{"id":14298,"date":"2016-07-07T07:00:21","date_gmt":"2016-07-07T06:00:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14298"},"modified":"2021-02-25T11:00:41","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:41","slug":"radnicki-otpor-u-luci-koper","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14298","title":{"rendered":"Radni\u010dki otpor u Luci Koper"},"content":{"rendered":"

Plan slovenske politi\u010dke elite da smjenama, postupnim komadanjem i infrastrukturnim zanemarivanjem postepeno likvidira poslovno uspje\u0161nu Luku Koper nai\u0161ao je na odlu\u010dan radni\u010dki otpor. Ono \u0161to je u cijeloj pri\u010di posebno porazno jest \u010dinjenica da su te sluganske elite gotovo pa otvoreno radile u korist njema\u010dkog i austrijskog kapitala.<\/strong><\/p>\n

Izgra\u0111ena 1957. godine, Luka Koper danas je jedno od najva\u017enijih pristani\u0161ta sjevernog Jadrana, a me\u0111u vode\u0107ima je i prema prometu te \u010distom dobitku. Pro\u0161le godine, u odnosu na godinu ranije, Luka Koper bilje\u017ei porast pretovara od 2 milijuna tona, ostvaruje 184,3 milijuna eura \u010distih prihoda od prodaje, a \u010dista dobit raste za 12%, na rekordnih 32,5 milijuna eura. Ta strate\u0161ki va\u017ena luka, koja pru\u017ea logisti\u010dke usluge cijeloj srednjoj Europi, jo\u0161 uvijek je u ve\u0107inskom dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Kada ne bismo poznavali sluganski karakter slovenske politi\u010dke klase, mogli bismo pogre\u0161no zaklju\u010diti kako je takva Luka Koper za dr\u017eavu od posebne vrijednosti me\u0111u preostatkom obiteljskog srebra, odnosno onom dijelu koje u posljednjih \u010detvrt stolje\u0107a nije rasprodan po diskontnim cijenama. No poznavaju\u0107i gorenavedene okolnosti, postaje ipak razumljivija trenutna saga koja traje ve\u0107 gotovo mjesec dana, a u kojoj se dr\u017eavni vrh iz petnih \u017eila trudi pobjedni\u010dkom konju pucati u nogu.<\/p>\n

Situacija je takva da bismo lako mogli parafrazirati Hegela: “Luka Koper ostvaruje rekordne profite i ima sjajnu perspektivu? Tim gore po Luku Koper.” Na tom tragu i uz uvjerenje kako ni\u0161ta nije toliko dobro da ne bi odmah moglo biti jo\u0161 gore, uprava Slovenskog dr\u017eavnog holdinga (SDH), kao komandni centar ekonomije u djelomi\u010dnom ili ve\u0107inskom dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, izdala je dekret o potrebi hitne smjene trojice dosada\u0161njih \u010dlanova Nadzornog odbora Luke Koper. Marko Jazbec, predsjednik uprave SDH, u svojim je televizijskim nastupima obi\u010dnim gra\u0111anima strpljivo obja\u0161njavao svoj sasvim neobja\u0161njivi potez\u2026 Naime, istina je da Luka posluje iznimno uspje\u0161no, ali ba\u0161 kako bi osigurali nastavak tog pozitivnog trenda, u poslovanje je potrebno uvesti odre\u0111ene promjene, koje \u0107e omogu\u0107iti da se trend nastavi i u budu\u0107nosti. U prijevodu, Luka trenutno stvarno posluje uspje\u0161no, no jo\u0161 bi bolje bilo da ljude koji su tom uspjehu pridonijeli odmah smijenimo i zamijenimo drugima, jer nikad se ne zna \u0161to donosi neizvjesna budu\u0107nost.<\/p>\n

Zanemarivanje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture<\/strong><\/p>\n

A s neizvjesno\u0161\u0107u je u ekonomiji kao i u nogometu: kada ne zna\u0161 na koga bi se kladio, kladi se na Nijemce. To\u010dno to je u\u010dinio Marko Jazbec kada je za jednog od novih nadzornika predlo\u017eio J\u00fcrgena Sorgefreia, njema\u010dkog stru\u010dnjaka za infrastrukturu, posebno lu\u010dki promet, i tako izazvao zajedni\u010dko protivljenje lu\u010dkih radnika, uprave i prate\u0107ih slu\u017ebi. Razlozi za ljutnju oko njegovog imenovanja sasvim su razumljivi, prou\u010dimo li J\u00fcrgenov CV koji uklju\u010duje rad za hambur\u0161ku luku, nedvojbenog konkurenta Luke Koper. Jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava \u0161to je sudjelovao u izradi studije OECD-a koja je zaklju\u010dila kako drugi \u017eeljezni\u010dki kolosijek prema Luci ustvari nije potreban, odnosno, ne bi bio isplativ. Drugi kolosijek je ve\u0107 prili\u010dno udoma\u0107ena ekonomska ideja o kojoj se u slovenskoj javnosti\u00a0 govori ve\u0107 barem dvadeset godina, a da se u svo to vrijeme nije polo\u017eila niti jedna tra\u010dnica. Do Kopra tako i dalje vozi “prvi” kolosijek, kojim uz teretni prolazi i putni\u010dki promet.<\/p>\n

