{"id":14282,"date":"2016-07-06T07:00:25","date_gmt":"2016-07-06T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14282"},"modified":"2021-02-25T11:00:41","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:41","slug":"eurozona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14282","title":{"rendered":"Prividna stabilnost europske ekonomije"},"content":{"rendered":"

S obzirom na neke makroekonomske indikatore posljednjih godina mo\u017ee se u\u010diniti da europska ekonomska politika zasnovana na naputku “morate svi biti kao Njema\u010dka” daje, makar i minimalne, pozitivne rezultate. No, pored devastiraju\u0107ih dru\u0161tvenih u\u010dinaka na radnike i nezaposlene, sasvim je izvjesno da se tako samo perpetuiraju obrasci koji su do krize ishodi\u0161no i doveli i koji prijete novom recesijskom spiralom.<\/strong><\/p>\n

\u010cetiri godine nakon izbijanja krize javnog duga u eurozoni, stanje njema\u010dke ekonomije \u010dini se bolje nego ikad. Od 2011. do 2015. godine fiskalna ravnote\u017ea se pobolj\u0161ala \u2013 deficit od 1% pretvorio se u suficit od 0,6% BDP-a, dok je javni dug pao sa 78,3% na 71,2% BDP-a. Trgovinske performanse jo\u0161 su impresivnije \u2013 u 2015. suficit teku\u0107eg ra\u010duna platne bilance dosegnuo je nevjerojatnih 8,4% BDP-a. A \u010dini se i da kretanje cijena na evropskom tr\u017ei\u0161tu dr\u017eavnih obveznica u kontekstu trenutnog mete\u017ea izazvanog Brexitom potvr\u0111uje da njema\u010dka ekonomija, \u010dak i u vremenima financijske nestabilnosti, predstavlja sigurno uto\u010di\u0161te unutar eurozone. Pro\u0161log su mjeseca prinosi na njema\u010dke desetogodi\u0161nje obveznice pali ispod nule, prvi put u povijesti. To zna\u010di da su investitori spremni platiti Njema\u010dkoj da im “dr\u017ei” novac na rok od 10 godina. Prema vode\u0107im europskim politi\u010dkim autoritetima, kontinuirani uspjesi njema\u010dke ekonomije predstavljaju primjer koji bi svaka europska ekonomija trebala slijediti.<\/p>\n

\u010cini se i da poneki makroekonomski indikatori sugeriraju kako konzistentno primjenjivanje njema\u010dkih ekonomskih politika u perifernim zemljama mo\u017ee rezultirati nadila\u017eenjem strukturnih asimetrija koje su mu\u010dile eurozonu od samog nastanka. Od 2012. godine prinosi na dr\u017eavne obveznice perifernih zemalja koje su implementirale brutalne politike \u0161tednje u postepenom su padu i konvergiraju s kamatnim stopama na obveznice u zemljama centra. Izgleda da je stabilizacija evropskog tr\u017ei\u0161ta dr\u017eavnih obveznica, olak\u0161ana konvergencijom kamatnih stopa, rezultat umanjenih strukturnih neravnote\u017ea eurozone. A \u010dini se i da indikatori trgovinske ravnote\u017ee u eurozoni navodno podr\u017eavaju ovu pretpostavku.<\/p>\n

Nevjerojatni visoki trgovinski deficiti koje su periferne zemlje imale prije izbijanja krize javnog druga su ili zna\u010dajno sni\u017eeni, kao na primjer u Gr\u010dkoj ili \u0160panjolskoj, ili je do\u0161lo do potpunog zaokreta, kao u Italiji i Sloveniji koje su po\u010dele bilje\u017eiti vi\u0161kove na teku\u0107im ra\u010dunima platne bilance. Kao da se njema\u010dka Sonderweg<\/em>\u00a0u dostizanju prora\u010dunskih i trgovinskih suficita mo\u017ee poop\u0107iti na razini eurozone i tako u\u010dinkovito iskorijeniti trgovinske neravnote\u017ee koje su bile jedan od primarnih uzroka krize javnog duga na periferiji. A i trendovi nakon 2012. godine \u2013 sni\u017eavanje prinosa na dr\u017eavne obveznice i smanjivanje trgovinskih deficita \u2013 ukazuju kako bi se nekad u budu\u0107nosti \u010dak i slabe periferne zemlje mogle iskupiti za svoj grijeh nebivanja Njema\u010dkom, sve dok budu ustrajale u dugom i bolnom procesu \u0161tednje i restrukturiranjem u izvozno orijentirane ekonomije.<\/p>\n

