{"id":14039,"date":"2016-06-21T07:00:53","date_gmt":"2016-06-21T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=14039"},"modified":"2021-02-25T11:00:45","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:45","slug":"statisticka-prebrojavanja-i-politicke-bitke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=14039","title":{"rendered":"Statisti\u010dka prebrojavanja i politi\u010dke bitke"},"content":{"rendered":"

U poku\u0161aju da opravdaju stalno smanjenje izdvajanja za “socijalu”, liberalni su se mediji i politi\u010dari u Bugarskoj upustili u “dokazivanje” nepovoljnog utjecaja socijalne dr\u017eave na zaposlenost i nacionalnu ekonomiju op\u0107enito. Nedavni izvje\u0161taj o stvarnom siroma\u0161tvu u toj zemlji, me\u0111utim, uvjerljivo pobija takve interpretacije.<\/strong><\/p>\n

Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih prigovora bugarskih poslodavaca je onaj o ljudima koji “ne \u017eele” raditi, \u0161to se dokazuje \u010dinjenicom da, unato\u010d visokoj nezaposlenosti, mnoga radna mjesta ostaju nepopunjena. Prema predstavnicima privatnih tvrtki i liberalnim nevladinim organizacijama, krivac su “dare\u017eljiva” dr\u017eava i socijalna slu\u017eba te “lukavi” siroma\u0161ni ljudi koji tobo\u017ee imaju izbor izme\u0111u primanja bez rada i rada za mizerna primanja. \u010cak se i rast vanjskog duga povremeno tuma\u010di prevelikom socijalnom pomo\u0107i.<\/p>\n

U skladu s tim, rezanje dr\u017eavnih izdvajanja za socijalnu sigurnost nudi se kao jedna od naju\u010dinkovitijih mjera “poticanja” radni\u010dke klase (uklju\u010duju\u0107i nezaposlene) na rad, sprje\u010davanja “socijalnog parazitizma” i smanjivanja prora\u010dunskog deficita. Napadi na napuhana prora\u010dunska izdvajanja za “socijalu” slu\u017ee kao uvod u zahtjeve za njihovim rezanjem, koje se \u010desto formulira kao plemenit poku\u0161aj da se “nezaposleni uklju\u010de na tr\u017ei\u0161te rada”. Rije\u010d je o retorici koju nije izmislila aktualna vlada sastavljena od desnog centra, liberala i ekstremne desnice, ve\u0107 biv\u0161a ministrica socijalne politike iz redova socijalista, Emilija Maslarova.<\/p>\n

No nedavno su reforme socijalne pomo\u0107i dobile sasvim nove dimenzije. Ve\u0107 smo ranije<\/a> pisali o promjenama u isplatama dje\u010djeg doplatka i rasisti\u010dkoj logici koja im je u pozadini. Autor te reforme, ministar socijalne politike Ivajlo Kalin, u me\u0111uvremenu je uveo<\/a> jednodnevne ugovore za sezonske poljoprivredne radnike te mehanizme “uklju\u010divanja” osoba s invaliditetom na tr\u017ei\u0161te rada. Za tu je svrhu osnovana i posebna agencija koja ponovno provjerava stupanj invaliditeta: nakon \u0161to je invalidnost ve\u0107 utvr\u0111ena, druga agencija<\/a> utvr\u0111uje sposobnost za rad, pa se npr. osobe s 56% invaliditetom klasificiraju kao osobe koje su 44% sposobne za rad na temelju \u010dega gube pravo na socijalnu pomo\u0107.<\/p>\n

