{"id":14192,"date":"2016-06-30T09:47:22","date_gmt":"2016-06-30T08:47:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14192"},"modified":"2021-02-25T11:00:43","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:43","slug":"pravosude-eurointegracije-i-klijentelizam-u-albaniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14192","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e, eurointegracije i klijentelizam u Albaniji"},"content":{"rendered":"

Reforma pravosu\u0111a u Albaniji, koja se smatra neizostavnim dijelom procesa “euroatlantskih integracija”, po svemu je sude\u0107i zapela, a izgledi da se provede u predvi\u0111enim rokovima izrazito su mali. Iako o ispunjavanju svih “uvjeta” integracija postoji \u0161iroki konsenzus me\u0111u politi\u010dkim strankama, sukob je nastao oko detalja koji otkrivaju ne\u0161to i o odnosima mo\u0107i u ovoj zemlji.<\/strong><\/p>\n

Suo\u010dena sa sve ve\u0107im nezadovoljstvom javnosti zbog posljedica neoliberalnih reformi, poput onih u visokom obrazovanju ili energetskom sektoru, vladaju\u0107a Socijalisti\u010dka stranka ve\u0107 du\u017ee vrijeme nastoji provesti op\u0161irnu reformu pravosu\u0111a, koja u\u017eiva ve\u0107u potporu od drugih spomenutih mjera. Ve\u0107 dulje od godinu dana, posebna parlamentarna komisija anga\u017eirana je u osmi\u0161ljavanju detalja novog sustava u pravosu\u0111u. U njoj sudjeluje i opozicijska Demokratska stranka, koja dodu\u0161e otpo\u010detka izra\u017eava odre\u0111ene rezerve prema cijelom procesu, a u samoj reformi i njezinom nadzoru istaknutu ulogu igraju i me\u0111unarodne institucije poput Venecijanske komisije.<\/p>\n

Iako je dakle reforma trebala biti zajedni\u010dki nacionalni projekt, \u010dini se da je do\u0161lo do nepremostivog zastoja proiza\u0161log iz sukoba dviju stranaka: Demokratska stranka sada tvrdi da je predlo\u017eeni nacrt zakona o kojem bi se uskoro trebalo glasovati u parlamentu zapravo mehanizam kojim se pravosu\u0111e \u010dini ovisnim o instancama vlasti, dok socijalisti uzvra\u0107aju da se opozicija kona\u010dnom nacrtu protivi zato \u0161to on ja\u010da kapacitete pravosu\u0111a da progoni korupciju na najvi\u0161im instancama.<\/p>\n

Reformi ina\u010de sna\u017enu potporu daju strane ambasade, uklju\u010duju\u0107i onu Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, kao i delegacija Europske unije u Albaniji. Sasvim nediplomatski, ameri\u010dki ambasador Donald Lu i \u0161efica delegacije EU Romana Vlahutin aktivno su sudjelovali na formalnim sastancima parlamentarne komisije i davali izjave u kojima su sna\u017eno poduprli izglasavanje ovih reformi, uvjetuju\u0107i dobre odnose s Unijom i SAD-om provo\u0111enjem reforme. Time je dvoje ambasadora zapravo otvoreno stalo na stranu vlade i nevi\u0111enim pritiscima, sli\u010dnijima kolonijalnim guvernerima nego diplomatskoj misiji, poku\u0161alo natjerati Demokratsku stranku da pristane na reformu.<\/p>\n