“Prvi” kolosijek pritom demonstrira i izvanrednu privr\u017eenost tradiciji, s obzirom da jo\u0161 danas dr\u017ei brzinu od oko 35 kilometara na sat, koja je vjerojatno ostvarena ve\u0107 u vrijeme njegove izgradnje, dakle u vremenu Marije Terezije i Austro-Ugarske. Brzina je to koja bezbri\u017enom putniku pru\u017ea prostorno-vremensku iluziju kako Slovenija ipak nije tako mala zemlja, kada po njoj mo\u017ee\u0161 toliko dugo putovati. Naravno, brzina je to za koju ve\u0107 danas mo\u017eemo vidjeti da \u0107e dovesti do zasi\u0107enja i zna\u010dajno usporiti teretni promet iz i u Luku Koper. Iz Luke ve\u0107 danas svakoga dana kre\u0107e oko 60 \u017eeljezni\u010dkih kompozicija, a uz nastavak ovakvog trenda porasta, za o\u010dekivati je kako \u0107e ve\u0107 za godinu-dvije do\u0107i do zasi\u0107enja kapaciteta \u017eeljezni\u010dke linije, odnosno tzv. uskog grla. Upravo iz tog razloga, sve su dosada\u0161nje uprave Luke Koper, uz punu podr\u0161ku radnika, od dr\u017eave tra\u017eile izgradnju drugog kolosijeka, namijenjenog isklju\u010divo teretnom prometu. Aktualna vlada premijera Mire Cerara je \u010dak ustvrdila kako je izgradnja drugog kolosijeka projekt od strate\u0161kog zna\u010daja te da \u0107e izgradnju bez sumnje i pokrenuti. Utoliko vi\u0161e iritira \u010dinjenica da sada jedna od vladi podre\u0111enih institucija (SDH) za \u010dlana nadzornog odbora predla\u017ee osobu koja se izrazito protivi toj gradnji.<\/p>\n

Sna\u017ena mobilizacija<\/strong><\/p>\n

Ipak, sve postaje mnogo jasnije ukoliko cjelokupnu situaciju sagledamo kao prvi korak prema komadanju i privatizaciji Luke Koper. U tom slu\u010daju je trojanski konj u obliku J\u00fcrgena Sorgenfreia svakako odli\u010dan izbor. O\u010dito se radi o sli\u010dnoj pri\u010di kao u slu\u010daju Aerodroma Ljubljana kojeg je kupilo njema\u010dko dru\u0161tvo Fraport, a “blagodarni” u\u010dinici te prodaje se ve\u0107 sada jasno pokazuju. Ljubljanski aerodrom tako ima, primjerice, manje veza od klagenfurtskog, iako je Klagenfurt tri puta manji grad. Iz te perspektive Sorgenfrei bi mogao biti korisna izvidnica za geopoliti\u010dke interese njema\u010dkog kapitala. No niti on, niti Jazbec, niti slovenska vlada nisu ra\u010dunali na iznimnu mobilizaciju i odlu\u010dnost lu\u010dkih radnika i uprave. Pod sloganom Ustala Primorska <\/em>(Vstala Primorska) pred Lukom se 28. juna odr\u017eao prosvjed kojem je nazo\u010dilo oko \u010detiri tisu\u0107e ljudi, a koji je ujedinio \u0161irok spektar progresivnih civilnodru\u0161tvenih i politi\u010dkih pokreta, podr\u017eali su ga i pojedini studentski pokreti, a podr\u0161ku su izrazile i najve\u0107e sindikalne sredi\u0161njice. U svojoj izjavi su prosvjednici naglasili da je simptomati\u010dno kako je prvi kolosijek ve\u0107 1967. renoviralo prakti\u010dki samo dru\u0161tveno poduze\u0107e srednje veli\u010dine, dok drugi kolosijek ve\u0107 vi\u0161e od dvadeset godina nije sposobna izgraditi cijela jedna kapitalisti\u010dka dr\u017eava.<\/p>\n