“Sivo siroma\u0161tvo”<\/strong><\/p>\n

U svojoj kampanji za smanjenje socijalne pomo\u0107i vlada i neoliberalni think-tankovi<\/em> ne oklijevaju koristiti rasisti\u010dke stereotipe o Romima, a od nedavno i o sirijskim izbjeglicama. U sredi\u0161tu tih mitova je pri\u010da o “maloljetnoj Ciganki s troje djece” koja navodno prima preko 550 eura dje\u010djeg doplatka, odnosno dvostruko vi\u0161e od minimalne pla\u0107e koja iznosi oko 210 eura. U ve\u0107 standardnoj maniri, oni u najte\u017eem polo\u017eaju prikazuju se kao privilegirani segment stanovni\u0161tva. Upravo kako bi osporila ove stereotipe, sindikalistica Vanja Grigorova izradila je nedavno detaljan izvje\u0161taj<\/a> o stvarnim uvjetima distribucije socijalne pomo\u0107i.<\/p>\n

Izvje\u0161taj je zapravo prva opse\u017ena “karta siroma\u0161tva” u Bugarskoj koja daje jasan uvid ne samo u geografsku distribuciju nejednakosti, ve\u0107 i dokumentira njihovu rasprostranjenost preciznim statisti\u010dkim metodama. Autorica ina\u010de radi kao ekonomska savjetnica sindikata Podkrepa (“potpora”), osnovanim ranih 1990-ih kao antikomunisti\u010dki sindikat povezan s desni\u010darskim i proeuropskim Savezom demokratskih snaga koji je 1997. godine do\u0161ao na vlast temeljem platformi radikalnih mjera \u0161tednje, ekonomske “\u0161ok terapije” i privatizacije dr\u017eavnih poduze\u0107a. Unato\u010d tome, sindikat posljednjih godina do\u017eivljava odre\u0111eni zaokret “ulijevo”, bave\u0107i se pitanjima kao \u0161to su npr. “prekarni” (nesigurni) uvjeti rada ili transatlantski trgovinski sporazum (TTIP).<\/p>\n

Jedna od najve\u0107ih vrijednosti izvje\u0161taja je uvo\u0111enje termina “sivo siroma\u0161tvo”, koji je Grigorova ponudila kao odgovor iz radni\u010dke perspektive na liberalnu ideju “sive ekonomije” koja \u010desto slu\u017ei kao povod za antikorupcijske uzbune. “Sivo siroma\u0161tvo” nije me\u0111utim lako statisti\u010dki mjeriti, prije svega jer dr\u017eava ne bilje\u017ei precizne podatke o polo\u017eaju svog stanovni\u0161tva, pa mnogi koji bi ina\u010de imali pravo na socijalnu pomo\u0107 pre\u017eivljavaju bez nje. No na temelju podataka Eurostata, Grigorova procjenjuje kako \u010dak 36% bugarskog stanovni\u0161tva pripada ovoj kategoriji.<\/p>\n

Politi\u010dka statistika<\/strong><\/p>\n

Naime, prema statisti\u010dkoj agenciji Europske komisije, \u010dak dva i pol milijuna ljudi u Bugarskoj \u017eivi u situaciji materijalne deprivacije. Od tog broja, prema podacima koje daje Grigorova, \u010dak 600 tisu\u0107a pripada kategoriji zaposlenih siroma\u0161nih, 460 tisu\u0107a nema nikakvo zdravstveno osiguranje, preko 300 tisu\u0107a pripada nezaposlenima, a kategoriji siroma\u0161nih tako\u0111er valja pribrojati i gotovo cjelokupnu populaciju bugarskih penzionera, odnosno njih 1,3 milijuna. Mnogi od njih \u017eive s manje od 150 eura mjese\u010dno \u0161to je ujedno i slu\u017ebena granica siroma\u0161tva koju je odredila dr\u017eava.<\/p>\n

