enost. Uz spomenutu reporta\u017eu ZDF-a, Vice<\/a> je 16. lipnja objavio opse\u017ean \u010dlanak koji prikazuje svakodnevni \u017eivot jednog od “o\u010deva” pokreta, Dinka Valeva, lovca na migrante koji “patrolira” na svom motoru s \u010detiri kota\u010da. Global Voices<\/a> objavio je \u010dlanak o strategijama obuke i vezama ovih grupa, a me\u0111unarodna potpora njihovom djelovanju trenutno raste zahvaljuju\u0107i izme\u0111u ostalog nedavnom pozivu<\/a> \u0161to ga je svim mu\u0161karcima u Europi uputila Tatjana Festerling, biv\u0161a predvodnica njema\u010dke antimuslimanske organizacije Pegida, u kojem od njih zahtjeva da podr\u017ee bugarske parapolicijske grupe u za\u0161titi “Tvr\u0111ave Europe”.<\/p>\n

Stvar evolucije<\/strong><\/p>\n

No kako su ove grupe tako brzo privukle nove \u010dlanove i stekle publicitet? Koji su stvarni faktori, tj. situacije i odnosi, barem u Bugarskoj, \u0161to omogu\u0107avaju navodni rapidni rast ovog pokreta? Parapolicijske grupe prvi su put javno obajavile<\/a> svoje djelovanje 18. velja\u010de amaterskim video snimkom \u0161to prikazuje scene izbjeglica kako svezane le\u017ee na zemlji u \u0161umi. U snimci, Dinko Valev, nedugo potom progla\u0161en bugarskim superherojem<\/a>, prepri\u010dava svoj prvi susret s migrantima i patriotski instinkt koji ga je ponukao da ih sve\u017ee i privede grani\u010dnoj policiji te tako ispuni svoju gra\u0111ansku du\u017enost. Uslijedile su dosta neodre\u0111ene negativne reakcije na ovaj \u010din, ali kriti\u010dke analize najve\u0107ih medija i osude popularnih novinara, aktivista i politi\u010dara stigle su tek mnogo kasnije, u travnju, kada se u javnosti pojavio drugi sli\u010dan slu\u010daj koji je uklju\u010divao druge nasilni\u010dke bande.<\/p>\n

Prema<\/a> Polini Paunovoj, poznatoj liberalnoj novinarki, neodre\u0111ena reakcija dr\u017eave i vrlo blaga osuda “gra\u0111anskih uhi\u0107enja”, bila je diktirana stavovima zapadnih medija a nije proiza\u0161la iz prihva\u0107anja vijednosti “prave” demokratske dr\u017eave. Jer, kao \u0161to ka\u017ee Paunova, mi jo\u0161 ne govorimo o “vrijednostima kao \u0161to je po\u0161tivanje razli\u010ditosti”, koje su, za razliku od Europe, u Bugarskoj nepostoje\u0107e, \u010dak se ne mo\u017ee ni re\u0107i kako su “osjetila politi\u010dara i novinara” samo otupjela \u2013 ona se tek “trebaju razviti”.<\/p>\n

Ovakav tranzicijsko-evolucionarni pristup \u0161iroko je rasprostranjen me\u0111u liberalnom inteligencijom. Novinar Samuil Petnakov<\/a>, na primjer, obja\u0161njava kako “[<\/span>mi] jo\u0161 uvijek prihva\u0107amo sve one koji se pona\u0161aju kao parapiteci”, referiraju\u0107i se na izumrlu vrstu majmuna i prefiks para- iz rije\u010di paravojno, “koji tek trebaju pro\u0107i kroz evolucijski proces, evoluciju s kojom dolazi osje\u0107aj za ljudsko dostojanstvo i impuls za njegovim o\u010duvanjem, umjesto da im dopustimo da nas pretvore u majmune”.<\/span><\/p>\n