Kontrola neovisnog pravosu\u0111a<\/strong><\/p>\n

Iako se ovim poku\u0161ajima utjecanja na budu\u0107e pravosudno zakonodavstvo ra\u010dunalo na ideolo\u0161ku te\u017einu koju sa sobom nosi ideja “Zapada”, opozicija ovdje tako\u0111er nije sasvim bez argumenata. Njihovo odbijanje da prihvate kona\u010dan nacrt zakona temelji se na prija\u0161njim zaklju\u010dcima Venecijanske komisije koja je predlo\u017eila da se sve nesuda\u010dke pozicije u tijelima pravosudnih institucija proporcionalno raspodijele izme\u0111u parlamentarnih stranaka. Nasuprot tome, vladaju\u0107i su predlo\u017eili da se mjesta ne dijele sasvim proporcionalno, ve\u0107 da se svi pravosudni du\u017enosnici biraju u parlamentu ve\u0107inom od tri petine zastupnika. Opozicija me\u0111utim nije propustila primijetiti kako je upravo to ve\u0107ina koju trenutno imaju vladaju\u0107i socijalisti.<\/p>\n

Prema interpretacijama demokrata, socijalisti bi tako mogli koristiti pravosu\u0111e da politi\u010dki progone svoje protivnike. No \u0161to to doista predvi\u0111a ova reforma? Prije svega, sustav bi se znatno zakomplicirao: osnivaju se sasvim nove institucije, a predvi\u0111eni su i mehanizmi provjere sudaca, zakonitosti njihovog pona\u0161anja i njihove imovine, \u0161to je te\u0161ko ne pozdraviti. Najspornije je, s druge strane, osnivanje tijela poput Visokog vije\u0107a za pravosu\u0111e, Visokog vije\u0107a tu\u017eiteljstva i Povjerenstva za nominacije u pravosu\u0111u \u010dije bi redove trebali puniti kadrovi izglasani u parlamentu, u procesu koji je i izazvao konflikt me\u0111u dvjema strankama.<\/p>\n

No da bi se razumjela va\u017enost ove reforme i ideolo\u0161ke pozadine vladinih opravdanja valja se prisjetiti povijesti i funkcije pravosu\u0111a u Albaniji. Naime, nakon pada birokratskog socijalizma, desni\u010darska Demokratska stranka je 1992. godine provela radikalnu intervenciju u pravosudni sustav. U velikoj \u010distki, svi suci koji su imali bilo kakve veze sa socijalistima i biv\u0161om partijom naprasno su otpu\u0161teni i zamijenjeni novima, lojalnima vladaju\u0107oj stranci. Ve\u0107ina njih nije imala nikakvog iskustva ili \u010dak formalnog obrazovanja, \u0161to se nastojalo nadoknaditi \u0161estomjese\u010dnim kratkim kursevima iz prava za nove suce.<\/p>\n

Dovo\u0111enje u red<\/strong><\/p>\n

Zbog toga je u periodu izme\u0111u 1992. i 1997. godine cjelokupno sudstvo zapravo bilo pravosudno krilo Demokratske stranke. Kada se nakon pobune 1997. godine Socijalisti\u010dka stranka vratila na vlast zapo\u010dela je nova faza u razvoju pravosu\u0111a u Albaniji koja u velikoj mjeri traje do dana\u0161njeg dana. Suci su stvorili zatvorene i netransparentne institucije \u010desto optu\u017eivane za korupciju, ali su istodobno relativno nezavisne od stranaka i njihovih izmjena na vlasti. Zbog toga su za politi\u010dke stranke suci postali zanimljiva meta poku\u0161aja podmi\u0107ivanja. No i bez toga, o\u010dit je svojevrstan pre\u0161utni dogovor me\u0111u elitama o me\u0111usobnom nenapadanju, pri \u010demu su i politi\u010dari i suci mogli nastaviti sa svojim pravosudno upitnim praksama.<\/p>\n

