{"id":14371,"date":"2016-07-12T07:00:00","date_gmt":"2016-07-12T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14371"},"modified":"2021-02-25T11:00:40","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:40","slug":"prica-o-dva-kosova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14371","title":{"rendered":"Pri\u010da o dva Kosova"},"content":{"rendered":"

Prema dostupnim podacima, Kosovo uz BiH ostaje jedina zemlja regije u kojoj je postotak ruralnog stanovni\u0161tva ve\u0107i od urbanog. Rezultat je to povijesnih specifi\u010dnosti, ali i vrlo ograni\u010dene modernizacije. Iako je posljednjih godina znatno ve\u0107u pa\u017enju privukla masovna emigracija izvan zemlje, razlike izme\u0111u sela i grada jo\u0161 uvijek igraju va\u017enu ulogu u \u017eivotu Kosova.<\/strong><\/p>\n

Slobodno <\/span>se <\/span>mo\u017ee re\u0107i <\/span>kako<\/span> je<\/span> jedno od osnovnih<\/span> obilje\u017ej<\/span>a<\/span> povijesti Kosova \u010dinjenica da ono <\/span>u stvari<\/span> nikada <\/span>nije imalo gradov<\/span>e<\/span> \u2013 <\/span>barem u <\/span>smislu u kojemu se ta rije\u010d koristila u <\/span>Zapadnoj<\/span> Europi. Odlika europskih gradova do kraja feudalizma bila je trgovina, bilo putem morskih luka, ili drugih trgovinskih ruta, dok su sela uglavnom bila uklju\u010dena u <\/span>poljoprivredne<\/span> aktivnosti. Ekonomska neovisnost <\/span>gradova <\/span>ste\u010dena trgovi<\/span>nom<\/span> dovela je i do stvaranja mo\u0107nih gradova<\/span>–<\/span>dr\u017eava toga vremena, \u0161to je<\/span> kasnije<\/span> imalo <\/span>va\u017ene<\/span> politi\u010dke <\/span>posljedice. <\/span><\/p>\n

Iako su gradovi na Kosovo u to vrijeme imali trgovinu, ona je bila vi\u0161e lokalnog karaktera, <\/span>a ni sami<\/span> gradovi<\/span> nisu bili u potpunosti odvojeni od <\/span>poljoprivrednih<\/span> aktivnosti. <\/span>Poljoprivreda <\/span>je dakle jo\u0161 uvijek <\/span>bila klju\u010dna djelatnost<\/span> u <\/span>kosovskim <\/span>grad<\/span>i\u0107ima<\/span>, <\/span>pa se i njima zapravo <\/span>naseljavalo<\/span> uglavnom<\/span> ruralno stanovni\u0161tvo. \u010cak i u politi\u010dkom i sudskom aspektu, u vrijeme kada su veliki gradovi <\/span>na Zapadu <\/span>bili u <\/span>velikoj mjer<\/span>i politi\u010dki neovisni, balkanski gradovi \u2013 uklju\u010duju\u0107i gradove na Kosovu \u2013 bili su ovisni o politi\u010dkom osmanskom centralizmu i slu\u017eili kao to\u010dke iz kojih se provodila administrativna kontrola sela.<\/span><\/p>\n

Povijesno gledano, do polovice pro\u0161log stolje\u0107a sela na Kosovu karakterizirali su plemenski feudalni odnosi \u2013 zakon i red vodili su se <\/span>prastarim<\/span> pravilima, vladala je potpuna patrijarhalna diktatura, administrativnu i politi\u010dku organizaciju provodili su seoski starje\u0161ine itd. Iako sela danas zaostaju u usporedbi s gradovima, u vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije revolucion<\/span>a<\/span>rn<\/span>o su promijenjeni<\/span> mnogi dru\u0161tveni odnosi<\/span>, osobito<\/span> s probojem obrazovanja, zdravstva itd., a d<\/span>aljnju<\/span> su<\/span> promjenu u fizionomiji sela donijel<\/span>i doga\u0111aji<\/span> devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/span><\/p>\n