Neda\u0107e “mentaliteta”<\/strong><\/p>\n

I drugi autori gorljivo zastupaju tezu o evolucionarnoj nerazvijenosti bugarske nacionalne dr\u017eave, koja navodno omogu\u0107uje takve antieuropske prakse, \u010desto se pozivaju\u0107i na odjeke pro\u0161losti. Konzervativna intelektualka Theodora Dimova tvrdi<\/a> da je “<\/span>to\u010dno da na\u0161om dr\u017eavom vladaju bezakonje i neka\u017enjivost te da <\/span>gra\u0111ani imaju pravo \u0161tititi svoju dr\u017eavu, svoju imovinu i \u017eivot. Gra\u0111ani ne bi smjeli biti pasivni pred kr\u0161enjima zakona,” ka\u017ee Dimova, implicitno se referiraju\u0107i na neregistrirane prelaske granice. “Uvijek smo razjedinjeni”, nastavlja intelektualka. “Polovica Bugara slavi Dinka, a druga polovica ga odbacuje”, \u0161to sugerira kako tobo\u017ee postoji potreba za ve\u0107im nacionalnim jedinstvom, u ovom ili onom obliku. <\/span><\/p>\n

Dimova fenomen obja\u0161njava odr\u017eanjem specifi\u010dnih nacionalnih karakteristika, tobo\u017ee zacementiranih za vrijeme komunisti\u010dke vladavine, koja onemogu\u0107avaju \u017eu\u0111enu evoluciju. Za primjer uzima Atanasa Stojkov-Premjanata \u2013 komunista i gerilca iz dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a kojega je Bugarska komunisti\u010dka partija slavila kao heroja, a koji je djelovao na istom \u0161umskom podru\u010dju, dijelu planine Strand\u017ea, gdje djeluje i Dinko Valev. Dimova dakle smatra da isti “mentalitet” u 2016. godini jo\u0161 uvijek dominira javnim \u017eivotom.<\/span><\/p>\n

S druge strane, u \u010dlanku<\/a> Deutsche Wellea na bugarskom, Haralan Aleksandrov, slavni kulturalni antropolog, odbija tezu da je egzibicionisti\u010dko-voajerska kultura (\u010diji su primjer i\u00a0na protupravna uhi\u0107enja i poni\u017eavanja ljudi koja se bilje\u017ee kamerama) produkt samo “bugarske gluposti”. No istodobno smatra kako “<\/span>se drugdje poti\u010du presti\u017e, status, znanje i bogatstvo, [dok] mi poti\u010demo obi\u010dno divlja\u0161tvo, i to samo zato \u0161to je u glavama nekih ljudi presti\u017eno biti okrutan, primitivan i grub prema slabijima. Skandalozni selfiji<\/em> samo ocrtavaju i pribli\u017eavaju neke lokalne kulturne fenomene koji ina\u010de ostaju nevidljivi”.<\/span><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, velik i utjecajan dio dominantnog diskursa koji kritizira pojavu i aktivnosti parapolicijskih grupa krivnju tra\u017ei u kulturi, nacionalnom mentalitetu, komunisti\u010dkoj pro\u0161losti, procesu tranzicije bez kraja te naposljetku na\u0161oj zaostaloj evoluciji.<\/p>\n

Dobra gra\u0111anska praksa<\/strong><\/p>\n

Postoje i akteri koji eksplicitnije tvrde da institucije ne obavljaju svoj posao kriminaliziranja i ka\u017enjavanja ovih grupa, me\u0111u kojima je najglasniji Bugarski helsin\u0161ki odbor (BHO), koji je promptno reagirao na Dinkov video i njegove pozive na pridru\u017eivanje samoorganiziranim \u010detama “lovaca na migrante”. No ova prozivanja dr\u017eave ipak u pravilu ostaju na optu\u017ebi za nesposobnost i ne idu dalje od ideje “nedostatnosti”. Sli\u010dno kao kod Paunove, ovdje dominira ideja o “funkcionalnoj nepismenosti o na\u010dinu na koji funkcionira dr\u017eava”, \u010dime se sugerira da dr\u017eava mo\u017ee funkcionirati samo na odre\u0111en (liberalan) na\u010din, pri \u010demu svi ostali na\u010dini nisu dr\u017eavni. Ovakvi stavovi me\u0111utim proma\u0161uju nekoliko klju\u010dnih to\u010daka i ne razja\u0161njavaju razvoj doga\u0111aja u posljednjih nekoliko mjeseci, osobito odgovor dr\u017eave na tendenciju rasta nasilni\u010dkih bandi “lovaca na migrante”.<\/p>\n