Pritom su izlo\u017eili i tri \u0161tetna scenarija koja trenutno nudi vlada. Prema prvom, ukoliko vlada ustraje na modelu javno-privatnog partnerstva, a ne bude spremna subvencionirati privatne investitore, pruga ne\u0107e nikada biti izgra\u0111ena. Prometni tokovi preselit \u0107e se u Italiju, Austriju i Ma\u0111arsku, jer \u0107e Luka Koper i cijela okolna \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea postati obi\u010dna slijepa ulica. Drugi scenarij, prema kojem bi vlada ustrajala pri trenutnom planu, a uz to dr\u017eavnim subvencijama garantira profit privatnim investitorima, doveo bi, dodu\u0161e, do izgradnje drugog kolosijeka, ali bi u tom slu\u010daju postojala prijetnja da on postane druga Termoelektrana \u0160o\u0161tanj, odnosno njen \u0161esti blok – rupa bez dna za sredstva poreznih obveznika. Tre\u0107i scenarij, na kojeg su u izjavi upozorili prosvjednici, uklju\u010duje mogu\u0107nost da se investitori ne\u0107e zadovoljiti samo subvencijama, ve\u0107 \u0107e zahtijevati i udjele u slovenskim poduze\u0107ima. Tu u prvi plan izbijaju prvenstveno geopoliti\u010dki interesi austrijsko-njema\u010dkog kapitala, u ovom konkretnom slu\u010daju – njihovih \u017eeljeznica. Umjesto toga, inicijativa Ustala Primorska predla\u017ee da se bez odlaganja zaustave sve ideje i postupci usmjereni ka privatizaciji, a da se drugi kolosijek po\u010dne graditi po modelu kojim Austrija upravo gradi\u00a0 \u017eeljezni\u010dki bypass<\/em> oko Slovenije: izgradnju obavljaju dr\u017eavna poduze\u0107a s europskim sredstvima i povoljnim kreditima na temelju dr\u017eavnih jamstava.<\/p>\n

Velika radni\u010dka pobjeda<\/strong><\/p>\n

Koliko mo\u0107ni su interesi upleteni u igru oko Luke Koper, izme\u0111u ostalog pokazuje i bizarno anonimno pismo koje ne bi bilo ni\u0161ta vi\u0161e od toga da s njime nije naokolo po\u010deo mahati Metod Dragonja, dr\u017eavni tajnik pri ministarstvu financija. Primitivno anonimno pismo navodno otkriva stvarno stanje u Luki Koper u kojoj Slovenci ne mogu dobiti posao, u kojoj vlada dominacija “\u010defurskih” 1<\/a><\/sup> sindikata, itd. Ipak, ovoga puta su privatizacijski apetiti o\u010dito nai\u0161li na pretvrd zalogaj. Na sjednici nadzornog odbora u petak, na kojoj je trebalo do\u0107i do smjene trojice \u010dlanova, to se ipak nije dogodilo. Prijedlog je, naime, na kraju bio u posljednji \u010das uklonjen s dnevnog reda.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu su lu\u010dki radnici blokirali ulaz u Luku te potpuno zaustavili promet, uz iznimku po\u0161iljki lako kvarljive robe. Time je zaustavljen i kompletan slovenski teretni \u017eeljezni\u010dki promet. U tom je trenutku i arhitekt ideje o zamjeni \u010dlanova nadzornog odbora te predsjednik uprave SDH, Marko Jazbec, ponudio svoju ostavku. Radnici Luke Koper zahtijevaju i ostavke ministra infrastrukture, Petra Ga\u0161par\u0161i\u010da, te ranije spomenutog tajnika Dragonje, koji su jednako predano radili na smjeni \u010dlanova nadzornog odbora. Smirenju situacije sigurno nije pridonijela niti izjava Milana Brgleza, predsjednika parlamenta, koji je blokadu Luke nazvao atentatom na poduze\u0107e i dr\u017eavu, a radnicima priprijetio da vlastite\u00a0 interese prestanu stavljati ispred interesa Luke Koper, obale i Slovenije.<\/p>\n

No niti takve neprimjerene izjave iz samoga dr\u017eavnog vrha ne mogu promijeniti \u010dinjenicu da se predlo\u017eene smjene \u010dlanova nadzornog odbora ne\u0107e dogoditi, niti da je njihov inicijator Jazbec bio prisiljen ponuditi ostavku. Marko Jazbec i maskota otpora prema njemu, preparirani jazavac, tako su postali simbol organizirane radni\u010dke snage i jedne od najve\u0107ih protuprivatizacijskih pobjeda posljednjih godina, ako ne i desetlje\u0107a.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n

  1. Pogrdni slovenski izraz za osobe porijeklom iz ostalih jugoslavenskih republika[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Izgra\u0111ena 1957. godine, Luka Koper danas je jedno od najva\u017enijih pristani\u0161ta sjevernog Jadrana, a me\u0111u vode\u0107ima je i prema prometu te \u010distom dobitku. Pro\u0161le godine…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14302,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[136,33],"theme":[456,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-14298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-protest","theme-politika","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14298"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14308,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14298\/revisions\/14308"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14298"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14298"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14298"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14298"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}