{"id":14124,"date":"2016-06-27T10:45:48","date_gmt":"2016-06-27T09:45:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14124"},"modified":"2016-06-27T11:51:45","modified_gmt":"2016-06-27T10:51:45","slug":"spanjolski-izbori-prolongirana-neizvjesnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14124","title":{"rendered":"\u0160panjolski izbori: prolongirana neizvjesnost"},"content":{"rendered":"<p>Kako rezultati izbora odr\u017eanih u prosincu pro\u0161le godine nisu uspjeli iznjedriti novu vladu, \u0160panjolci su ju\u010der ponovno iza\u0161li na birali\u0161ta. No, \u010dini se da se nije puno toga promijenilo. Dok je izlaznost bila oko 3% ni\u017ea od one prosina\u010dke, \u0161to je o\u010dekivano za ponovljene izbore i posljedi\u010dnu iritaciju cijelim procesom, i iznosila ne\u0161to manje od 70% ukupnog broja glasa\u010da, podjela mandata ostala je gotovo pa ista uz sitne pomake.<\/p>\n<p>Ve\u0107inu, kao i pro\u0161li put, iako i dalje daleko od dostatne za formiranje vlade, osvojila je konzervativna Narodna stranka premijera Mariana Rajoya. Njima je pripalo 33,03% glasova, \u0161to pretvoreno u mandate iznosi njih 137, 14 vi\u0161e nego na prethodnim izborima, ali ni blizu ve\u0107ini od 176 mandata. Rast popularnosti konzervativaca, iako gotovo pa zanemariv u smislu postizbornih kalkulacija, mnogi pripisuju trendu izra\u017eenijeg glasanja za najja\u010du stranku na ponovljenim izborima, odnosno glasu za prekid neizvjesnosti. Kao dokaz tome izla\u017ee se 8 mandata koje su izgubili Gra\u0111ani, svojevrsna protestna stranka desnog centra, \u010detvrta po snazi, i spustili se na 32 osvojena mandata.<\/p>\n<p><strong>Opstojnost krnjeg strana\u010dkog duopola<\/strong><\/p>\n<p>Najve\u0107e iznena\u0111enje izbora predstavlja izostanak promjene na vode\u0107em mjestu lijevo od centra. Podemos, koji je na ove izbore i\u0161ao u koaliciji s Ujedinjenom ljevicom, prema predizbornim, ali i izlaznim anketama, trebao je presti\u0107i Socijalisti\u010dku radni\u010dku stranku, socijaldemokratsku stranku lijevog centra, i tako i formalno naru\u0161iti strana\u010dki duopol koji vlada \u0161panjolskom politi\u010dkom scenom od pada diktature prije \u010detrdesetak godina. Ipak, do promjene nije do\u0161lo, premda su socijaldemokrati ostali bez 5 mandata (85) u odnosu na prosina\u010dke izbore. Problem je bio u stagnaciji Podemosa i koalicijskih partnera koji su osvojili samo dva mandata vi\u0161e (71).<\/p>\n<p>Za sada nije mogu\u0107e utvrdi je li Brexit imao ikakvog utjecaja na same izbore, prema anketama odr\u017eanima u petak to nije bio slu\u010daj. Ono \u0161to je sigurno jest da <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/world\/2016\/jun\/22\/spanish-minister-accused-of-conspiring-against-political-rivals\" target=\"_blank\">najnoviji <\/a>u nizu korupcijskih skandala Narodne stranke, otkriven u utorak, nije imao nikakvog utjecaja. Pored toga \u0161to \u010dine prirodnu politi\u010dku opciju za vi\u0161e klase, &#8220;narodnjaci&#8221; svoju prednost duguju strana\u010dkoj bazi u ruralnim krajevima \u010diji glasovi zbog specifi\u010dnog \u0161panjolskog izbornog modela transformacije u mandate &#8220;vrijede vi\u0161e&#8221;, kao i ideolo\u0161kom manevru kojim su krivnju za ekonomsku krizu, danas najvidljiviju u brojkama nezaposlenih (21% ukupno i 45% mladih) uspjeli prebacili na socijaliste i njihov mandat do 2011. godine.<\/p>\n<p><strong>Sku\u010dene opcije<\/strong><\/p>\n<p>Bez obzira na (ne)valjanost neposrednih tuma\u010denja izbornih rezultata, ono \u0161to je izvjesno jest da \u0160panjolsku \u010deka jo\u0161 jedna runda iscrpljuju\u0107ih postizbornih pregovora. Mo\u017eda se najizglednijom \u010dini koalicija &#8220;narodnjaka&#8221; i Gra\u0111ana, premda nemaju dovoljan broj mandata za ve\u0107inu. \u0160pekulira se da bi ju mo\u017eda mogli ste\u0107i priklanjanjem katalonskih ili baskijskih stranaka. To se \u010dini prili\u010dno neizglednim,\u00a0ali i tada, kao i eventualnom slu\u010daju manjinske vlade, vlast bi bila prili\u010dno labava. Jedna od mogu\u0107nosti je i &#8220;velika koalicija&#8221;, iako bi je i &#8220;narodnjaci&#8221; i &#8220;socijalisti&#8221; \u017eeljeli izbje\u0107i, prvenstveno zbog potencijalnih unutarnjih strana\u010dkih raskola.<\/p>\n<p>Sli\u010dnog scenarija se &#8220;socijalisti&#8221; pribojavaju i u slu\u010daju eventualnog koaliranja s Podemosom i Ujedinjenom ljevicom, iako je i zbroju njihovih mandata ve\u0107ina nedosti\u017ena. A u tom slu\u010daju glavni prijepor predstavlja stav o referendumu o nezavisnosti Katalonije kojem se &#8220;socijalisti&#8221; izri\u010dito protive, a nezanemariv kamen spoticanja nije ni fiskalna politika koju promoviraju Podemos i Ujedinjena ljevica. Ona pretpostavlja o\u0161trije suprotstavljanje rigidnom okviru mjera \u0161tednje koje name\u0107e Europska unija.<\/p>\n<p>Pojavila su se i tuma\u010denja kako je Podemosu i partnerima izmaklo drugog mjesto zbog toga \u0161to je njihov vo\u0111a Pablo Iglesias neposredno pred izbore najavio da su spremni na koaliciju sa &#8220;socijalistima&#8221; i samim tim zamutio liniju politi\u010dkog razdvajanja. Bilo kako bilo, jedino \u0161to je izvjesno u \u0161panjolskoj parlamentarnoj politici jesu neizvjesnost i manjak stabilnosti tko god bude na vlasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako rezultati izbora odr\u017eanih u prosincu pro\u0161le godine nisu uspjeli iznjedriti novu vladu, \u0160panjolci su ju\u010der ponovno iza\u0161li na birali\u0161ta. No, \u010dini se da se nije puno toga promijenilo. Dok je izlaznost bila oko 3% ni\u017ea od one prosina\u010dke, \u0161to je o\u010dekivano za ponovljene izbore i posljedi\u010dnu iritaciju cijelim procesom, i iznosila ne\u0161to manje od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14136,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,12],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-14124","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-izbori","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14124"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14124\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14141,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14124\/revisions\/14141"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14136"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14124"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14124"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14124"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14124"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}