Privremeno poni\u0161tavanje neravnote\u017ea<\/strong><\/p>\n

Ipak, situacija nije tako jednostavna niti optimisti\u010dna. Kada ih se suo\u010di s prigovorom da njema\u010dki suficiti, prora\u010dunski i onaj na teku\u0107em ra\u010dunu platne bilance, poti\u010du deflaciju u eurozoni i da \u0107e dugoro\u010dno rezultirati istim onim trgovinskim neravnote\u017eama koje su eurozonu i gurnule u krizu 2011. i 2012. godine, mnogi njema\u010dki politi\u010dari i kapitalisti odgovaraju da niti deflacija na periferiji niti akumulirani vi\u0161kovi u centru ne predstavljaju problem. Oni tvrde da je deflacija na periferiji pozitivan signal ja\u010danja konkurentnosti tih zemalja, a da su iznimni njema\u010dki postkrizni trgova\u010dki vi\u0161kovi uglavnom zasnovani na izvozu u zemlje izvan eurozone, a ne na njenu periferiju kao \u0161to je to bio slu\u010daj u predkriznom periodu. Ova linija argumentacije sugerira da trenutni njema\u010dki trgovinski vi\u0161kovi ne mogu uzrokovati daljnje trgovinske neravnote\u017ee u eurozoni, s obzirom na to da ne zavise od trgovinskih deficita na periferiji.<\/p>\n

To\u010dno je da njema\u010di suficit na teku\u0107em ra\u010dunu platne bilance u postkriznom periodu ne zavisi toliko o deficitima perifernih zemalja kao u godinama prije krize. Me\u0111utim, to uop\u0107e ne zna\u010di da su strukturne trgovinske neravnote\u017ee nestale. Preusmjeravanje njema\u010dkog izvoza u zemlje van eurozone, popra\u0107eno simultanim smanjivanjem trgovinskog deficita na periferiji, nije rezultat rasta izvoza proizvoda perifernih zemalja u Njema\u010dku, ve\u0107 nedostatka efektivne potra\u017enje u zemljama periferije obilje\u017eenima depresijom. Nije se dogodila nikakva strukturna promjena u trgovini unutar eurozone. Njema\u010dka nije pove\u0107ala uvoz iz periferije, a ukupna trgovinska ravnote\u017ea periferije nije se popravila zbog nekih sna\u017enih izvoznih performansi, ve\u0107 zbog reduciranog priljeva uvoza iz drugih zemalja. S obzirom na to da je glavni razlog pada njema\u010dkog izvoza na periferiju tamo\u0161nji nedostatak potra\u017enje, uzrokovan dugogodi\u0161njom recesijom i mjerama \u0161tednje, promjena je samo cikli\u010dka.<\/p>\n

Ako nekim slu\u010dajem do\u0111e do oporavka potra\u017enje, neravnote\u017ee \u0107e se samo iznova pojaviti. To zna\u010di da konvergencija kamatnih stopa na dr\u017eavne obveznice ne reflektira uravnote\u017eenje ekonomije eurozone. Kao \u0161to je nazna\u010dio Janis Varufakis<\/a>, konvergencija je primarno rezultat poteza Europske centralne banke (ECB): od Draghijeve najave programa Izravnih monetarnih transakcije (Outright monetary transactions<\/a>) u ljeto 2012. do lansiranja Programa kupovine vrijednosnih papira (Asset purchase programmes<\/a>) u o\u017eujku pro\u0161le godine. Ovim potezima je ECB privremeno olak\u0161ala tro\u0161kove refinanciranja dugova za periferne zemlje poput \u0160panjolske, Italije i Irske, pokazuju\u0107i spremnost da masovnijim otkupom njihovih dugova, ako bude potrebno, spusti visinu kamatnih stopa na njihove obveznice. Ipak, ECB se potrudila da isklju\u010di Gr\u010dku iz ovih akcija zbog o\u010ditih politi\u010dkih razloga. ECB je tako uspjela privremeno stabilizirati evropsko tr\u017ei\u0161te dr\u017eavnih obveznica bez da je pridonijela ikakvim strukturnim promjenama trgovinskih odnosa unutar eurozone.<\/p>\n

