{"id":14425,"date":"2016-07-15T07:00:15","date_gmt":"2016-07-15T06:00:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14425"},"modified":"2021-02-25T11:00:39","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:39","slug":"brexit-i-rumunjska-linijom-manjeg-otpora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14425","title":{"rendered":"Brexit i Rumunjska: odjeci na periferiji"},"content":{"rendered":"

Mit o isto\u010dnoeuropskim migrantskim radnicima koji “nahrupljuju” u Veliku Britaniju i uni\u0161tavaju socijalnu dr\u017eavu mnogim je pristalicama britanskog izlaska iz Unije bio glavni motiv za glasanje. Me\u0111u tim radnicima, Rumunji igraju ulogu jednog od glavnih stra\u0161ila. No percepcija rumunjskih migranata u Britaniji i Rumunjskoj dramati\u010dno se razlikuje, ba\u0161 kao i diplomatski utjecaj dviju zemalja u Uniji koju je jedna odlu\u010dila napustiti, a druga joj ostala bespogovorno poslu\u0161na.
\n<\/strong><\/p>\n

Kada god se ne\u0161to lo\u0161e dogodi s Europskom unijom \u2013 kao na primjer pro\u0161logodi\u0161nja situacija u Gr\u010dkoj \u2013 rumunjske se vlasti jave s izjavama o tome kakve sve sjajne prilike za zemlju otvara ta konkretna kriza. Kao da ba\u0161 svaki puta kada takve krize nastaju u drugim dijelovima Unije, Rumunjska osje\u0107a olak\u0161anje jer se ponovno potvrdilo da je ona uzorni u\u010denik koji se nikada ne zamjera u\u010ditelju ni \u0161kolskim kolegama. Sli\u010dno<\/a> je bilo neposredno nakon “Brexita”.<\/span><\/p>\n

Rezultati britanskog referenduma u Rumunjskoj su doveli do niza izvanrednih sastanaka na kojima su, izme\u0111u ostalih, sudjelovale Narodna banka te notorno Vrhovno vije\u0107e za nacionalnu obranu (CSAT), a raspravljalo se o ekonomskom utjecaju Brexita i posljedicama za regionalnu sigurnost. No Rumunjska nije dio eurozone, a britanske investicije \u010dine svega 2,55% ukupnih stranih investicija<\/a>, od \u010dega vi\u0161e od polovice \u010dine investicije u industriju nafte i plina. Britanija zauzima peto mjesto na listi partnerskih zemalja po pitanju trgovinske razmjene, s 2,3 milijarde eura izvoza iz Rumunjske i 1,6 milijardi eura uvoza. Slu\u017ebenom Bukure\u0161tu se mogu\u0107nost restrukturiranja ove razmjene izvan okvira jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta nije \u010dinila pretjerano mra\u010dnom: “Ne\u0107e biti nikakvog neposrednog utjecaja na rumunjsku ekonomiju”, izjavio je premijer. \u0160to se ti\u010de politi\u010dkog utjecaja… Brexit je bio “prilika za aktiviranje Rumunjske u redefiniranju Unije” (\u0161to \u0107e biti zanimljivo vidjeti: Rumunjska \u0107e predsjedavati Europskim vije\u0107em u drugoj polovini 2019. godine, \u0161to bi prema pretpostavkama trebala biti prva godina nakon slu\u017ebenog povla\u010denja Velike Britanije ako, prema Lisabonskom ugovoru, Ujedinjeno Kraljevstvo aktivira \u010dlanak 50 do kraja ove odnosno po\u010detka 2017. godine).<\/span><\/p>\n

Isti optimizam politi\u010dka elita ne dijeli po pitanju regionalne sigurnosti, a reakcije na britansko napu\u0161tanje Europske unije u Rumunjskoj su se uglavnom usredoto\u010dile na utjecaj Brexita na suradnju unutar NATO saveza, odra\u017eavaju\u0107i op\u0107eniti pomak (vidljiv u \u010ditavoj isto\u010dnoeuropskoj regiji) od ekonomije prema sigurnosti i od blagodati jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta i slobode kretanja ka “ruskoj prijetnji”.<\/span><\/p>\n

“Sigurnosne” brige<\/strong><\/p>\n

\u010clanica Europskog parlamenta Monica Macovei u nedavnom je intervjuu<\/a> upozorila da “velike zemlje” Europske unije planiraju oslabiti veze s NATO savezom, \u0161to bi Rumunjsku ostavilo izlo\u017eenom ruskoj vojnoj dominaciji. Macovei, biv\u0161a ministrica pravosu\u0111a i osniva\u010dica nove desne (neoliberalne) stranke nastale u kontekstu<\/a> predsjedni\u010dkih izbora 2014. godine (a koja je znatno oslabila nakon ne ba\u0161 najuspje\u0161nijeg sudjelovanja na lokalnim izborima 2016. godine) izjavila je i da bi rumunjski predsjednik trebao podr\u017eati ideju britanskog ostanka u Europskoj uniji, neovisno o referendumu. Ovime je Macovei odra\u017eavala mi\u0161ljenje jednog dijela populacije (prije svega nadobudne srednje klase) u pogledu Brexita, ali ne i mi\u0161ljenje predsjednika, vlade ili glavnih stranaka. S druge strane, svakako je zrcalila stav cijele politi\u010dke klase u pogledu NATO saveza i Rusije: poduzeti sve \u0161to je mogu\u0107e kako bi se omogu\u0107ila ve\u0107a vojna prisutnost NATO-a u Isto\u010dnoj Europi.<\/span><\/p>\n

