{"id":14405,"date":"2016-07-14T07:00:29","date_gmt":"2016-07-14T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14405"},"modified":"2021-02-25T11:00:39","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:39","slug":"prica-o-dva-popisa-i-dvije-slike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14405","title":{"rendered":"Pri\u010da o dva popisa i dvije slike"},"content":{"rendered":"

Zabrinjavaju\u0107i demografski trendovi koje pokazuju rezultati popisa stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini nikako se ne uspijevaju probiti u prvi plan medijske i politi\u010dke pa\u017enje. Dominacija pitanja etni\u010dke raspodjele i pripadnosti toliko je sveobuhvatna da su ostali aspekti popisa, poput visokog stupnja neobrazovanosti, u javnosti sasvim zanemareni.<\/strong><\/p>\n

Popis stanovni\u0161tva jedan je od osnovnih alata moderne dr\u017eave u skupljanju podataka, mjerenju i pra\u0107enju vlastite demografije kao podloge za planiranje i dono\u0161enje odre\u0111enih politika. Na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, zbog nacionalnih i teritorijalnih pitanja, popisi izazivaju dnevno-politi\u010dku tektoniku razli\u010ditih intenziteta. Dovoljno je tek panoramski pro\u0107i po karti biv\u0161e Jugoslavije da bismo uo\u010dili razli\u010dite “politi\u010dke kontroverze” koje su stvorili cenzusi unazad nekoliko godina. Bojkoti na Kosovu i jugu Srbije, kampanje za “pravilno izja\u0161njavanje” u Crnoj Gori ili pak otkazivanje cenzusa u Makedoniji 2012. (koji se jo\u0161 nije odr\u017eao) do objave “dva” popisa koja \u0107e se vjerojatno dogoditi u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Naime, 30. lipnja Agencija za statistiku BiH kona\u010dno je objavila rezultate popisa stanovni\u0161tva koji je proveden jo\u0161 2013. godine. Stalno odga\u0111anje te kona\u010dne objave mo\u017eemo zahvaliti politi\u010dkim akterima u entitetskoj i dr\u017eavnoj vlasti koji su do tada pregovarali o metodologiji sabiranja rezultata, odnosno o etni\u010dkom in\u017einjeringu koji bi mogao, vrlo plasti\u010dno, “navu\u0107i” rezultate na jednu, drugu ili tre\u0107u stranu. Posljednji popis stanovni\u0161tva u BiH proveden je jo\u0161 u vremenu kada je ova dr\u017eava bila dio SFRJ, a standardni tempo provo\u0111enja popisa stanovni\u0161tva svako desetlje\u0107e, prekr\u0161en je 2001. i skoro presko\u010den u idu\u0107em ciklusu. Me\u0111utim pritisci Europske unije koja je vezivala nastavak procesa integracije BiH u EU provo\u0111enjem i objavom popisa stanovni\u0161tva natjerali su vlasti u BiH na pronalazak minimuma konsenzusa koji je trajao sve do zadnje faze, odnosno kona\u010dnog utvr\u0111ivanja metodologije obrade podataka.<\/p>\n

U utvr\u0111ivanju metodologije, odnosno pu\u010dkim rje\u010dnikom \u2013 u dogovoru kako \u0107e se brojati, famozno pitanje 40 iz popisnice dovelo je do nepomirljivih razlika u stajali\u0161tima izme\u0111u predstavnika Federacije BiH i Republike Srpske u upravi Agencije za statistiku BiH. Naime, pitanje 40 ticalo se “temporalnosti” odsustva popisane osobe iz BiH zbog rada ili \u0161kolovanja, odnosno \u2013 o njegovoj\/njenoj rezidentnosti. Stajali\u0161te vlasti RS-a i Zavoda za statistiku bilo je da se pitanje 40 mora uva\u017eiti i da ljudi koji su potvrdno odgovorili o svojem boravi\u0161tu van BiH ne bi trebali biti uklju\u010deni u kona\u010dan popis stanovni\u0161tva. S druge strane, predstavnici hrvatskog i bo\u0161nja\u010dkog naroda u upravi Agencije inzistirali su na “po\u0161tivanju zakona i pravilnika” i odre\u0111ivanju rezidentnosti isklju\u010divo prema odgovorima na prvih sedam pitanja na popisnici koji isklju\u010duju pitanje o privremenom radu i \u0161kolovanju. Pritisnuti rokovima (1. srpnja je bio zadnji zakonski i metodolo\u0161ki rok za objavu rezultata), direktor i zamjenik direktora iz reda ova dva naroda nadglasali su zamjenika direktora Agencije iz reda srpskog naroda, i usvojili kona\u010dnu metodologiju.<\/p>\n