Ministrica unutarnjih poslova Rumjana Ba\u010dvarova u o\u017eujku je priznala<\/a> kako do tog trenutka (dakle gotovo mjesec dana) policijske snage nisu poduzele nikakve mjere u slu\u010dajevima “gra\u0111anskih uhi\u0107enja”, unato\u010d ra\u0161irenosti popularnog videa s Dinkom Valevom. Pri tome ona klasificira Valevov \u010din kao iznimku, tvrde\u0107i kako se ne radi o u\u010destaloj praksi. Zatim je ravnatelj grani\u010dne policije Antonio Angelov \u0161estog travnja slu\u017ebeno dodijelio<\/a> simboli\u010dnu nagradu jo\u0161 jednoj parapolicijskoj grupi \u2013 Organizaciji za za\u0161titu bugarskih gra\u0111ana, a sljede\u0107eg je dana na nacionalnoj televiziji objavio da je policija spremna i voljna sura\u0111ivati sa njima.<\/span><\/p>\n

U intervjuu objavljenom 15. travnja, ravnatelj podru\u010dnog odjela grani\u010dne policije u Elhovu, Radoslav Sotirov, vi\u0161e je puta ustvrdio<\/a> da ove patrole nemaju pravo provoditi uhi\u0107enja, no ipak je predlo\u017eio da “volonteri” nastave raditi, ali uz dodatak da se trebaju pona\u0161ati kao gra\u0111ani, a ne kao lovci. Ponudio je i konkretne motive za suradnju policije i parapolicijskih grupa, kao i specifi\u010dne upute o tome kako bi se ona trebala provoditi. Istog mjeseca, agencija “Alpha Research”, jedna od vode\u0107ih agencija za istra\u017eivanje javnog mnijenja u zemlji, provela je ispitivanje<\/a> postavljaju\u0107i pitanje Odobravate li gra\u0111anska uhi\u0107enja izbjeglica?<\/em> pri \u010demu je da<\/em>, odgovorilo 29,4% ispitanika, dok je 25,4% odgovorilo uglavnom da<\/em>.<\/span><\/p>\n

Ruska veza<\/strong><\/p>\n

Na skupu<\/a> ekstremno desni\u010darske stranke VMRO \u2013 Bugarski nacionalni pokret (ina\u010de \u010dlanice vladaju\u0107e koalicije) odr\u017eanom 17. travnja, Georgi Parvanov, biv\u0161i predsjednik republike iz redova Bugarske socijalisti\u010dke stranke, a sada\u0161nji vo\u0111a stranke “lijevog centra” pod nazivom Alternativa za bugarski preporod, pozvao je na zakonske promjene koje bi omogu\u0107ile <\/span>“stvaranje civilne stra\u017ee s jasnim odgovornostima koja bi pru\u017eila potporu upravljanju migrantskim valom na bugarsko-turskoj granici”, i istodobno pozvao ovu stranku da zajedno predlo\u017ee kandidata na narednim predsjedni\u010dkim izborima.<\/span><\/p>\n

Parvanov nije usamljen u ovim zahtjevima. Predstavnik Demokrata za sna\u017enu Bugarsku (stranke sljednice prve desni\u010darske vlade nakon pada socijalisti\u010dkog re\u017eima 1989. godine) izjavio je za parlamentarnom govornicom “ako postoje ljudi koji, kao gra\u0111ani, \u017eele ispuniti svoju ustavnu du\u017enost osiguravanja granice, potrebno je da dr\u017eava preuzme organizaciju i pokroviteljstvo tog procesa, umjesto da dozvoljava samoinicijativu”. No ovaj konsenzus ljevice i desnice o pravu nasilni\u010dkih grupa da glume snage reda kasnije je ipak djelomi\u010dno naru\u0161en, iz sasvim neo\u010dekivanog razloga. Pokazalo se naime da su mnoge od ovih grupa usko povezane sa slu\u017ebama Ruske Federacije.
\n<\/span><\/p>\n

