{"id":14274,"date":"2016-07-05T13:01:25","date_gmt":"2016-07-05T12:01:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14274"},"modified":"2016-07-05T13:09:27","modified_gmt":"2016-07-05T12:09:27","slug":"bauk-ideologije-slobodnog-trzista-progoni-europsku-komisiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14274","title":{"rendered":"Bauk ideologije slobodnog tr\u017ei\u0161ta progoni Europsku komisiju?"},"content":{"rendered":"

Europska komisija rezervirala je 450 milijuna eura za financiranje projekata kompanija koje se bave sigurno\u0161\u0107u na internetu<\/a> (cybersecurity<\/em>), a s proklamiranim ciljem sprje\u010davanja \u010destih i uspje\u0161nih hakerskih napada na privatne kompanije i vlade. Osim \u0161to ovo treba promatrati u sklopu sprje\u010davanja potencijalnih leakova<\/em> poput nedavnih Panama Papersa<\/a>, zanimljivo je kojom brzinom se EU pokrenula kad se radi o za\u0161titi poslovnih interesa. Ilustrativno, od 160.000 izbjeglica koje su do sad trebale biti razmje\u0161tene u zemljama EU, “integracija” mo\u017ee po\u010deti za tek njih 3000.<\/p>\n

Projekt je osmi\u0161ljen kako bi se sprije\u010dile financijske \u0161tete od hakiranja firmi i vlada koje se broje, prema podacima Komisije, do 500 milijardi eura godi\u0161nje (planetarno, ne samo u EU). Pritom, \u010dini se, ne pravi se razlika izme\u0111u politi\u010dki ciljanih hakiranja, tzv. haktivizma, \u010diji cilj nije pribavljanje osobne materijalne koristi, ve\u0107 obavljanje dru\u0161tvenih watchdog<\/em> funkcija, \u0161to hakeri sve \u010de\u0161\u0107e preuzimaju na sebe, s obzirom na porazno nekriti\u010dan posao kojeg obavljaju mediji i sami politi\u010dari; te suvremenih oblika provala u bankarske sustave i pribavljanja osobne materijalne koristi. No, pogre\u0161na politika<\/a> pristupa Europske unije sigurnosti na internetu nije faktor koji je izazvao pobunu tzv. zainteresirane javnosti. Niti je u javnu raspravu pu\u0161teno pitanje najboljeg demokratskog modela internet sigurnosti.<\/p>\n

Pobuna je u ovom sektoru ponovno do\u0161la od najve\u0107ih kompanija poput Google-a, Microsofta i HP-a koje su Komisiju optu\u017eile za dr\u017eavni protekcionizam jer je kompanijama sa sjedi\u0161tem van EU, a prema pravilima HORIZON-a 2020<\/a>, programa za istra\u017eivanje i razvoj (te\u0161kog 80 milijardi eura, za period 2014.-2020. godine), zabranjen pristup fondu. Ukupna te\u017eina fonda za sigurnost na internetu iznosit \u0107e, prema konzervativnoj procjeni, otprilike 1,8 milijardi eura tijekom tri godine (EU Horizon 2020 i ulozi 100 kompanija). ENISA-e (Europska agencija za sigurnost na internetu sa sjedi\u0161tem u Gr\u010dkoj) smatra da Komisija novac europskih poreznih obveznika mora tro\u0161iti s ciljem razvoja europskih kompanija te da prihodi ostvareni ulaganjem javnih sredstava moraju ostati u EU i usmjeravati se s ciljem razvoja europskog IT sektora. Iz Komisije je neslu\u017ebeno potvr\u0111eno da se kompanije \u010dije se sjedi\u0161te nalazi van EU ne\u0107e mo\u0107i prijaviti za ovaj program, \u0161to je naljutilo gorepsomenute najve\u0107e globalne igra\u010de, pa je glasnogovornik trgovinskog udru\u017eenja DigitalEuropa \u2013 koje zastupa interese Googla, IBM-a i Microsofta, kazao kako Europa ima problem s mentalitetom koji dr\u017eavni protekcionizam vidi kao pozitivnu stvar, te dodao kako se radi o “pucnju u vlastitu nogu”.<\/p>\n