Pitanje 40 \u2013 mjerilo etni\u010dkog omjera?<\/strong><\/p>\n

Iza pitanja 40, me\u0111utim krije se puno va\u017enije pitanje: etni\u010dke raspodjele i udjela pripadnika neve\u0107inskog naroda u vlasti, entitetskim birokracijama i represivnom aparatu. Stav Zavoda za statistiku RS-a, a zapravo stav Milorada Dodika i (u ne\u0161to ti\u0161oj i poniznijoj varijanti) predstavnika Srba u vlasti na razini BiH potaknut je strahom i projekcijom da su gra\u0111ani koji su popisani, a po pitanju 40 ne rade i ne \u0161koluju se u BiH, ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti i nastanjeni su Republici Srpskoj. Kako je popis mjerilo odre\u0111ivanja raspodjele odnosno etni\u010dkog omjera, primjerice, slu\u017ebenika u policijskim ispostavama, postaje nam jasno za\u0161to se u Republici Srpskoj inzistira na uklju\u010divanju pitanja 40 u kona\u010dna pravila o utvr\u0111ivanju broja stanovnika u BiH.<\/p>\n

Na press-konferenciji Agencije za statistiku BiH koja je odr\u017eana u sarajevskom hotelu Europa, poku\u0161alo se na sve na\u010dine izbje\u0107i novinarske upite o pitanju 40 \u0161to je glasnogovornici i najprepoznatljivijem licu cijelog popisnog procesa, Mirsadi Adambegovi\u0107, zadavalo nemale pote\u0161ko\u0107e. Strategija komunikacije prema javnosti bila je ta da se, tobo\u017ee “ne odgovara na politi\u010dka” pitanja pa su u tu svrhu “poslo\u017eeni” demografski stru\u010dnjaci koji su se onda nerijetko simpati\u010dno gubili u svojim odgovorima i modusima diskursa poku\u0161avaju\u0107i izbje\u0107i kona\u010dan odgovor na pitanje o pitanju 40. \u010cak su brojke “nerezidenata” uklju\u010denih u popis ne\u0161to smanjene da bi se zadovoljilo vlasti i Zavod u Banjaluci, ali bez puno efekta. Odmah nakon slu\u017ebene objave popisa, direktorica Zavoda za statistiku RS-a obavijestila je javnost da \u0107e Republika Srpska izdati “svoje rezultate popisa” \u010dim se za to steknu zakonski uvjeti. Br\u017ee-bolje su njenu izjavu poduprli predsjednik RS-a Milorad Dodik i premijerka \u017deljka Cvijanovi\u0107, a onda ubrzo i \u010dlan predsjedni\u0161tva iz reda srpskog naroda Mladen Ivani\u0107. U trenutku u kojem zavr\u0161avam ovaj tekst zapo\u010delo je zasjedanje Narodne skup\u0161tine Republike Srpske koja \u0107e donijeti zaklju\u010dke i zakon o “drugom popisu”, iako je zapravo rije\u010d o jednom popisu, a drugom brojanju koje \u0107e se u ovom slu\u010daju ograni\u010diti isklju\u010divo na podru\u010dje Republike Srpske.<\/p>\n

Tim se se jo\u0161 jednom pokazalo da je svako zami\u0161ljanje zbilje manje okrutno (ili smije\u0161no) od bosanskohercegova\u010dke zbilje etni\u010dkog in\u017eenjeringa i malih bitaka za dugoro\u010dno te\u0161ko ostvarive ciljeve. U mete\u017eu oko brojanica, malo tko je obratio pozornost na rezultate, odnosno bar na brojke predstavljene na pressici i kasnije kroz medije diseminirane i ne\u0161to manje interpretirane. Na slu\u017ebenoj stranici popisa 2013. i dalje stoji samo: “Uskoro…”, pa je te\u0161ko u\u0107i u bilo kakve, pa makar i lai\u010dke analize cenzusa. Ali, ako \u0107emo se dr\u017eati rezultata koji su na\u0161li svoj put do medija onda je jasno da je Bosna i Hercegovina uz Latviju i Bugarsku, dr\u017eava koja je izgubila najvi\u0161e stanovnika u usporedbi sa popisom obavljenim u vrijeme socijalizma. U Bosni i Hercegovini danas \u017eivi 845.000 stanovnika manje nego 1991. tik prije po\u010detak zadnjeg rata. Iako se u BiH stalno ne\u0161to broji i prebraja ve\u0107 20 godina, tek je ovaj popis, s velikim zaka\u0161njenjem, dao legitimne broj\u010dane razmjere rata i tranzicije kojima je BiH pogo\u0111ena. Me\u0111utim, ti brojevi su bili donekle o\u010dekivani, uzimaju\u0107i u obzir na\u0161 dojam o veli\u010dini dijaspore i ljudskim \u017ertvama rata. Kao, uostalom, i oni o etni\u010dkoj raspodjeli stanovni\u0161tva koja se gotovo podudara sa religijskim omjerima. Jedina brojka, koja je upala u o\u010di, jako je mali broj onih “upisanih” van tri dominantne etni\u010dke kategorije. Takozvanih ostalih je na kraju svega 2.73%.<\/p>\n

