{"id":14058,"date":"2016-06-23T07:00:53","date_gmt":"2016-06-23T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14058"},"modified":"2021-02-25T11:00:45","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:45","slug":"sudovi-pod-menadzerskom-paskom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14058","title":{"rendered":"Sudovi pod menad\u017eerskom paskom"},"content":{"rendered":"

Premda su nefunkcionalnost i neefikasnost hrvatskog pravosu\u0111a ve\u0107 desetlje\u0107ima kroni\u010dna boljka javne uprave, rje\u0161enja koja su u optjecaju prili\u010dno su kratkovidna. Nedavna najava uvo\u0111enja menad\u017eera u sudski sustav krajnja je posljedica zanemarivanja dru\u0161tvene dimenzije kriminala i svo\u0111enja cijele dinamike na po\u017eeljne statisti\u010dke pragove i odgovornost pojedinca.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Dinamika raspada aktualne hrvatske vlasti u medijima se pratila gotovo u \u017eivom vremenu. Privatne TV-ku\u0107e natjecale su se s nacionalnom televizijom u ugo\u0161\u0107avanju stru\u010dnjaka-komentatora, internetski portali predstavljali su nove analiti\u010darske akvizicije, a sve propulzivnije stasa i novi \u017eanrovski hibrid \u2013 prijenos statusa s Facebooka raznih uglednika. Jedna od svje\u017eijih epizodica tog formata, popra\u0107ena laudama liberalnog komentarijata, je i viralno \u0161irenje komentara<\/a> Martine Dali\u0107, ministrice financija u (pret)pro\u0161loj HDZ-ovoj vladi.<\/p>\n

S aurom tehnokratskog domoljuba, onog koji svoje domoljublje iskazuje fiskalnom disciplinom a ne busanjem u prsa, Dali\u0107 je i ovog puta precizno demonstrirala svoju disidentsku\u00a0poziciju. 1<\/a><\/sup> Komentiraju\u0107i aktualno posrnu\u0107e sad ve\u0107 biv\u0161eg prvog potpredsjednika vlade, Tomislava Karamarka, i posljedi\u010dno izvjesno ru\u0161enje vlade, tehnomenad\u017eerica Dali\u0107 nagla\u0161ava: “Reformom naravno smatram mjere za pobolj\u0161anje ulaga\u010dke klime, smanjivanje prepreka ulaganjima i pojednostavljenje propisa, mjere za pove\u0107anje efikasnosti i smanjivanje tro\u0161kova javne uprave, za konsolidaciju zdravstvenog sustava, za efikasnije i br\u017ee pravosu\u0111e, za efikasnije upravljanje dr\u017eavnim rashodima, privatizaciju i sl. Reformom ne smatram kadroviranje po MUP-u i tajnim slu\u017ebama.”<\/p>\n

Medijski probni balon<\/strong><\/p>\n

I za prosje\u010dno zainteresirane pratitelje ekonomskih “naprednjaka” ovakav iskaz te\u0161ko da mo\u017ee biti i\u0161ta drugo do li tisu\u0107ita deklaracija neoliberalne vulgate; iskaz privr\u017eenosti jedinom putu spasenja. Me\u0111utim, mali problem s aktualnim sudom stru\u010dnjakinje Dali\u0107 je njegova faktografska pogre\u0161nost. I iz obavljenih zadataka netom sru\u0161ene Vlade, kao i iz dnevnog reda<\/a> aktualne sjednice Sabora, mo\u017ee se vidjeti dosljednost nastojanja upravo u smjeru koji Dali\u0107 sugerira. \u0160tovi\u0161e u operativno zadnjem danu Vladina mandata Sabor je uspio staviti na glasanje 2<\/a><\/sup> izmjene zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, kojima se zna\u010dajno doprinosi daljnjoj komodifikaciji \u2013 rije\u010dima Dali\u0107: konsolidaciji – zdravstvenog sustava.<\/p>\n

Zapravo, nije pretjerano ustvrditi kako su reformska nastojanja svih dosada\u0161njih vlada neobi\u010dno konzistentna u pribli\u017eavanju mitskim zapadnim standardima kada se radi o privatizaciji, racionalizaciji, pove\u0107anju efikasnosti ili pobolj\u0161anju ulaga\u010dke klime. Sektor pravosu\u0111a u tome nije izuzetak, iako je mo\u017eda medijski manje atraktivan. Prije nekoliko je dana u javnost pu\u0161tena najava, probni balon zna\u010dajnog reformskog zahvata i u tom sektoru javne uprave, ali bez zna\u010dajnijeg odjeka.<\/p>\n