O\u010dekivani rezultati – nula<\/strong><\/p>\n

ENISA, prema pisanju Euractiva<\/a>, nije u najboljim odnosima s Komisijom, no ima odre\u0111eni broj pregovara\u010dkih \u017eetona s obzirom na to da se radi o agenciji zadu\u017eenoj za provedbu europskog plana kontrole sigurnosti na internetu prema kojem \u0107e ova agencija obra\u0111ivati redovne izvje\u0161taje od nacionalnih vlada, a upravo na temelju pove\u0107anog radnog opsega koji o\u010dekuje agenciju od 2018. godine, ENISA poku\u0161ava od Komisije dobiti pove\u0107anje bud\u017eeta jer zasada nema dovoljne resurse za obradu svih podataka koje \u0107e firme i vlade biti obavezne dostavljati. Da li ENISA koristi protekcionizam kao prijetnju Komisiji za pove\u0107anje vlastitih sredstava ili se zaista zala\u017ee za promjenu politi\u010dkog smjera, trenutno nije jasno.<\/p>\n

Neovisno o ishodu, \u010dini se da se radi o jo\u0161 jednoj proma\u0161enoj i neu\u010dinkovitoj europskoj politici: dok se s jedne strane najavljuje pove\u0107anje kontrole sigurnosti na internetu, istovremeno se ne osigurava radna snaga (i to u potpuno ekonomski devastiranoj Gr\u010dkoj) potrebna za obradu brojnih izvje\u0161taja, \u0161to zapravo zna\u010di da EK nema ozbiljnu namjeru stro\u017ee nadgledati internet. To je dobro za javnost, ali onda se postavlja pitanje \u010demu uop\u0107e slu\u017ei direktiva te koliko \u0107e ukupno financijski porezne obveznike ko\u0161tati transponiranje ovih direktiva u nacionalne zakone, kao i da li cijeli milijarde eura te\u017eak fond zapravo slu\u017ei samo za pove\u0107anje broja patenata europskih kompanija te pove\u0107anje njihove konkurentnosti na globalnom tr\u017ei\u0161tu? Ako se pak radi samo o tome da se konkurira Googleu nije li onda bilo jednostavnije omogu\u0107iti izravne dr\u017eavne poticaje za IT sektor diljem Europe? Umjesto toga, dovoljna koli\u010dina sredstava nije osigurana niti za rje\u0161avanje tehni\u010dkih izazova ENISA-e, ironi\u010dno, \u010dak ni iz fonda za istra\u017eivanje i razvoj, stoga kako bi se moglo o\u010dekivati da \u0107e ovaj europski plan donijeti ikakve koristi? U naredne tri godine potro\u0161it \u0107e se otprilike 2 milijarde eura na IT sektor no korist za javnost i europska dru\u0161tva ostat \u0107e gotovo neprimjetna, osim nekoliko jednokratnih honorara podijeljenih ponekom europskom in\u017eenjeru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija rezervirala je 450 milijuna eura za financiranje projekata kompanija koje se bave sigurno\u0161\u0107u na internetu (cybersecurity), a s proklamiranim ciljem sprje\u010davanja \u010destih i uspje\u0161nih hakerskih napada na privatne kompanije i vlade. Osim \u0161to ovo treba promatrati u sklopu sprje\u010davanja potencijalnih leakova poput nedavnih Panama Papersa, zanimljivo je kojom brzinom se EU pokrenula kad […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14275,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,244],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14274","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-tehnologija","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14274"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14274\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14281,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14274\/revisions\/14281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14274"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14274"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14274"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14274"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}