Agencija za statistiku BiH kona\u010dno je, nakon dugog natezanja, objavila rezultate popisa stanovni\u0161tva u toj zemlji odra\u0111enog jo\u0161 davne 2013. godine, ve\u0107 tada s dvije godine ka\u0161njenja u odnosu na predvi\u0111eni termin. Popis koji bi se po planu trebao obavljati svakih deset godina, kasni dakle ukupno pet godina, ili pola od predvi\u0111enog perioda izme\u0111u dvaju popisa. Stoga nas valjda ne bi trebalo previ\u0161e ni \u010duditi da, nakon dugo o\u010dekivane objave rezultata, popis ne priznaje pola zemlje, odnosno entitet Republika Srpska. U tom je entitetu ve\u0107 du\u017ee vremena vladala panika oko popisa, prije svega jer se predvi\u0111alo kako bi broj Bo\u0161njaka mogao pre\u0107i 50%, \u010dime bi najve\u0107i od tri konstitutivna naroda i slu\u017ebeno postao ve\u0107ina u zemlji. Takav se “odnos snaga” \u010dini osobito nepovoljnim politi\u010darima u “Srpskoj” s obzirom na to da je cijela poslijeratna politi\u010dka struktura BiH izgra\u0111ena na etni\u010dkom principu, koji bi na\u010delno trebao slijediti nacionalnu sliku i predstavljati tri ravnopravna naroda.<\/p>\n
Prema rezultatima, u BiH \u017eivi jedva ne\u0161to vi\u0161e od tri i pol milijuna ljudi, dakle gotovo 850 tisu\u0107a manje nego 1991. godine. Time se BiH \u2013 zajedno s Bugarskom, Litvom i Latvijom \u2013 svrstala me\u0111u zemlje koje su izgubile petinu svoje predtranzicijske populacije, \u0161to predstavlja neke od najdramati\u010dnijih demografskih padova od kad se popisi stanovni\u0161tva uop\u0107e organizirano provode. Pri tome je u BiH rije\u010d o brojci u koju su uklju\u010dene i neke osobe koje zapravo ve\u0107inu vremena uop\u0107e ne provode u zemlji, a kojih je (prema tvrdnjama iz RS-a) dodatnih dvjesto tisu\u0107a. Unato\u010d tim alarmantnim podacima, klju\u010dna politi\u010dka vijest je dakako bio podatak kako je broj Bo\u0161njaka za dlaku prema\u0161io polovicu ukupnog stanovni\u0161tva i tako u budu\u0107nosti doista zakomplicirao politi\u010dku situaciju u zemlji, unato\u010d tome \u0161to se postotak Srba i Hrvata zapravo neznatno smanjio. Ukupno je postotak Hrvata i Srba tek 2,4% manji nego 1991. godine, dok je istovremeno postotak Bo\u0161njaka u ukupnom stanovni\u0161tvu 6,6% vi\u0161i.<\/p>\n
No postoci su varljivi, jer je me\u0111u svim etni\u010dkim zajednicama zabilje\u017een pad broja stanovnika, a pogotovo onih koji se ranije nisu precizno nacionalno izja\u0161njavali. Posljedica je to ne samo rata, nego i politi\u010dkog sustava temeljenog na etni\u010dkim odnosima. Me\u0111u bizarnijim podacima ovog popisa nalazi se i onaj o op\u0107ini Isto\u010dni Drvar, koja je pred kraj rata formirana od “srpskog” dijela biv\u0161e op\u0107ine Drvar (u Federaciji), a koja danas ima svega 79 stanovnika. Zanimljivo je da je u toj op\u0107ini za predstoje\u0107e lokalne izbore \u010dak deset stranaka istaklo svoje kandidate, dakle po jedna stranka na manje od 8 stanovnika. No pored takvog prekrajanja granica op\u0107ina valja primijetiti kako unato\u010d svim klanjima 1990-ih, tri bh. naroda i dalje \u017eive relativno izmije\u0161ano i to \u010desto (iako u manjem postotku) u istim krajevima zemlje koji su i ranije bili vrlo mije\u0161ani. Brojne ratne i ekonomske izbjeglice pak isto tako ponovno \u017eive izmije\u0161ane, samo sve \u010de\u0161\u0107e u M\u00fcnchenu i drugim “krajevima dijaspore”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Agencija za statistiku BiH kona\u010dno je, nakon dugog natezanja, objavila rezultate popisa stanovni\u0161tva u toj zemlji odra\u0111enog jo\u0161 davne 2013. godine, ve\u0107 tada s dvije godine ka\u0161njenja u odnosu na predvi\u0111eni termin…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14216,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14215","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14215"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14215\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14217,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14215\/revisions\/14217"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14216"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14215"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14215"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14215"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14215"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}