Naime, kako javlja Poslovni dnevnik<\/a> hrvatski \u0107e sudovi od jeseni dobiti svoje prve menad\u017eere – strukovnom terminologijom re\u010deno: ravnatelje sudske uprave. U njihov djelokrug spadat \u0107e “obavljanje poslova administrativne, tehni\u010dke i materijalno financijske naravi” koje su dosad obavljali predsjednici sudova. Budu\u0107i da je predsjednik suda stru\u010dna, pravna instanca, navodni nedostatak upravlja\u010dkih kompetencija nadomjestit \u0107e se upravo takvom ekspertizom koju \u0107e imati novi ravnatelji. Razlog posezanja za tom opcijom je te\u017enja za \u0161to ve\u0107om efikasno\u0161\u0107u i brzinom sudstva, kao i \u0161to manjim tro\u0161kovima, a time \u0107e se i suce rasteretiti administrativnih poslova.<\/p>\n

Povijesni kontekst “racionalizacije”<\/strong><\/p>\n

Krajem o\u017eujka ove godine broj nerije\u0161enih predmeta na hrvatskim sudovima iznosio je 536.109. Imaju\u0107i to na umu, nitko razuman ne bi mogao prigovoriti ovako artikuliranoj reformskoj tendenciji. No, ta “razumnost” ima i svoj historijat i sistemsku logiku. Radikalni rez u razumijevanju smisla, funkcije i metoda vo\u0111enja javnih politika nastaje paralelno s uru\u0161avanjem zlatnog doba socijalne dr\u017eave, negdje od druge polovice 1970-ih. Pravosudni sistem tako\u0111er zahva\u0107a su\u0161tinsko restrukturiranje. Za razliku od dotad dominantnog pristupa koji je naglasak stavljao na sistemsku rehabilitaciju i ponovnu integraciju osu\u0111enika, tzv. nova penologija <\/em>odustaje od takvih humanisti\u010dkih ideala za \u010dije je postizanje bila potrebna \u0161iroka dr\u017eavna infrastruktura \u2013 od defektologa, psihologa i socijalnih radnika do razvijenih programa resocijalizacije zatvorenika po izlasku iz zatvora.<\/p>\n

Kriminal se prestaje tretirati kao dru\u0161tvena \u010dinjenica, a odgovornost za posljedice po\u010dinjenja kaznenih djela, u skladu s tada stasaju\u0107om teorijom racionalnog izbora, prebacuje se na pojedinca. Budu\u0107i da je “zastarjeli” model tretmana zatvorenika bio poprili\u010dno skup, rje\u0161enje optere\u0107enosti pravosudnog sustava pronalazi se u upravljanju dozvoljivom razinom kriminala u jednom dru\u0161tvu. Drugim rije\u010dima, cilj vi\u0161e nije djelovati na li\u010dnost kriminalca, ve\u0107 na op\u0107oj, statisti\u010dkoj razini odr\u017eavati postotak po\u010dinjenja kaznenih djela ispod odre\u0111ene granice, a uz \u0161to manje tro\u0161kove.<\/p>\n

U administrativnom smislu takav je pristup bio neusporedivo efikasniji, br\u017ei i jeftiniji i polako je impregnirao \u010ditav pravosudni sistem, a ne samo kazneni dio. Niz mjera koje je takav sustav nalagao – poput inzistiranja na u\u0161tedama, ve\u0107oj transparentnosti i efikasnosti te podugovaranju svih ne-strukovnih poslova – uz uvo\u0111enje vanjskih menad\u017eera nadre\u0111enih stru\u010dnjacima postao je poznat kao novi menad\u017eerijalizam<\/em>. Iako su empirijske studije 3<\/a><\/sup>\u00a0diljem svijeta nedvojbeno pokazale kako su u\u010dinci tih mjera na terenu daleko od proklamiranih, dogma menad\u017eerske efikasnosti kao spasonosne formule za javne slu\u017ebe za\u017eivjela je te se i dalje, u okviru neoliberalnog konsenzusa, dr\u017ei neprikosnovenom u domeni javnih politika.<\/p>\n