To je prvi priznao<\/a> Ilijan Vasilev, biv\u0161i bugarski ambasador u Rusiji koji tvrdi da se u osnovi radi o samo dvije grupe, ali i tisu\u0107ama uklju\u010denih gra\u0111ana, \u0161to su brojke koje donekle proturje\u010de informacijama ranije objavljenim u medijima. Bojko Stanku\u0161ev, direktor centra za odnose s javno\u0161\u0107u Ministarstva unutarnjih poslova, kasnije je potvrdio informaciju o “ruskoj vezi”. Vojni savez Vasil Levski i s njim povezani Bugarski narodni pokret \u0160ipka \u2013 dvije glavne paravojne organizacije uklju\u010dene u nasilni\u010dke prakse \u2013 navodno su dobile potporu ruskih agenata u zemlji, \u010diji je cilj bio “da se [javnost] uvjeri kako dr\u017eava ne mo\u017ee ispunjavati svoje du\u017enosti u za\u0161titi granice […] Plan je kroz populisti\u010dku propagandu uzdrmati postoje\u0107i ustavni poredak i dovesti do toga da zemlja postane ovisna o trenutnim moskovskim vladarima”. Zbog toga, tvrdi<\/a> predstavnik policije, “ovi ljudi nisu patrioti” i postavlja pitanje “kojim su nas zaslugama i uslugama oni zadu\u017eili?”<\/span><\/p>\n

Uspon ka vlasti<\/strong><\/p>\n

Stvar se dakle te\u0161ko mo\u017ee objasniti nekom “neadekvatno\u0161\u0107u” dr\u017eave koja je, uostalom, uporno slala sasvim proturje\u010dne poruke: od nepristranosti, preko gra\u0111anske du\u017enosti do zaziva zakonskih promjena. Naposljetku, kao \u0161to smo vidjeli, upozorenja liberalnih kriti\u010dara o neadekvatnosti dr\u017eave nisu sasvim razli\u010dita od argumentacije nasilni\u010dkih bandi koje tobo\u017ee kompenziraju dr\u017eavne nedostatke “na terenu”. Posljednji poku\u0161aji da se oslabi utjecaj ovih grupa preko njihovog povezivanja s Rusijom (bile te veze stvarne ili ne) zapravo nastoje premostiti jaz izme\u0111u liberalnih i nacionalisti\u010dkih pozicija, jer su obje vrlo skepti\u010dne prema Rusiji kao nekakvoj tobo\u017enjoj sljednici komunisti\u010dkih ideja.<\/p>\n

Ono \u0161to je gotovo sigurno je da daleko od o\u010diju kamera i medijskih komentatora utjecaj i snaga ovih grupa nisu toliko veliki. Zato je njihov utjecaj na na\u010din na koji se u Bugarskoj razumiju uloga dr\u017eave, rasizam i migracije va\u017eniji od njihovog djelovanja “na terenu”. Za grupe koje su ponukale klju\u010dne aktere bugarske politike na dalekose\u017ena obe\u0107anja uop\u0107e nije poznato tko su im \u010dlanovi, iako su neke od njih \u010dak i registrirane kao udruge. Istodobno, povremeno su objavljivane i izjave<\/a> lokalnog stanovni\u0161tva koje je za parapolicijske grupe pokazivalo znatno manje simpatija nego \u0161to to sugerira spomenuto istra\u017eivanje javnog mnijenja. No legitimacija koju “gra\u0111anskoj” direktnoj akciji daju politi\u010dari i komentatori svakako doprinosi normalizaciji ovog fenomena.<\/p>\n

U toj nas situaciji ne treba toliko iznenaditi \u010dinjenica da je “desni centar”, odnosno stranka Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske, vladu formirao uz potporu liberalnih stranaka i parlamentarne ekstremne desnice ujedinjene u tzv. Patriotsku frontu. U usponu ekstremista na vlast nemalu su ulogu odigrali spomenuti liberalni komentatori, koji su se pokazali spremnima obaviti njezin ideolo\u0161ki prljavi posao.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Televizijska postaja ZDF (“Druga njema\u010dka televizija”) 6. je lipnja prikazala reporta\u017eu o paramilitarnoj grupi, samozvanom Bugarskom vojnom savezu “Vasil Levski”, snimljenu za vrijeme njene redovne operacije “lova na migrante” u \u0161umama u blizini turske granice…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14466,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[275],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[273,274],"class_list":["post-14458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekstremna-desnica","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14458"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36761,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14458\/revisions\/36761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14458"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14458"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14458"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14458"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}