{"id":14149,"date":"2016-06-29T07:00:19","date_gmt":"2016-06-29T06:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14149"},"modified":"2021-02-25T11:00:43","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:43","slug":"crnomorska-flota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14149","title":{"rendered":"Stalna NATO flota u ruskom dvori\u0161tu?"},"content":{"rendered":"

Prili\u010dno neodre\u0111ena najava formiranja stalne NATO flote u Crnom moru prouzro\u010dila je pomutnju u bugarskim medijima i politi\u010dkim krugovima. Razloge prvenstveno treba tra\u017eiti u skorim predsjedni\u010dkim izborima i \u010dinjenici da premijer Borisov i njegova vladaju\u0107a stranka ne\u0107e podr\u017eati kandidaturu predsjednika Plevnelieva i njegov lov na drugi mandat. Jedino \u0161to je sasvim o\u010dito jest ideolo\u0161ka pozicija koju svi suprotstavljeni akteri dijele: \u017eestoki antikomunizam i teorije zavjere.<\/strong><\/p>\n

Pitanje prisustva vojnih brodova u Crnom moru izazvalo je sredinom mjeseca poprili\u010dnu kakofoniju na relaciji politi\u010dari – mediji, pri \u010demu “nije” bilo to\u010dno jasno ni tko je \u0161to mislio ni tko je \u0161to kazao na temu stvaranja permanentne NATO flote u tom moru, no izazvalo je toliku pomutnju da su samo dan nakon slu\u017ebenog posjeta rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa Sofiji bugarski predsjednik, premijer i ministar obrane iza\u0161li sa zajedni\u010dkom izjavom kojom negiraju sudjelovanje Bugarske u takvoj eventualnoj inicijativi Turske i Rumunjske. Stvar se dodatno zao\u0161trila kada je premijer Bojko Borisov kazao<\/a> kako je Turska nakon njegovog protivljenja Inicijativi naglo i unilateralno suspendirala takozvani sporazum o “readmisiji izbjeglica” te blokirala poku\u0161aj deportacije 200 tra\u017eitelja azila u Tursku. Tursko veleposlanstvo u Sofiji zanijekalo je ove navode, a sve je u kona\u010dnici pridonijelo “zbrci”.<\/p>\n

“Bugarska odbija sudjelovati u stvaranju stalne crnomorske NATO flote s Turskom i Rumunjskom”, kazao je Borisov, dodav\u0161i<\/a> kako bi on radije umjesto ratnih brodova na Crnom moru volio gledati “jedrilice, jahte, turiste, ljubav i mir”, te kako ne mo\u017ee zamisliti da bi “ti jastrebovi mogli poslati svoje sinove” u rat<\/a>. Navodno je, naime, prema izvorima iz vlade koje su citirali mediji<\/a> na sastanku 15. juna rumunjski predsjednik predlo\u017eio stvaranje flote protiv Rusije. Borisovljeva osuda stigla je kao reakcija na potporu koju je na tom sastanku bugarski predsjednik Rosen Plevneliev dao inicijativi za osnivanje NATO flote na crnom moru. No Borisovovljev antimilitarizam treba shvatiti prije svega u kontekstu rastu\u0107ih tenzija unutar vladaju\u0107e elite uo\u010di predsjedni\u010dkih izbora predvi\u0111enih za kraj godine.<\/p>\n

Flota, flotila ili inicijativa?
\n<\/strong><\/p>\n

Uspostava stalne NATO flote kontroverzno je pitanje jer je Konvencijom iz Montreuxa (1936.) o re\u017eimu morskih tjesnaca<\/a>, samo zemljama s izlazom na Crno more omogu\u0107eno dr\u017eati vojne brodove du\u017ee od 21 dan u komadu. Naravno, postoje na\u010dini da se sporazum zaobi\u0111e, primjerice stalnim treninzima i organiziranjem rotacije ratnih brodova, no dodatni problem predstavljaju sve ve\u0107e tenzije<\/a> izme\u0111u NATO-a i Rusije, konkretnije, izme\u0111u Ankare i Moskve<\/a>. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je<\/a> da \u0107e Moskva poduzeti “mjere odmazde” nakon \u0161to je, ranije ovog mjeseca, ameri\u010dkom razara\u010du dozvoljeno razmje\u0161tanje u Crnom moru. Andrej Kelin, visoki du\u017enosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je<\/a> tako\u0111er kako bi trajno prisustvo NATO-ove vojne sile u Crnom moru bilo destabiliziraju\u0107e jer se ne radi o “NATO-ovom moru”.<\/p>\n