Neu\u010dinkovitost poop\u0107avanja njema\u010dkog modela<\/strong><\/p>\n

\u010cini se da vode\u0107i politi\u010dki autoriteti u eurozoni misle da se scenarij ponovnog izbijanja trgovinskih neravnote\u017ea mo\u017ee jednostavno izbje\u0107i kontinuiranim deflatornim pritiskom na periferiju putem daljnjih politika \u0161tednje u godinama koje predstoje kako bi se navodno pobolj\u0161ala njihova konkurentnost i time omogu\u0107ilo u\u010dinkovito preusmjeravanje njihova izvoza na zemlje van eurozone. Bez obzira \u010dak i na devastiraju\u0107e dru\u0161tvene u\u010dinke koje \u0107e ova politika imati na radnike, nezaposlene i siroma\u0161ne, postoje minimalno dvije sna\u017ene prepreke koje ovaj scenarij \u010dine dugoro\u010dno vrlo te\u0161ko ostvarivim.<\/p>\n

Valja primijetiti da su cijene roba u eurozoni 2015. godine ve\u0107 pale gotovo na razinu kojoj smo svjedo\u010dili 2009. godine u vrijeme globalne recesije. U ovakvim uvjetima poticanje dodatne deflacije mo\u017ee imati ozbiljne posljedice za europsku ekonomiju. Prvo, kako poja\u0161njava marksisti\u010dki ekonomist Michael Roberts, inflacija cijena robe je donedavno predstavljala “kontratendenciju” trendu opadaju\u0107e profitabilnosti u korporativnom sektoru. Me\u0111utim, ako cijene prestanu rasti, ova kontratendencija koja je pomagala korporativnim sektorima vode\u0107ih svjetskih ekonomija, uklju\u010duju\u0107i i eurozonu, da djelomi\u010dno povrate svoje profite unato\u010d tromoj investicijskoj aktivnosti, bit \u0107e poni\u0161tena. U situaciji kad “pada cijena su\u017eava profitne margine, pritisak na profitabilnost svake nove tehnolo\u0161ke investicije bit \u0107e izra\u017eeniji”.<\/p>\n

Drugo, deflacijski pritisci mogu dovesti i do onog \u0161to je Irving Fisher nazvao “du\u017eni\u010dkom deflacijom”. Deflacija ote\u017eava refinanciranje dugova s obzirom na to da pad cijena pove\u0107ava vrijednost duga u realnim terminima. Time \u0107e se pove\u0107ati broj nevra\u0107enih dugova u vidu obveznica i drugih oblika zajmova \u0161to vodi ka smanjivanju dohodaka i samim tim i potra\u017enje. Rezultat je jo\u0161 vi\u0161e deflacije. Sve dok njema\u010dka Sonderweg<\/em> bude predstavljala primjer zdravog i \u010dvrstog modela ekonomskog razvoja kojem svaka europska ekonomija mora te\u017eiti, samo je pitanje vremena kad \u0107e se eurozona opet po\u010deti tresti pod pritiskom upornih strukturnih neravnote\u017ea i zavr\u0161iti ulovljena u recesijsko-deflacijskoj spirali.<\/p>\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cetiri godine nakon izbijanja krize javnog duga u eurozoni, stanje njema\u010dke ekonomije \u010dini se bolje nego ikad. Od 2011. do 2015. godine prora\u010dun se dodatno uravnote\u017eio…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14287,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[56],"class_list":["post-14282","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14282"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14282\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36766,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14282\/revisions\/36766"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14282"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14282"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14282"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14282"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}