Tko je mogao i pomisliti da \u0107emo, suo\u010deni s politi\u010dkom krizom s ogromnim ekonomskim i ljudskim posljedicama poput Brexita, svi prvo raspravljati o vojnim brodovima u Crnom moru? Zapanjuje je koliko je malo tema rumunjskih migranata u Britaniji bila prisutna u slu\u017ebenim izjavama oko Brexita i koliko su te izjave bile le\u017eerne, iako stavovi<\/a> nove britanske premijerke Therese May o pravima gra\u0111ana Europske unije u Britaniji tijekom razgovora koji su uslijedili nakon Brexita nisu bili jednako ohrabruju\u0107i.<\/span><\/p>\n

Trenutno u Velikoj Britaniji \u017eivi oko 150 tisu\u0107a Rumunja \u2013 u posljednje je vrijeme do\u0161lo do razumljivog skoka, od 47 tisu\u0107a koliko ih je u zemlji bilo 2014. godine (kada su za gra\u0111ane Rumunjske i Bugarske ukinute radne restrikcije) \u2013 no i dalje se radi o broju koji je politi\u010dki “neva\u017ean” ako se usporedi s gotovo milijunom Rumunja koji \u017eive u \u0160panjolskoj i vi\u0161e od milijuna u Italiji (gdje Rumunji \u010dine najve\u0107u migrantsku zajednicu). Osim \u010dinjenice da rumunjski migranti u Ujedinjenom Kraljevstvu \u010dine manje od 5% ukupnog broja rumunjskih gra\u0111ana koji su napustili zemlju u posljednjih dvadeset godina (manje ne samo od onih koji su oti\u0161li u \u0160panjolsku ili Italiju, nego i u Njema\u010dku i Francusku), vidljive su i velike razlike u profilu tih migranata. Ili ne toliko o stvarnom statisti\u010dkom profilu (jo\u0161 ne postoji ni jedna statisti\u010dka analiza dolazaka nakon 2014. godine), nego prije o op\u0107oj percepciji koja u Rumunjskoj vlada o rumunjskim migrantima u Ujedinjenom Kraljevstvu.<\/span><\/p>\n

Poseban profil migranata u Britaniji<\/strong><\/p>\n

Za razliku od \u0160panjolske (koja ve\u0107 godinama prima najve\u0107i dio rumunjskih migranata zaposlenih u gra\u0111evinarstvu) ili Italije (gdje velik broj rumunjskih gra\u0111ana radi u podru\u010dju pru\u017eanja skrbi), i suprotno hu\u0161ka\u010dkim izvje\u0161tajima britanskog tabloida Daily Maila<\/em>, Ujedinjeno Kraljevstvo privla\u010di uglavnom rumunjske studente, medicinske sestre i lije\u010dnike, IT specijaliste te druge stru\u010dnjake. Dakle, radi se o ljudima koji su kvalificiraniji<\/a> od lokalnog stanovni\u0161tva ili drugih migranata te prete\u017eno mla\u0111i \u2013 pri \u010demu je jezik va\u017ean faktor u pristupu boljim poslovima i sveu\u010dili\u0161nom obrazovanju u Britaniji. Za razliku od mnogih Rumunja koji rade u \u0160panjolskoj ili Italiji, za one u Britaniji u mnogim je situacijama manje vjerojatno da \u0107e svoje iskustvo promatrati jednostavno kao kratkoro\u010dnu ekonomsku migraciju, odr\u017eavaju\u0107i bliske veze sa zajednicom kod ku\u0107e i uklju\u010duju\u0107i se u organizacije “Rumunja u inozemstvu” (iako takve organizacije postoje i u Ujedinjenom Kraljevstvu). <\/span><\/p>\n

U Britaniji su veze unutar rumunjske\u00a0 zajednice slabije, a razina socijalne integracije vi\u0161a (ponovno, jezik je klju\u010dan element, a Rumunjska ima visok <\/a>postotak visokoobrazovanih ljudi mla\u0111ih od 35 godina koji imaju konverzacijske sposobnosti na engleskom jeziku), i \u010dini se da Rumunji koji \u017eive u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju, ili osje\u0107aju da imaju, manju potreba za time da njihova prava \u0161titi zemlja porijekla. Spomenimo kako je nedavno rumunjski du\u0107an u Norwichu bio metom<\/a> namjernog pale\u017ea, a mediji u Britaniji, kao i sami vlasnici, slu\u010daj su okarakterizirali kao zlo\u010din iz mr\u017enje prema “isto\u010dnim Europljanima”.<\/span><\/p>\n