No ta slu\u017ebena granica isklju\u010duje sve one koji \u017eive s neznatno ve\u0107im primanjima od 150 eura, iako se njihov polo\u017eaj nimalo ne razlikuje od onih koji su slu\u017ebeno siroma\u0161ni. Valja tako\u0111er spomenuti i kako se iznos od 150 eura ra\u010duna prije poreza, pri \u010demu su sva, \u010dak i najmanja primanja, u Bugarskoj podlo\u017ena pla\u0107anju poreza. Grigorova stoga nudi realisti\u010dniju cifru od 400 eura prije poreza kao granicu siroma\u0161tva, te od nje oduzima neizbje\u017ene tro\u0161kove poput poreza i re\u017eija dokazuju\u0107i tako da iznos koji ostaje spada u primanja ispod granice siroma\u0161tva, iako ku\u0107anstva koja ona tako klasificira nemaju nikakva prava na pomo\u0107 dr\u017eave. To su upravo one situacije koja je najbolje objasniti terminom “sivo siroma\u0161tvo”.<\/p>\n

Na\u010din na koji ra\u010dunamo i evidentiramo siroma\u0161tvo o\u010dito je politi\u010dko pitanje, a polemi\u010dki izvje\u0161taj Grigorove uvjerljivo razotkriva nedostatnosti apstraktnih slu\u017ebenih brojki i njihovu nesposobnost da prika\u017eu prosje\u010dnu bugarsku radni\u010dku obitelj. Brojka od 36% nezabilje\u017eenog siroma\u0161nog stanovni\u0161tva ve\u0107 je zapanjuju\u0107a. No valja tako\u0111er primijetiti i kako dr\u017eava za socijalnu skrb izdvaja sasvim neznatan iznos od 3,5% bud\u017eeta. Dakako, neoliberalni komentatori \u010desto tvrde da dr\u017eava za socijalnu pomo\u0107 izdvaja preko polovice bud\u017eeta, pri \u010demu kao “pomo\u0107” ra\u010dunaju ve\u0107inu standardnih izdvajanja, uklju\u010duju\u0107i npr. i mirovine.<\/p>\n

Retorika i posljedice<\/strong><\/p>\n

Takvo proizvoljno, ali razgla\u0161eno ra\u010dunanje onda slu\u017ei kao povod za zazive rezanja izdvajanja za socijalnu skrb. I to ne bez uspjeha: prema izra\u010dunima<\/a> Grigorove, broj osoba koje primaju socijalnu pomo\u0107 je izme\u0111u 2007. i 2015. godine pao za \u010dak 77%, iako je Bugarska jo\u0161 uvijek slu\u017ebeno najsiroma\u0161nija \u010dlanica Unije. Tako\u0111er, prema nedavno objavljenim podacima<\/a> Nacionalnog statisti\u010dkog instituta, o\u010dekivano trajanje \u017eivota u Bugarskoj se smanjuje, a broj stanovnika je samo pro\u0161le godine pao za 50 tisu\u0107a. Tzv. demografska kriza je istodobno jedna od glavnih tema desni\u010darskih politi\u010dara i nevladinih organizacija iako za njih redovito nude kontraproduktivna rje\u0161enja, uz obrazlo\u017eenje kako se bore protiv “romskih zloupotreba”.<\/p>\n

Iz izvje\u0161taja stoga mo\u017eemo izvu\u0107i nekoliko zaklju\u010daka: politi\u010dka upotreba retorike o “lijenim Ciganima, imigrantima, samohranim majkama ili parazitima” redovito se pokazuje kao uvod u zahtjeve za rezanjem socijalnih izdvajanja. No mjere nipo\u0161to ne zahva\u0107aju samo prozivane skupine, ve\u0107 cjelokupno stanovni\u0161tvo. S obzirom da je te\u0161ko bira\u010de uvjeriti u nu\u017eno “rezanje” njihovih vlastitih prava, potrebno je hu\u0161kati protiv manjina koje se tobo\u017ee “ka\u017enjava” zbog zlouporaba. U osporavanju tih manipulacija ne poma\u017ee \u010dak ni lako dostupna statistika koju citira Grigorova, a iz koje se jasno vidi da Romkinje zapravo \u010dine manje od polovice prozivanih maloljetnih samohranih majki. Pritom je rije\u010d o sasvim neznatnoj ukupnoj brojci od 273 \u017eene, \u010dija politi\u010dka zloupotreba od strane politi\u010dara znatno prelazi njihov demografski zna\u010daj.<\/p>\n