Doznake kao sredstvo odr\u017eanja<\/span><\/strong><\/p>\n

Radikalna promjena u strukturi i dru\u0161tvenim odnosima dogodila se dobrim dijelom zbog emigracije iz ruralnih podru\u010dja. Budu\u0107i da se radilo o najnerazvijenij<\/span>em <\/span>ekonomsko<\/span>m podru\u010dju<\/span> \u2013 \u010dak i u vrijeme socijalizma \u2013 kada je \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina Jugoslavija otvorila granice, <\/span>me\u0111u <\/span>prvi<\/span>ma<\/span> koji su imali potrebu raditi u Zapadnoj Europi bili su upravo kosovski seljaci. <\/span>Danas<\/span>, <\/span>iako<\/span> su <\/span>me\u0111u <\/span>migrantski<\/span>m<\/span> radni<\/span>cima i oni<\/span> drug<\/span>e<\/span> ili tre\u0107<\/span>e<\/span> generacij<\/span>e<\/span> u inozemstvu, mo\u017eemo re\u0107i da je emigracija<\/span> na neki na\u010din<\/span> “<\/span>obogatila<\/span>“<\/span> sela. Radnici koji su oti\u0161li \u2013 neovisno o tome jesu li se vratili \u2013 doprinijeli su socioekonomskoj reformaciji sela. <\/span>M<\/span>nogi okruzi imaju sela <\/span>“<\/span>bogatija<\/span>“<\/span> od gradova, <\/span>ali samo zbog toga \u0161to je<\/span> nakon devedesetih godina industrijska proizvodnja, glavni izvor bogatstva gradskog stanovni\u0161tva, <\/span>uni\u0161tena<\/span>. <\/span>E<\/span>migracija iz sela dovela<\/span> je <\/span>dakle <\/span>do<\/span> odre\u0111enog<\/span> slijevanja ste\u010denog bogatstva natrag u sela, no to ne pori\u010de \u010dinjenicu da su, op\u0107enito gledaju\u0107i, na Kosovu sela ipak nerazvijenija od gradova.<\/span><\/p>\n

Za po\u010detak valja primijetiti<\/span> neprestano smanjen<\/span>j<\/span>e broja stanovnika u ruralnim podru\u010djima (selo Marec u okrugu Pri\u0161tina u deset je godina izgubilo gotovo jednog od \u0161est stanovnika). <\/span>D<\/span>ok se u glavnom gradu Pri\u0161tini stanovni\u0161tvo u posljednjih \u0161ezdeset godina udesetostru\u010dilo, populacija okolnih sela je stagnirala ili do\u017eivjela simboli\u010dno pove\u0107anje od 10%. No<\/span> unato\u010d svemu tome, i dalje \u2013<\/span> uz iznimku Pri\u0161tine, Gnjilan<\/span>a<\/span>, Prizrena, Mitrovice, Pe\u0107<\/span>i<\/span> i Kosovog Polja<\/span> \u2013<\/span> sv<\/span>e<\/span> ostal<\/span>e<\/span> op\u0107ine<\/span> na Kosovu imaju ve\u0107i broj stanovnika u selima nego u gradskim podru\u010djima.<\/span><\/p>\n

Dru\u0161tvena je struktura tako\u0111er razli\u010dita \u2013 dok je u urbanim podru\u010djima vi\u0161e \u017eenskog stanovni\u0161tva, u ruralnima ima mnogo vi\u0161e mu\u0161karaca nego \u017eena. Ovo govori mnogo o sociolo\u0161kom aspektu gra\u0111e i funkcije kosovskog sela, gdje su patrijarhalni<\/span> obi\u010daji<\/span>, prema kojima je roditi dje\u010daka mnogo po\u017eeljnije nego roditi djevoj\u010dicu, \u010dvrsto ukopani u kulturu i kolektivnu svijest ljudi.<\/span><\/p>\n

Razlike u potro\u0161nji<\/span><\/strong><\/p>\n

Sela u <\/span>Pri\u0161tinskom <\/span>okrugu (kao i op\u0107enito na Kosovu) pretrpjela su gubitak i u broju ku\u0107anstava, kojih je otprilike deset puta manje nego 1991. godine. Ovo ukazuje na promjenu sociolo\u0161ke strukture sela na Kosovu, uzrokovanu uglavnom migracijom u urbane centre, ali i emigracijom u inozemstvo. Na primjer, lijepo brdsko selo Propa\u0161tica<\/span> je<\/span> 1991.godine imalo 121 ku\u0107anstvo, dok ih je 2008. bilo samo 32.<\/span> U pogledu razine zaposlenosti, u urbanim podru\u010djima postoji vi\u0161e <\/span>radnih mjesta<\/span> nego u ruralnima, iako <\/span>su<\/span> razlik<\/span>e<\/span> ma<\/span>nje nego \u0161to se podrazumijeva<\/span>.<\/span><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de etni\u010dke podjele, isti\u010de se srpska manjina \u2013 prema popisu stanovni\u0161tva iz 2011. godine, oko 90% Srba \u017eivi u selima, uglavnom u srpskim enklavama u centralnom, isto\u010dnom i sjevernom Kosovu. Op\u0107enito, sve etni\u010dke zajednice na Kosovu uglavnom obitavaju u ruralnim podru\u010djima (62% stanovni\u0161tva), s iznimkom turske i romske zajednice (dvije tre\u0107ine odnosno 63% kojih obitava u gradskim sredinama).<\/span><\/p>\n