Bo\u0161nja\u010dki triptih i poraz “gra\u0111anske” opcije<\/strong><\/p>\n

S jedne strane to zna\u010di pobjedu bo\u0161nja\u010dkih elita i agresivne medijske kampanja koja je vo\u0111ena nakon probnog popisa, a kojom se promoviralo “zaokru\u017eivanje” identitetskog triptiha bo\u0161nja\u010dke nacije, bosanskog jezika i islamske vjeroispovijesti. Poraz je to tzv. gra\u0111anske opcije koja, ovaj popis je pokazao, niti ima politi\u010dke snage, niti infrastrukture za reme\u0107enje tro-nacionalne podjele \u0161to joj je bila ambicija koja se nije pomakla dalje od javnih nastupa “istaknutih” kulturnih radnika iz centra glavnog grada \u010dime je “gra\u0111anska opcija” dobila i svoju klasnu i lifestyle<\/em> dimenziju. Fikcionalnost stava da je Socijaldemokratska partija ili sada Demokratska fronta na \u010delu sa \u017deljkom Kom\u0161i\u0107em politi\u010dki predstavnik tzv. gra\u0111anske opcije, potvr\u0111en je i ovim popisom. Te dvije politi\u010dke formacije su “gra\u0111ansku opciju” koristile ovisno o vlastitim dnevno-politi\u010dkim potrebama, a njezina politi\u010dka potentnost, pogotovo bez mobilizacijskog potencijala i infrastrukture, doista jest ovih manje od 2.73%. Tako da je i u tom smislu ovaj popis poslu\u017eio kao dobrodo\u0161lo otrije\u017enjenje.<\/p>\n

Onaj dio koji je u analizama i kasnijim raspravama zadobio najmanje medijskog interesa, komparacija je socijalnih, ekonomskih i obrazovnih kategorija i podataka dobivenih ovim popisima s onima u u\u017eoj regiji (Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom). Ti podaci na\u017ealost svjedo\u010de o dubljim posljedicama rata i tranzicije osim onog manjka stanovni\u0161tva, odnosno migracija, koje smo ranije spomenuli. BiH ima najve\u0107i postotak nepismenog stanovni\u0161tva, najni\u017ei postotak visoko-obrazovanih, najni\u017ei postotak informati\u010dki pismenih i najvi\u0161e radno nesposobnih. I dok se etni\u010dke raspodjele i brojke dobivene popisom koriste za adekvatno etni\u010dko popunjavanje institucija dr\u017eave, entiteta, kantona, i op\u0107ina pravo pitanje koje postavljaju podaci koji se ti\u010du ekonomskog, obrazovnog i socijalnog statusa stanovni\u0161tva, upu\u0107uju upravo na tezu koja se ve\u0107 du\u017ee provla\u010di kroz znanstvene radove o “politi\u010dkoj ekonomiji izgradnje mira” u BiH, a to je da temeljni proizvod rata i tranzicije u BiH uz etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, zapravo potpuno uru\u0161avanje institucija socijalne dr\u017eave. Te su funkcije dijelom preuzimale organizacije civilnog dru\u0161tva dok su mogle i trajale, a ve\u0107im dijelom se prepu\u0161talo inerciji, pre\u017eivljavanju i neformalnim oblicima pomo\u0107i. Kompleksno, etnobirokratsko ure\u0111enje dr\u017eave, tu je situaciju samo dodatno pogor\u0161alo. Kao i u slu\u010daju popisa, koji je u prvi plan stavio etnos, tako i slika bosansko-hercegova\u010dke realnosti koja \u0107e se isklju\u010divo mjeriti etni\u010dkim brojanicama, krije iza sebe dru\u0161tvo zaustavljene modernizacije, permanentne ekonomske i socijalne krize koja sada pokazuje i svoje demografske trendove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Popis stanovni\u0161tva jedan je od osnovnih alata moderne dr\u017eave u skupljanju podataka, mjerenju i pra\u0107enju vlastite demografije kao podloge za planiranje i dono\u0161enje odre\u0111enih politika…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14407,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-14405","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14405"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14405\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14415,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14405\/revisions\/14415"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14405"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14405"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14405"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14405"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}