Na tiskovnoj konferenciji bugarskog i rumunjskog predsjednika odr\u017eanoj 15. lipnja u Sofiji, Plevneliev je kazao<\/a> kako su “na\u0161i rumunjski prijatelji” pokrenuli inicijativu pod nazivom Regionalna crnomorska pomorska inicijativa koju i Bugarska podr\u017eava. Ovo je izjava na koju je potom reagirao Borisov, no valja\u00a0napomenuti da su i Plevneliev i Iohannis dobro pazili da ne upotrijebe rije\u010d flota<\/a> i umjesto toga su se odlu\u010dili za\u00a0 rije\u010d neutralnijeg prizvuka “inicijativa”. Niti jedan od dvaju \u0161efova dr\u017eava nije jasno naveo pozivaju li na stalno prisustvo NATO-a u Crnom moru ili ne. Ipak, Plevneliev je jasno dao do znanja<\/a> kako podr\u017eava ja\u010di vojni pritisak NATO-a na Rusiju, kao otpor spram “hibridnog rata” koji ona, po njegovom mi\u0161ljenju, vodi protiv bastiona slobode i demokracije \u2013 Europske unije i NATO-a \u2013 te protiv njega samog, pozivaju\u0107i se na navodne “hakerske napade” na njegovu li\u010dnost “iz Rusije”.<\/p>\n

Me\u0111utim, nakon \u0161to je Borisov javno iskritizirao Plevnelieva, bugarski predsjednik je naglasio<\/a> kako je pogre\u0161no shva\u0107en jer nikada nije upotrijebio rije\u010d “flota”, ve\u0107 je govorio samo o “inicijativi”. Zanimljivo je da je rumunjski predsjednik tako\u0111er po\u017eurio pojasniti kako je do\u0161lo do pogre\u0161ke u prijevodu, koja je dovela do nesporazuma u vezi pojmova flotile i flote. Ispostavilo se da je bilo rije\u010di samo o obi\u010dnim vje\u017ebama Turske, Rumunjske i Bugarske pod okriljem NATO-a. Kao \u0161to je Iohannis rekao u svom odgovoru<\/a> Borisovu: “Inicijativa je usmjerena na zajedni\u010dke vje\u017ebe i obuku mornari\u010dkih snaga (…) svatko ima svoje mi\u0161ljenje i ima na njega pravo, ali ja vjerujem da je rije\u010d o veoma dobroj inicijativi \u010diji je glavni cilj u\u010diniti pomorske snage triju NATO saveznika kompatibilnima.” No ranije ove godine rumunjski ministar obrane Mihnea Motoc<\/a> izjavio je kako Rumunjska, \u010dini se, zahtijeva stvaranje prave NATO flote te je rekao da bi se o tome trebalo raspravljati na srpanjskom samitu NATO-a u Var\u0161avi. Turski predsjednik Erdo\u011fan tako\u0111er je izrazio zabrinutost oko Rusije<\/a> uo\u010di predstoje\u0107eg NATO samita, kazav\u0161i da brine da je Crno more postalo “rusko jezero” te kako “nam povijest ne\u0107e oprostiti ukoliko ne budemo djelovali.” \u010cini se da nitko zapravo ne zna o \u010demu se u crnomorskoj “inicijativi” to\u010dno radi, jasno je samo da je na neki na\u010din usmjerena protiv Moskve.<\/p>\n

Hibridni rat<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to doprinosi slojevima semanti\u010dke zbrke upotreba je pojma “hibridnog rata”. Kao \u0161to sam spomenuo, kada je 15. lipnja Plevneliev najavio “inicijativu” (odnosno flotu koja zapravo nije flota) protiv Rusije, spomenuo je prijetnju “hibridnog rata”. Sutradan, kada su visoki bugarski du\u017enosnici po\u010deli obja\u0161njavati da nikada nisu podr\u017eali nikakav projekt stalne flote, bugarski ministar obrane Nen\u010dev kazao je<\/a> kako cijeli “nesporazum” proizlazi iz “intenzivnog propagandnog rata s elementima hibridnih napada”. Nen\u010dev je na\u017ealost zaboravio pojasniti je li premijer \u017ertva ili izvor tih navodnih “hibridnih napada”, jer je upravo Borisov prvi spomenuo prijedlog osnivanja flote, kojoj se on sam sna\u017eno protivi.<\/p>\n

Retorika oko “ruskog hibridnog rata” ra\u0161irila se me\u0111u glavnim euroameri\u010dkim stru\u010dnjacima<\/a> za sigurnost nakon ruske aneksije Krima 2014. No, u Bugarskoj smo tu retoriku \u010duli i ranije, od dijelova proputinovski nastrojene ekstremne desnice i to u njenim teorijama zavjere o ameri\u010dkom “hibridnom ratu” NGO-ova, ljudskih prava, demokracije i “multikulturalizma” protiv europskog tradicionalizma. Sli\u010dne, ekstremno desne i konspirativne argumente protiv “ameri\u010dkog hibridnog rata” koristio je i dio proruski orijentirane tradicionalne bugarske ljevice. S druge strane, Plevnelievovo prisvajanje retorike “hibridnog rata” i njeno izvrtanje protiv “ruskog hibridnog rata” svrstava ga u militantni antikomunisti\u010dki liberalni tabor.<\/p>\n