Ovaj je slu\u010daj izazvao bijesne reakcije i brojne apele rumunjskoj dr\u017eavi da za\u0161titi svoje gra\u0111ane, \u0161to se osobito pro\u0161irilo kampanjom u desni\u010darskim medijima, a nastavljalo se na ve\u0107 postoje\u0107e nezadovoljstvo antirumunjskim ispadima britanskog euroskepti\u010dnog politi\u010dara Nigela Faragea. No, istodobno, situacije s niskokvalificiranim radnicima u Njema\u010dkoj<\/a> ili romskim naseljima zapaljenima u Francuskoj doista su zahtjevali intervenciju dr\u017eave, koja nikako nije stizala. Rumunjska ima dugu i bolnu<\/a> povijest neinterveniranja u slu\u010dajevima koji uklju\u010duju njene gra\u0111ane u sukobu sa sistemima partnerskih dr\u017eava, koja je u prili\u010dnom raskoraku s redovitim nu\u0111enjem konzularne pomo\u0107i u iznimnim okolnostima (kao npr. nakon napada na Pariz u studenom 2015. godine).<\/span><\/p>\n

Internalizirani stavovi<\/strong><\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir koliko je veliku ulogu dijaspora odigrala u izboru<\/a> aktualnog predsjednika Klausa Iohannisa na izborima 2014. godine, netko bi pomislio da Rumunjska, barem sada, obra\u0107a ve\u0107u pa\u017enju na svoje gra\u0111ane u inozemstvu. No unato\u010d medijskim pri\u010dama koje su pratile te izbore, tek je manje od 20% rumunjskih migranata diljem svijeta glasalo na tim izborima, i to u izuzetnim okolnostima (glasalo ih je barem dva puta vi\u0161e nego na bilo kojim drugim izborima), a njihova o\u010dekivanja nisu prema svemu sude\u0107i uklju\u010divala i ve\u0107u odlu\u010dnost rumunjske dr\u017eave pregovorima sa strate\u0161kim saveznicima.<\/span><\/p>\n

Ranije ove godine, za vrijeme pregovora izme\u0111u britanskog premijera Davida Camerona i \u0161efova dr\u017eava-\u010dlanica Europske unije o sporazumu<\/a> kojim bi se ograni\u010dila prava migranata iz Europske unije u Ujedinjenom Kraljevstvu, stav rumunjskog predsjednika \u010dinio se manje jasnim i \u010dvrstim od stavova njegovih isto\u010dnoeuropskih kolega (osobito poljskih). Nakon dogovora postignutog u velja\u010di, predsjednik Iohannis izjavio je da je Rumunjska dobila vi\u0161e nego ostale “najglasnije” dr\u017eave (u smislu inicijalnog britanskog prijedloga o ograni\u010davanju imigracije), ali se cijeli njegov diskurs (kao i sve prija\u0161nje intervencije na ovu temu) usredoto\u010dio na potrebu da se Europska unija odr\u017ei na okupu, oja\u010da i dodatno ujedini \u2013 \u010dak i pod cijenu kompromisa s nekim \u010dlanicama kako bi ih se uvjerilo da ostanu u Uniji. Paradoksalno, razgovori o gr\u010dkom javnom dugu i kasnijem referendumu o uvjetima Trojke nisu potaknuli sli\u010dno razmi\u0161ljanje. Jednako zanimljivo, dok se realna vjerojatnost Brexita u Rumunjskoj ne promatra kao prijetnja stabilnosti, Grexit se nazivao prijetnjom “svima nama”, mi\u0161ljenje koje je ponavljalo stav briselskih \u0161efova \u2013 \u0161to pokazuje u kolikoj su mjeri rumunjski vo\u0111e internalizirali dominantne trendove Europske unije.<\/span><\/p>\n

Ho\u0107e li Brexit uistinu utjecati na rumunjske migrante u Ujedinjenom Kraljevstvu? Nitko jo\u0161 ne zna kako i koliko. Ho\u0107e li se Rumunjska otvoreno boriti za njihova prava nakon Brexita? Najvjerojatnije ne\u0107e \u2013 \u010dekat \u0107e da Bruxelles to u\u010dini za sve gra\u0111ane Europske unije, kako god \u0107e smatrati shodnim.<\/span><\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada god se ne\u0161to lo\u0161e dogodi s Europskom unijom \u2013 za primjer mo\u017eemo uzeti lanjsku situaciju u Gr\u010dkoj \u2013 rumunjske se vlasti jave s izjavama o tome kakve sve sjajne prilike za zemlju otvara ta konkretna kriza…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[104],"class_list":["post-14425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14425"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36762,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14425\/revisions\/36762"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14425"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14425"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14425"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14425"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}