Veza izme\u0111u “mjera \u0161tednje” i rasizma ostaje, me\u0111utim, vrlo slabo istra\u017eena, a tzv. manjinska pitanja redovito se prelamaju preko le\u0111a ve\u0107ine. Unato\u010d politi\u010dkoj retorici, “rezanja” se ne mogu odnositi samo na Rome, niti su Romi zapravo njihov cilj. Prije bi to kao specifi\u010dna grupa bile \u017eene op\u0107enito koje su, uostalom, najizravnije \u017ertve napada na samohrane majke. Tako\u0111er, ne radi se ovdje o “povla\u010denju dr\u017eave”, ve\u0107 prije o promjeni naglasaka njezine politike. Izvje\u0161taji poput onog Grigorove jasno pokazuju da se tu zapravo radi o dr\u017eavi koja izravno intervenira u interesu kapitala.<\/p>\n

Neizostavni zadaci<\/strong><\/p>\n

Naposljetku, i druge mjere, poput spomenutih jednodnevnih ugovora, imale su sli\u010dna opravdanja tobo\u017enjeg zaustavljanja “koruptivnog” utjecaja socijalne za\u0161tite. Kao redovita sudionica tripartitnih pregovora, Grigorova prepri\u010dava kako su poslodavci nedostatak radni\u010dkog entuzijazma za kratkotrajne ugovore uvijek obja\u0161njavali prevelikom pomo\u0107i koju dr\u017eava tobo\u017ee nudi, zbog \u010dega su se radnici “ulijenili”. No podaci su neumoljivi: socijalna pomo\u0107 je sasvim nedovoljna za pre\u017eivljavanje, ba\u0161 kao i pla\u0107e koje se takvim ugovorima nude.<\/p>\n

Unato\u010d tome, mit o prevelikoj socijalnoj dr\u017eavi nastavlja igrati istaknutu politi\u010dku i medijsku ulogu, prije svega u svrhu stvaranja podjela u radni\u010dkoj klasi. Ipak, \u010dini se da bi stalni napadi na socijalnu skrb mogli imati i druge posljedice. Naime, u svom poku\u0161aju da maksimalizira profit, kapital je svojim mjerama istodobno zahvatio i one radnike u ne\u0161to boljem polo\u017eaju, i radnike s nesigurnim radnim mjestima, i nezaposlene jer je preduvjet uvo\u0111enju jednodnevnih ugovora ukidanje posljednjih ostataka socijalne za\u0161tite, \u010dime su zahva\u0107eni svi.<\/p>\n

Zadatak koji se postavlja je pretvaranje tog “negativnog” ujedinjavanja u pozitivni program radikalne socijalne promjene. U tu svrhu mo\u017eda \u0107emo trebati zamijeniti stare istro\u0161ene koncepte i slogane te iskoristiti konkretne empirijske i statisti\u010dke podatke koja nam mogu dati bolji uvid u suvremene proizvodne odnose kao i stvarnu ulogu dr\u017eave. Istra\u017eivanje Vanje Grigorove moglo bi, barem za Bugarsku, biti va\u017ean korak u tom smjeru.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih prigovora bugarskih poslodavaca je onaj o ljudima koji “ne \u017eele” raditi, \u0161to se dokazuje \u010dinjenicom da, unato\u010d visokoj nezaposlenosti, mnoga radna mjesta ostaju nepopunjena…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":14041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,103],"theme":[456,455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-14039","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-ideologija","theme-politika","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14039"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14039\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36773,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14039\/revisions\/36773"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14039"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=14039"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=14039"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=14039"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=14039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}