Kada se Plevneliev 2011. godine kandidirao za predsjednika, Borisovljeva stranka (GERB) podr\u017eala ga je kao kandidata, no toj je podr\u0161ci \u010dini se do\u0161ao kraj. Tenzije izme\u0111u Plevnelieva i GERB-a posljednjih godina sve su ja\u010de izra\u017eenije. U po\u010detku je Plevneliev, uspje\u0161ni poduzetnik iz privatnog sektora, figurirao kao neideolo\u0161ki tehnokrat. U svom prvom novogodi\u0161njem obra\u0107anju naciji poslu\u017eio se PowerPoint<\/em> prezentacijom umjesto govora, kako bi pokazao svoje korporativne vje\u0161tine. No nije ostao apoliti\u010dnim menad\u017eerom ve\u0107 se kasnije sve vi\u0161e pozicionirao bli\u017ee glasnim bugarskim liberalnim elitama i njihovim kritikama GERB-a, koje \u010desto barataju desni\u010darskom argumentacijom.<\/p>\n

\u0160to izbori imaju s tim?<\/strong><\/p>\n

Neki liberali obilje\u017eili su Borisovljevu kritiku crnomorske flote kao “izdaju na\u0161ih NATO partnera”, unato\u010d \u010dinjenici da NATO nikada nije otvoreno predlo\u017eio takvu flotu, dok su drugi prizivali prijetnju “hibridnog rata.” \u010cinilo se da premijera ve\u0107ina optu\u017euje za “populizam”, \u0161to je zapravo prili\u010dno to\u010dno jer militarizacija protiv Rusije ve\u0107ini Bugara sigurno ne predstavlja prioritet. Borisov je manje predstavnik ideolo\u0161ke, a vi\u0161e pragmati\u010dnijeg mejnstrima. To ne zna\u010di da je protiv NATO-a, ali ta \u010dinjenica sama po sebi ne\u0107e ga pota\u0107i da napravi vi\u0161e od minimuma koji se od njega tra\u017ei. Plevneliev je, s druge strane, predstavnik militantnijeg dijela elite.<\/p>\n

Kandidati za predstoje\u0107e bugarske predsjedni\u010dke izbore jo\u0161 nisu najavljeni, ali ve\u0107 se zna da Borisov ne\u0107e podr\u017eati Plevnelievljevu kandidaturu za drugi mandat. Ukoliko Plevneliev \u017eeli nastaviti svoju politi\u010dku karijeru, morat \u0107e se svrstati uz liberale sklone vojnim silama. U intervjuu za Independent iz pro\u0161le godine, Plevneliev je upozorio<\/a> Europu na ruski plan primjene “hibridne ratne kampanje” protiv Balkana, u okr\u0161aju s EU. Po\u010detkom lipnja Plevneliev je u strastvenom govoru<\/a> u europarlamentu ponovno na\u010deo svoje omiljene teme “cyber<\/em> napada te propagandnih, posredni\u010dkih i hibridnih ratova.”<\/p>\n

Ove godine Plevneliev je ugostio me\u0111unarodni sastanak, na kojem su bili prisutni isklju\u010divo mu\u0161karci<\/a> iz Svjetske lige za slobodu i demokraciju (WLFD), utemeljenu u 1960-im pod imenom Svjetska antikomunisti\u010dka liga (WACL). WLFD je optu\u017een<\/a> za bliske veze s ekstremnom desnicom pa \u010dak i s antikomunisti\u010dkim paravojnim skupinama poput Nikaragvanskih kontrasa. Bugarski predstavnik u WLFD-u tako\u0111er koristi ekstremno desnu retoriku<\/a> protiv “svih oblika socijalizma” \u2013 “politi\u010dke korektnosti, lijevog multikulturalizma i zelenog ekstremizma”. Tijekom sastanka WLFD-a u Sofiji Plevneliev je pozvao na stro\u017ei antikomunisti\u010dki odgoj u \u0161kolama. Militantni antiruski liberali i proruski orijentirani aktivisti s ekstremne desnice formalno su sna\u017eno suprotstavljeni, ali \u010dini se da imaju mnogo toga zajedni\u010dkog \u2013 mr\u017enju spram “multikulturalizma”, strah od “stranih agenata” te konspirativne zavjere oko “petih kolona” i “hibridnog ratovanja”.<\/p>\n

S engleskoga prevela Sana Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanje prisustva vojnih brodova u Crnom moru izazvalo je sredinom mjeseca poprili\u010dnu kakofoniju na relaciji politi\u010dari – mediji, pri \u010demu “nije” bilo to\u010dno jasno ni tko je \u0161to mislio ni tko je \u0161to kazao…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14158,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[78],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-14149","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nato","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14149"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14149\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36770,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14149\/revisions\/36770"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14149"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14149"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14149"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14149"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}