U me\u0111uvremeno, u ispitivanjima javnog mnijenja i percepcije korupcije pravosu\u0111e se redovito javlja kao uvjerljivo najnepouzdanija i najkorumpiranija dr\u017eavna institucija. Ta je percepcija naravno znatno pomogla vladaju\u0107oj neoliberalnoj Socijalisti\u010dkoj stranci (i samoj korumpiranoj) da odnese prevagu u ideolo\u0161koj bitci. Naime, unato\u010d brigama za nezavisnost pravosu\u0111a, ve\u0107ina gra\u0111ana spremna je prihvatiti pove\u0107anu ulogu vlade u pravosu\u0111u kako bi su “u red doveli” korumpirani suci. U tom smislu ni prigovori Demokratske stranke ve\u0107ini ne zvu\u010di sasvim uvjerljivo, osobito ako se smatra da slu\u017ee za\u0161titi postoje\u0107eg sustava pravosu\u0111a.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, da bi se zakon donio do 21. srpnja potrebno je izmijeniti i Ustav za \u0161to treba dvotre\u0107inska ve\u0107ina u parlamentu. To pak nije mogu\u0107e ostvariti bez suradnje opozicije, a premijer Edi Rama svojevremeno je \u010dak sugerirao kako bi mogao raspisati referendum, iako je od toga izgleda u me\u0111uvremenu odustao. Sada se vi\u0161e pri\u010da o mogu\u0107em zaobila\u017eenju opozicije u parlamentu “kra\u0111om” nekoliko njezinih zastupnika koji bi oko ovog konkretnog pitanja mogli promijeniti stranu.<\/p>\n

Podjela plijena<\/strong><\/p>\n

Nitko me\u0111utim ne smatra da bi bilo koji od spomenutih zastupnika otkazao poslu\u0161nost iz nekakvih politi\u010dkih neslaganja s vlastitom strankom ili jo\u0161 manje kako bi ispunio zahtjeve svoje glasa\u010dke baze, ve\u0107 bi se to dogodilo isklju\u010divo u zamjenu za eventualne materijalne i druge nagrade. Proces strana\u010dkih preskakivanja u Albaniji se vrlo \u010desto doga\u0111a upravo uo\u010di parlamentarnih izbora (koji se trebaju odr\u017eati sljede\u0107e godine) kada pojedini zastupnici otkrivaju da su im \u0161anse da se ponovo pojave na istaknutim mjestima na izbornim listama vrlo male.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovoga puta bi tom procesu, koji se obi\u010dno smatra primjerom blage politi\u010dke korupcije, znatno mogao pridonijeti i ameri\u010dki ambasador Lu koji je otvoreno pozvao zastupnike Demokratske stranke da glasaju “prema savjesti”. No dok je nepoznato kako \u0107e se parlamentarno glasanje o reformi odraziti na opoziciju, i vladaju\u0107i socijalisti se nalaze pred izazovom pobune u vlastitim redovima. Naime, njihov “mla\u0111i” koalicijski partner, Socijalisti\u010dki pokret za integraciju, povremeno izra\u017eava odre\u0111enu rezervu prema cijeloj reformi.<\/p>\n

U pozadini toga je vrlo vjerojatno tiha borba za mo\u0107 izme\u0111u dvaju koalicijskih partnera koja traje ve\u0107 du\u017ee vrijeme. Obje su vladaju\u0107e stranke bez sumnje jednako odgovorne za klijentelizam, raspodjelu ekonomskih privilegija i brojnih dr\u017eavnih funkcija vlastitim kadrovima itd… Njihove konkurentske ambicije u tom smjeru sada bi mogle ugroziti najavljenu reformu pravosu\u0111a (\u010dak i uz potporu dijela opozicije) te \u010dak i vi\u0161e \u2013 dovesti do krize vlasti i prijevremenih izbora.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suo\u010dena sa sve ve\u0107im nezadovoljstvom javnosti zbog posljedica neoliberalnih reformi, poput onih u visokom obrazovanju ili energetskom sektoru, vladaju\u0107a Socijalisti\u010dka stranka ve\u0107 du\u017ee vrijeme nastoji provesti op\u0161irnu reformu pravosu\u0111a, koja u\u017eiva ve\u0107u potporu od drugim spomenutih mjera…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14195,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-14192","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14192"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14192\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14202,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14192\/revisions\/14202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14192"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14192"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14192"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14192"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}