Imaju\u0107i na umu takav kontekst, usuprot procjenama uva\u017eene stru\u010dnjakinje Dali\u0107, vrijedi reevaluirati reformske zahvate netom raspu\u0161tene vlade, ali i njenih prethodnica u domeni pravosu\u0111a. Prema informacijama<\/a> sa slu\u017ebene stranice Ministarstva pravosu\u0111a, racionalizacija mre\u017ee sudova po\u010dela je 2008., a pripreme za nju \u010dak tri godine ranije. Pro\u0161la je vlada 2012. donijela Strategiju razvoja pravosu\u0111a<\/a>, za razdoblje od 2013. do 2018. godine kojoj je jedan od glavnih ciljeva i postizanje najvi\u0161ih europskih standarda u pogledu u\u010dinkovitosti.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna korporativna ni\u0161a<\/strong><\/p>\n

Na temelju takvog strate\u0161kog okvira, po\u010detkom ovog mjeseca sastao se Savjet za pra\u0107enje provedbe Strategije razvoja pravosu\u0111a. Prema slu\u017ebenom izvje\u0161taju<\/a>\u00a0“na sastanku je postignuta visoka razina suglasnosti \u010dlanova Savjeta o predstavljenim Strate\u0161kim smjernicama” a me\u0111u glavne smjernice, uz neminovnu daljnju racionalizaciju pravosudne mre\u017ee, spada i “namjera uvo\u0111enja modernog sustava upravljanja, dakle managementa u pravosu\u0111e”.<\/p>\n

Ve\u0107 iz ovoga je jasno da zakonodavni okvir za uvo\u0111enje menad\u017eerskih principa upravljanja u pravosu\u0111u postoji u obliku strate\u0161kih dokumenata i polako razvijaju\u0107e prakse. \u0160tovi\u0161e, ve\u0107 i postoje\u0107i Zakon o sudovima (\u010dl. 35) predvi\u0111a mogu\u0107nost uspostavljanja institucije ravnatelja sudske uprave, ali je prema prosudbi nadle\u017enih tijela nu\u017ena dorada zakona kako bi se \u0161to adekvatnije odgovorilo na izazove iz prakse.<\/p>\n

Iako su enormni zaostaci hrvatskih sudova vi\u0161edesetljetni problem pravosu\u0111a koji zna\u010dajno umanjuje kvalitetu tog dijela javne uprave, iz predlo\u017eenih je mjera razvidno u kojem \u0107e se smjeru razvijati reformski procesi. Umjesto produbljivanja pravne ekspertize te zapo\u0161ljavanja primjerenog broja stru\u010dnog kadra kako bi se problemima pristupilo na najkvalitetniji mogu\u0107i na\u010din, poslovanje sudova bit \u0107e podvrgnuto krutoj logici racionalizacije i financijske isplativosti, za koju je te\u0161ko pretpostaviti da \u0107e imati sluha za “neefikasne”, spore i skupe procese koje bi pravna narav pojedinih slu\u010dajeva iziskivala. Stoga umjesto razvoja pravosu\u0111a kao javnog dobra, mo\u017eemo o\u010dekivati pretvaranje jo\u0161 jedne domene javne uprave u korporativnu ni\u0161u.<\/p>\n

  1. Zbog neslaganja s vo\u0111enjem stranke Dali\u0107 2014. napu\u0161ta HDZ, obznanjuju\u0107i javnosti u otvorenom pismu kako ne vjeruje da njezina stranka mo\u017ee dr\u017eavu izvu\u0107i iz krize koja traje od 2009.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Izmjene nisu izglasane jer je oporba sru\u0161ila kvorum[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Pollitt, C. and Bouckaert (2004). Public Management Reform: A Comparative Analysis. Second Edition.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dinamika raspada aktualne hrvatske vlasti u medijima se pratila gotovo u \u017eivom vremenu. Privatne TV-ku\u0107e natjecale su se s nacionalnom televizijom u ugo\u0161\u0107avanju…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[134],"class_list":["post-14058","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14058"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14058\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36772,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14058\/revisions\/36772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14058"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14058"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14058"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14058"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}