Jo\u0161 jedan va\u017ean pokazatelj razlike je potro\u0161nja doma\u0107instava \u2013 dok 62% populacije Kosova \u017eivi u ruralnim sredinama, prosje\u010dna godi\u0161nja potro\u0161nja je znatno ve\u0107a u urbanim podru\u010djima, \u0161to ukazuje na vi\u0161i \u017eivotni standard. Prosje\u010dna gradska obitelj godi\u0161nje tro\u0161i otprilike 8.000 eura, oko 800 eura vi\u0161e od seoske obitelji. Upadljivo je da se u ruralnim sredinama mnogo vi\u0161e tro\u0161i na hranu i prijevoz, ali manje na zdravstvo i obrazovanje i mnogo manje na stanovanje, rekreaciju i komunikaciju.<\/span><\/p>\n

Politike protiv razvoja<\/span><\/strong><\/p>\n

Dodatna mjera razlike u <\/span>socijalnom<\/span> blagostanju <\/span>je<\/span> podatak<\/span> da tri \u010detvrtine osoba koje ne posjeduju ni jedan telefonski aparat obitava u seoskim podru\u010djima, dok tri \u010detvrtine onih koji imaju i ku\u0107ni i mobilni telefon otpada na gradsko stanovni\u0161tvo. Tako\u0111er, oko 75% onih koji nemaju internetsku vezu kod ku\u0107e \u017eivi u ruralnim sredinama (vi\u0161e od polovice seoskih ku\u0107anstava nema pristup internetu, a polovica nema ni kompjuter). U pogledu funkcionalnosti domova tako\u0111er postoji velika diskrepancija izme\u0111u zona: dok 95% urbanog stanovni\u0161tva ima pristup pitkoj vodi putem javne vodoopskrbne mre\u017ee, polovica seoskog stanovni\u0161tva vodu za pi\u0107e dobiva iz bunara i ostalih improviziranih izvora. <\/span>U<\/span> gradovima 90% obitelji ima priklju\u010dak na javnu kanalizaciju, <\/span>a <\/span>isto vrijedi za samo 30% seoskih ku\u0107anstava (jedno od deset ruralnih ku\u0107anstava nema nikakvu sanitaciju, u usporedbi s jednim od 100 urbanih). <\/span>O<\/span>ko 97% gradskih ku\u0107anstava ima kupaonice s tu\u0161evima unutar doma, 25% ruralnih ih nema.<\/span><\/p>\n

Jo\u0161 jedan va\u017ean indikator razlike je stopa pismenosti. U svim podacima od 1999. do 2009. godine vidljivo je da je u ruralnim podru\u010djima nepismenost otprilike dva puta vi\u0161a nego u urbanima (8.8% naspram 4<\/span>,<\/span>3% 1999. odnosno 8<\/span>,<\/span>5% prema 4<\/span>,<\/span>5% 2009. godine). Upadljiva je i rodna razlika u nepismenosti \u2013 u urbanim podru\u010djima, nepismenost \u017eena izra\u017eenija je nego u mu\u0161karaca (7<\/span>,<\/span>5% u usporedbi s 3<\/span>,<\/span>3%), a u ruralnim sredinama ova je disproporcija jo\u0161 ve\u0107a (11<\/span>,<\/span>3% naprama 5<\/span>,<\/span>5%).<\/span><\/p>\n

<\/a>Bez sumnje, kosovska \u0107e sela nastaviti biti podrazvijena u odnosu na gradove dokle god vladine politike nastavljaju ne obra\u0107ati pa\u017enju na razvoj. Uz vladu \u010diji je krajnji cilj <\/span>dovr\u0161iti<\/span> privatizaciju<\/span>, a razvoj se svodi na asfaltiranje<\/span> kako bi <\/span>se <\/span>zadovoljil<\/span>e<\/span> o\u010di gra\u0111ana, a ne njihov<\/span>i<\/span> trbu<\/span>si<\/span>, i gradovi i sela \u0107e zaostajati u <\/span>op\u0107em<\/span> dru\u0161tvenom razvoju<\/span>. To \u0107e pak nastaviti<\/span> utjecati na stanovni\u0161tvo, uklju\u010duju\u0107i sve ve\u0107i broj mladih koji namjeravaju napustiti zemlju, budu\u0107i da nemaju nikakvu ekonomsku perspektivu ni povjerenje u promjene koje svaka politi\u010dka stranka <\/span>obe\u0107ava<\/span> u predizborno vrijeme.<\/span><\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slobodno se mo\u017ee re\u0107i kako je jedno od osnovnih obilje\u017eja povijesti Kosova \u010dinjenica da ono u stvari nikada nije imalo gradove \u2013 barem u smislu u kojemu se ta rije\u010d koristila u Zapadnoj Europi. Odlika europskih gradova do kraja feudalizma bila je trgovina, bilo putem morskih luka, ili drugih trgovinskih ruta, dok su sela uglavnom bila uklju\u010dena u poljoprivredne aktivnosti…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14372,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[262],"class_list":["post-14371","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14371"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14371\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14386,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14371\/revisions\/14386"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14371"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14371"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14371"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14371"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14371"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}