{"id":14125,"date":"2016-06-27T09:41:35","date_gmt":"2016-06-27T08:41:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14125"},"modified":"2016-06-27T13:04:21","modified_gmt":"2016-06-27T12:04:21","slug":"urugvajski-cetnici-i-srpski-antiimperijalisti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14125","title":{"rendered":"Urugvajski \u010detnici i srpski antiimperijalisti"},"content":{"rendered":"

U kontekstu suvremenog Balkana ili isto\u010dne Europe, vanjska politika Srbije predstavlja doista specifi\u010dan fenomen. Nasuprot predanosti “euroatlantskim integracijama”, koja je obilje\u017eila gotovo cijeli tranzicijski put svih zemalja u okru\u017eenju, Srbija je “patentirala” svoju politiku<\/a> “\u010detiri stuba”, koja na\u010delno podrazumijeva ravnopravne odnose sa sve \u010detiri velike sile: SAD-om, Kinom, Rusijom te Europskom unijom (odnosno Njema\u010dkom). Iako je rije\u010d o politici o kojoj formalno postoji konsenzus \u0161irom politi\u010dkog spektra, o\u010dito je kako za vladaju\u0107e naprednjake, kao i njihove prethodnike demokrate, postoje znatne razlike u tretmanima pojedinih sila. Tako “neutralnost” u odnosu na Europsku uniju ne isklju\u010duje poku\u0161aje priklju\u010denja tom “bloku”, dok istovremeno kontakti s Rusijom ili Kinom prije podrazumijevaju ceremonijalne i pompozne me\u0111usobne posjete i velike rije\u010di, ali isklju\u010duju uzajamna obe\u0107anja koja bi u pitanje dovela pre\u0161utnu, ali naposljetku jasnu zapadnu orijentaciju Srbije.<\/p>\n

Postoji vi\u0161e razloga za ovu specifi\u010dnost Srbije: ona je jedina zemlja Europe koja je do\u017eivjela izravni vojni napad NATO pakta, a kosovska nezavisnost ju je dovela u centar me\u0111unarodnopravnog i geopoliti\u010dkog konflikta oko prava pokrajina na jednostrano progla\u0161enje nezavisnosti. Dio zemalja dr\u017ei “stranu Srbije” zbog straha od samostalnosti vlastitih potla\u010denih nacija, a dio iz na\u010delnog antiamerikanizma i pritisaka koje same do\u017eivljavaju od donedavne jedine velesile \u2013 Sjedinjenih Dr\u017eava. Kako bilo, splet neobi\u010dnih historijskih okolnosti je slabije informiranima u svijetu predstavio Srbiju kao jedan od tradicionalnih “bastiona antiimperijalizma”. Srpska je diplomacija nastojala iskoristiti taj dojam nezavisnosti, oslanjaju\u0107i se dijelom i na tradiciju “nesvrstanosti” biv\u0161e SFRJ, iako je srpsku “nesvrstanost” bolje opisati kao svrstavanje uz ba\u0161 svaku silu, uz posebnu brigu za interese EU.<\/p>\n

Izgubljeni u prijevodu<\/strong><\/p>\n

Jedna od posljednjih epizoda u ovoj bizarnoj historijsko-geografskoj zabuni je subotnji susret srpskog premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a s biv\u0161im urugvajskim predsjednikom Jos\u00e9 Mujicom. Iako politi\u010dki bezna\u010dajan i krajnje proceduralan, posjet je Vu\u010di\u0107u i njegovim medijima bio va\u017ean iz promotivnih razloga. Mujica je naime proteklih godina postao svjetska medijska zvijezda uslijed \u010dinjenice da je kao predsjednik jedne zemlje \u017eivio vrlo skromno. Mujica je u mladosti pripadao Tupamarosima, socijalisti\u010dkoj “urbanoj gerili” koja je ranih 1970-ih postala svjetski poznata uslijed svoje \u0161iroke potpore i spretnih akcija. Nakon uspostave vojne hunte u Urugvaju, Mujica je mu\u010den i zatvoren u neljudskim uvjetima na punih 13 godina. Tek je nakon pada hunte oslobo\u0111en i otada se, kao i velik dio njegovih biv\u0161ih suboraca, polako ponovno uklju\u010divao u politiku, da bi 2010. godine postao i predsjednik republike. Unato\u010d radikalnoj pro\u0161losti, Mujica je svoj mandat proveo uglavnom u simboli\u010dnim gestama, poput osobnog siroma\u0161tva, \u010dime je i stekao me\u0111unarodnu slavu.<\/p>\n

Prilikom subotnjeg susreta Vu\u010di\u0107 je “izrazio divljenje za slobodarsku borbu koju je Mujica vodio u svojoj zemlji”, u gotovo nevjerojatnom poku\u0161aju da Mujicinu radikalnu biografiju usporedi sa svojom radikalskom. Nastojanje Tupamarosa da svoju zemlju oslobode kontrole SAD-a kao preduvjet socijalisti\u010dke revolucije, Vu\u010di\u0107 i njegovi mediji su tako poku\u0161ali poistovjetiti sa zlo\u010dina\u010dkim velikosrpskim hu\u0161kanjima, zazivima klanja i etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja te suradnjom s mafija\u0161kim re\u017eimom Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, koje je Vu\u010di\u0107 u nedavnom intervjuu HRT-u nazvao “odbranom svog naroda”. Da stvar bude bizarnija, Mujica je u regiji kako bi zapravo gostovao na Prvom sajmu knjiga u “Andri\u0107gradu”, ki\u010dastom lunaparku Emira (odnedavno Nemanje) Kusturice, koji mu je osim susreta s Vu\u010di\u0107em isposlovao i “Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem” i to “kao borcu za socijalnu pravdu i siroma\u0161ne u cijelom svijetu”.<\/p>\n

Pri tome, dakako, nikome od anga\u017eiranih nije nimalo neugodno \u0161to su biv\u0161i socijalisti\u010dki antiimperijalizam Mujice preveli u lokalnu \u010detni\u010dku rusofiliju, ni \u0161to su borbu za socijalnu pravdu preveli u vlastite mafija\u0161ke re\u017eime predane neoliberalnim reformama i “poticanju stranih investicija”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U kontekstu suvremenog Balkana ili isto\u010dne Europe, vanjska politika Srbije predstavlja doista specifi\u010dan fenomen. Nasuprot predanosti “euroatlantskim integracijama”, koja je obilje\u017eila gotovo cijeli tranzicijski put svih zemalja u okru\u017eenju, Srbija je “patentirala” svoju politiku “\u010detiri stuba”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14126,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[25],"theme":[456],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nacionalizam","theme-politika","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14125"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14142,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14125\/revisions\/14142"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14125"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14125"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14125"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14125"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}