Za velik dio britanskih politi\u010dkih komentatora nedavna referendumska odluka o izlasku Britanije iz Europske unije najzanimljivija je iz perspektive potresa kojeg je izazvala na doma\u0107oj politi\u010dkoj sceni. \u010cak vi\u0161e od ponovljenih najava mogu\u0107e \u0161kotske nezavisnosti, pa\u017enju je privukla nestabilnost unutar dviju tradicionalno vode\u0107ih politi\u010dkih stranaka \u2013 vladaju\u0107ih konzervativaca i opozicijskih laburista. Krizu u vladaju\u0107oj stranci izazvala je najava ostavke premijera Davida Camerona koji je pomalo uvrije\u0111eno odlu\u010dio da se ne \u017eeli baviti kompliciranim procesom ponovnog ure\u0111ivanja odnosa Britanije s EU, jer o\u010dito sam nikad nije ozbiljno ra\u010dunao na situaciju poraza na referendumu koji je sam inicirao, u poku\u0161aju da spasi vlastitu stranku i vladu. U svakom slu\u010daju vladaju\u0107oj stranci predstoji izbor novog \u0161efa i premijera u situaciji u kojoj nije sasvim jasno na kojim bi se temeljima britanska konzervativna politika uop\u0107e mogla obnoviti.<\/p>\n
Druga\u010dije stvari stoje u opozicijskim redovima. Tamo je \u0161ef stranke Jeremy Corbyn zapravo uspio uvjeriti vlastite bira\u010de u liniju stranke: za ostanak u EU glasalo je preko 60% bira\u010da laburista. Relativno tijesni poraz opcije ostanka te\u0161ko se mo\u017ee smatrati “krivnjom” laburista, \u010diji su simpatizeri, za razliku od onih drugih stranaka, zapravo poslu\u0161ali vodstvo svoje stranke. Sve to se dogodilo unato\u010d tome \u0161to je sam Corbyn bio izlo\u017een \u017eestokim kritikama “lijevog krila” laburista, kojem je sam ranije pripadao, a koje je inzistiralo na potrebi kritike nedemokrati\u010dnosti Unije i njezinoj sistemskoj predanosti gu\u0161enju socijalnih politika. U svakom slu\u010daju, vjernost laburista opciji ostanka znak je dominacije samozvanog “umjerenog” krila stranke, kojem je Corbyn svjesno popustio poku\u0161avaju\u0107i izbje\u0107i sukob s liberalnom jezgrom kadrova koji u velikoj mjeri jo\u0161 uvijek kontroliraju stranku. No to se taktiziranje novog vo\u0111e laburista na kraju pokazalo sasvim uzaludnim.<\/p>\n
Europska ograni\u010denja<\/strong><\/p>\n Naime, svega nekoliko dana nakon referenduma, ogromna ve\u0107ina od \u010dak 172 parlamentarna zastupnika laburista izjasnila se protiv Corbyna i zahtijevala njegovu ostavku, dok ga je samo 40 podr\u017ealo. Formalni “argument” za ovaj zahtjev je navodna (i nedokazana) slaba anga\u017eiranost vo\u0111e stranke oko referenduma. Izgovor je me\u0111utim ostao neuvjerljiv, ne samo zato \u0161to je Corbyn u ovom pitanju doista bio predan politici “centra”, ve\u0107 i zato \u0161to je njegova izborna jedinica, u kojoj je on prema britanskom izbornom zakonu osobno odgovoran bira\u010dima, uvjerljivo glasala protiv izlaska, za razliku od jedinica mnogih strana\u010dkih kolega koji ga sad prozivaju. Naposljetku, pu\u010d koji je izvela strana\u010dka elita nije ni po \u010demu neo\u010dekivan, ve\u0107 je dapa\u010de u najavi jo\u0161 od trenutka Corbynovog izbora za \u0161efa laburista u rujnu pro\u0161le godine, protivno \u017eeljama ve\u0107ine vode\u0107ih laburisti\u010dkih politi\u010dara, ali uz potporu \u0161ireg \u010dlanstva stranke.<\/p>\n Scenarij je pritom poznat i nije specifi\u010dan samo za britansku situaciju: vodstva nekada\u0161njih radni\u010dkih stranaka \u010dvrsto su prihvatile tzv. neoliberalni konsenzus koji me\u0111utim rijetko dijele bira\u010di. Politike “ljevice”, desnice i centra stoga se posljednjih desetlje\u0107a u velikoj mjeri bave pitanjem kako “zaobi\u0107i” bira\u010dku volju i provoditi politike koje su iz pozicije konsenzusa me\u0111u elitama jedine “racionalne”, barem ako je cilj za\u0161tititi interese istih elita. No konflikt izme\u0111u jo\u0161 uvijek tradicionalno radni\u010dkog bira\u010dkog tijela laburista i proturadni\u010dki orijentiranih laburisti\u010dkih politi\u010dara mo\u017eda je i ne\u0161to zao\u0161treniji nego u susjednim zemljama. Scenarij protudemokratske smjene “prelijevog” vo\u0111e laburista je pod utjecajem “\u010di\u0161\u0107enja” ostataka socijalizma iz laburista jo\u0161 1980-ih bio tematiziran u poznatom romanu laburisti\u010dkog politi\u010dara Chrisa Mullina “A Very British Coup” s kojim je i posljednjih dana u\u010destalo povla\u010dena paralela.<\/p>\n Postoji me\u0111utim jedna zna\u010dajna razlika izme\u0111u Corbyna i fikcionalnog vo\u0111e laburista Harryja Perkinsa iz spomenutog romana: dok je Perkins nastradao zbog svoje politike koja je doista mijenjala odnose snaga u Britaniji i \u0161ire, Corbyn je ostao predan politici centra i Europske unije i to unato\u010d tome \u0161to \u010dlanstvo u Uniji de facto \u010dini nemogu\u0107im klju\u010dna obe\u0107anja na temelju kojih je pobijedio na izborima za vo\u0111u laburista, poput npr. nacionalizacije \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za velik dio britanskih politi\u010dkih komentatora nedavna referendumska odluka o izlasku Britanije iz Europske unije najzanimljivija je iz perspektive potresa kojeg je izazvala na doma\u0107oj politi\u010dkoj sceni…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14177,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,85],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14173","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-radnicki-pokret","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14173"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14181,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14173\/revisions\/14181"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14177"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14173"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14173"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14173"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14173"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}