Arogancija kojom predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nastupa prema preostalim \u010dlanicama EU nakon Brexita mogla bi mu se uskoro obiti od glavu. Nakon ju\u010dera\u0161njeg summita EU zemalja koji se odr\u017eava bez prisustva Velike Britanije, postaje sve jasnije da je izlazak Britanije iz Unije promijenio unutra\u0161nju diplomatsku dinamiku ali, \u010dini se, i osna\u017eio poziciju balkanskih \u010dlanica Unije?<\/p>\n
Prvo se Juncker zamjerio vo\u0111ama<\/a> zapadnih zemalja, kazav\u0161i je kako Sporazum o slobodnoj trgovini EU i Kanade, CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement<\/em>) tek pravno, a ne i politi\u010dko pitanje koje se ti\u010de samo EU birokracije, a ne zahtijeva ratifikaciju u nacionalnim parlamentima. Na to je reagirala njema\u010dka kancelarka Angela Merkel kazav\u0161i kako Vije\u0107e mo\u017ee poni\u0161titi odluke Komisije te kako se za Njema\u010dku ovdje radi o stvari koja mora biti potvr\u0111ena u Bundestagu. Na istoj liniji stoji i francuski premijer Fran\u00e7ois Hollande koji je kazao kako se on zala\u017ee za CETA-u, ali uz ratifikaciju nacionalnih parlamenata, kao argument je pritom istakao da \u0107e mo\u017eda cijeli proces trajati du\u017ee, no barem \u0107e postojati demokratska kontrola.<\/p>\n Ignoriraju\u0107i prigovore o su\u0161tinskom demokratskom deficitu Europske unije i zanemaruju\u0107i potencijalne posljedice Brexita, Juncker \u010dini se smatra da je put ka ja\u010danju EU stro\u017ee nametanje kontrole “odozgo”. Tako se izme\u0111u ostalog, pi\u0161e njema\u010dki list Frankfurter Allgemeine Zeitung, a prenosi HINA, Juncker odlu\u010dio za \u0161to br\u017ei dovr\u0161etak monetarne unije te planira \u010dvr\u0161\u0107e integrirati Europu \u0161to br\u017eim usvajanjem zajedni\u010dke valute u preostalih osam zemalja (Bugarska, Hrvatska, \u010ce\u0161ka, Danska, Ma\u0111arska, Poljska, Rumunjska i \u0160vedska) koje jo\u0161 ne koriste euro. Dok sa zemljama poput Hrvatske vjerojatno ne\u0107e imati problema, neke druge \u0107e se sigurno pobuniti. Da Juncker ima smi\u0161ljen plan rje\u0161avanja takvih problema, malo je vjerojatno. O suludosti toga kako Juncker zami\u0161lja demokraciju svjedo\u010di i njegova obrana pred napadima Hollandea i Merkel, koju je poku\u0161ao uspostaviti ponoviv\u0161i svoju izjavu sa G7 skupa (koji nema nikakav legitimitet za same EU procese) kako mu dosad po pitanju CETA-e nije proturje\u010dio niti jedan europski vo\u0111a “jer niti jedna od zemalja \u010dlanica nema problema sa sadr\u017eajem ovog sporazuma”.<\/p>\n Bugarski i rumunjski “stop”<\/strong><\/p>\n To dakako nije to\u010dno s obzirom na to da su i Rumunjska i Bugarska jo\u0161 pro\u0161log mjeseca indicirale da bi mogle ulo\u017eiti veto na CETA-u jer Kanada jo\u0161 nije rije\u0161ila problem viznog re\u017eima za gra\u0111ane ovih EU zemalja. No, osim ovih zemalja i nizozemski parlament ulo\u017eio je zahtjev za odbijanjem primjene dijelova ovog sporazuma. Da Juncker ignorira o\u010dite znakove misli i njema\u010dki Die Linke, \u010diji je Klaus Ernst kazao kako Juncker o\u010dito nije nije \u010duo “prvi pucanj u EU kojeg je ispalila Velika Britanija”, te dodao kako “upravo ovakva arogancija Bruxellesa i \u017eelja za mo\u0107i ugro\u017eava EU”. S ovim se sla\u017eu i njema\u010dki Zeleni prema kojima ovakvo pona\u0161anje samo “doprinosi euroskepticizmu i politi\u010dkom razo\u010darenju”.<\/p>\n Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis kazao je na samitu kako je o\u010dito da EU ima jo\u0161 mnogo posla pred sobom te dodao kako \u0107e se njegova zemlja zalagati za “redizajniranje europskog projekta s ciljem zadobivanja povjerenja javnosti i borbe protiv ekstremisti\u010dkih, nacionalisti\u010dkih, anti-europskih struja, kako se one ne bi pro\u0161irile diljem Europe”.<\/p>\n Izlazak Britanije iz EU utje\u010de i na ja\u010danje polo\u017eaja balkanskih zemalja \u010dlanica<\/a> \u010diji su se glasovi do sad lako ignorirali. Priliku da se jasno pozicionira spram EU iskoristio je i bugarski premijer Bojko Borisov koji je istaknuo politiku dvostrukih pravila u europskoj zajednici podsjetiv\u0161i kako ni Rumunjska ni Bugarska jo\u0161 nisu primljene u \u0160engen<\/a> usprkos tome \u0161to ve\u0107 odavno ispunjavaju sve kriterije. “Dok se ovo pitanje ne rije\u0161i, ne zanima me ni\u0161ta drugo” jasno je Uniji poru\u010dio Borisov. Dokle god jedna \u010dlanica mo\u017ee blokirati druge dvije, vi\u0161e nas toga razdvaja nego spaja, pojasnio je svoje stajali\u0161te. No, to nije jedini problem na kojeg je upozorio<\/a>.<\/p>\n