{"id":1400,"date":"2014-06-20T07:00:30","date_gmt":"2014-06-20T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1400"},"modified":"2021-02-25T11:06:36","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:36","slug":"erozija-knjizevnog-polja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1400","title":{"rendered":"Krizna putanja knji\u017eevnosti"},"content":{"rendered":"

Knji\u017eevnost, kao i sve druge sfere dru\u0161tvene aktivnosti, nije imuna ne efekte ekonomske krize. Efekti se mogu sagledati kroz dvostruku prizmu – umjetni\u010dka sredstva i tematska zaokupljenost s jedne strane i institucionalno funkcioniranje knji\u017eevnog polja s druge. Koje su postjugoslavenske specifi\u010dnosti krizne dinamike i postoji li potencijal suvisle politi\u010dke aktivacije aktera u knji\u017eevnom polju?<\/strong><\/p>\n

Razmatramo li prisustvo krize u postjugoslavenskoj\/im knji\u017eevnosti\/ma<\/i>, kako bi glasila okvirna tema ovog osvrta \u2013 sve \u010dlanove te formulacije potrebno je \u010dim prije precizirati. Krenimo redom : \u201ckriza\u201d ozna\u010dava aktualnu krizu kapitalizma, uklju\u010dno s krizom dru\u0161tvene reprodukcije i politi\u010dke imaginacije koja iz nje proizlazi. Ali, o \u010demu govorimo kad govorimo o \u201cpostjugoslavenskoj knji\u017eevnosti\/knji\u017eevnostima\u201d (jednina ili mno\u017eina)? Prefiks \u201cpost\u201d sugerira nam da se radi o knji\u017eevnoj produkciji nastaloj nakon povijesne Jugoslavije \u2013 ali koja ujedno ostaje trajno i presudno obilje\u017eena njezinim postojanjem; paradoks je sli\u010dan kao i s drugim \u201cpostizmima\u201d. U nedostatku prostora, termin ovdje ne mo\u017eemo teorijski problematizirati, te \u0107emo ga uzeti samo u pragmati\u010dnom smislu: knji\u017eevnost(i) dr\u017eava-nasljednica socijalisti\u010dke Jugoslavije. Napokon, ni pitanje \u0161ta podrazumijevamo pod \u201cknji\u017eevno\u0161\u0107u\u201d nema tako bjelodan odgovor kao \u0161to bi se isprva moglo u\u010diniti. Naju\u010destalije zna\u010denje \u201cknji\u017eevnosti\u201d obuhva\u0107a tekstove i knjige, dakle knji\u017eevnu produkciju. Ograni\u010dimo li se na ovo zna\u010denje pojma, vidjet \u0107emo da se kriza i njezini u\u010dinci mogu dvojako manifestirati. Oni mogu biti neposredna tema knji\u017eevnoga teksta, njegova inspiracija te implicitni ili pozadinski utjecaj; na drugoj strani, mogu\u0107e ih je tra\u017eiti i na ravni knji\u017eevne forme, kao utjecaj na oblikovanje teksta, izbor autorskih sredstava i sl. Poku\u0161ajmo najprije re\u0107i ne\u0161to o \u201cprisustvu krize\u201d na dvjema navedenim razinama.<\/p>\n

Etabliranje kanona<\/strong><\/p>\n

No, u kakvom uzorku ili korpusu tekstova uop\u0107e tra\u017eiti krizu? Konvencija bi nalagala da najprije uzmemo u obzir tzv. visoku ili lijepu knji\u017eevnost. Tuzlanska nagrada \u201cMe\u0161a Selimovi\u0107\u201d, koja se dodjeljuje za najbolji roman napisan u prethodnoj godini na jeziku koji se neko\u0107 zvao srpskohrvatskim, a danas se odre\u0111uje kao bosanski\/crnogorski\/hrvatski\/srpski (\u0161to ne zna\u010di da je politi\u010dki korektnim preustrojem prestao biti jednim jezikom), tu je dvostruko relevantna. Rije\u010d je o jednoj od nov\u010dano najizda\u0161nijih (7000 konvertibilnih maraka, oko 3500 eura) knji\u017eevnih nagrada u regiji, koja se pritom dodjeljuje za roman <\/i>\u2013 formu smatranu za vrhunac knji\u017eevnog izri\u010daja u suvremeno doba. Kao takav \u201cMe\u0161a\u201d igra veliku ulogu u oblikovanju postjugoslavenskog knji\u017eevnog kanona i mapiranju regionalne knji\u017eevne scene.<\/p>\n

Razmatranje fri\u0161ko objavljenih nominacija<\/a> za najbolji roman u 2013. ne bi nas dovelo do zaklju\u010dka da kriza jako zaokuplja pisce na\u0161ega jezika. Naime, popisom izrazito dominiraju introspektivni, evokativni tekstovi, povijesne, memoarske i\/ili kroni\u010darske inspiracije: \u010dak pet od ukupno petnaest naslova mo\u017ee se barem podvesti pod barem jednu od ovih odrednica (romani M. Kova\u010da, M. Jergovi\u0107a \u2013 prisutnog i u selekciji iz BiH i onoj iz Hrvatske \u2013, L. Bauera, D. Hedla, I. Lovrenovi\u0107a, N. Ibrahimovi\u0107a). Samo Arkadija <\/i>Milete Prodanovi\u0107a te Pla\u017ea Imelde Markos <\/i>Bal\u0161e Brkovi\u0107a uistinu crpe inspiraciju iz krajolika krize. Prodanovi\u0107ev roman iznimno je slo\u017eeno, ali i krajnje zabavno satiri\u010dno \u0161tivo, koje u svojim najboljim trenucima ostvaruje uistinu rableovski zamah. Autorova je meta postsocijalisti\u010dka Srbija, ali i ideolo\u0161ki sklopovi \u201ctranzicije\u201d, pa i temeljni mitovi suvremenoga kapitalizma (u tom smislu, kontrapunkt Arkadiji<\/i> predstavlja Gnusoba <\/i>Svetislava Basare; kao i dosta puta dosad, Basara se zabavlja karikiraju\u0107i Srbiju kao ustajalu palanku i crnu rupu u kozmosu, ali bez ambicije da se pozabavi konkretnim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim silnicama koji kreiraju takvo stanje, kao ni \u0161irim kontekstom). Brkovi\u0107ev roman pripovijest je o dje\u010daku koji uz pomo\u0107 podgori\u010dkog taksista obilazi gradska i prigradska mjesta gdje sumnja da je njegov otac mogao oti\u0107i po\u010diniti samoubojstvo. U pitanju je psihodeli\u010dna travestija cestovne proze, mjestimice na rubu fantastike, sa sna\u017enim elementima trilera; \u201ctranzicijski\u201d odjeci krize dubinski je obilje\u017eavaju i u smislu tematskih upliva i op\u0107eg do\u017eivljaja svijeta. To ne zna\u010di da u ostalim kandidatima za \u201cMe\u0161u\u201d ne prepoznajemo odre\u0111ene poveznice s dru\u0161tvenim ozra\u010djem u kojem su nastali. Me\u0111utim, s obzirom na \u010dinjenicu da je proteklih nekoliko godina za pisce i za knji\u017eevni establishment uop\u0107e u svim \u010detirima dr\u017eavama-sudionicama bilo vjerojatno te\u017ee nego ijedan period u proteklih pola stolje\u0107a \u2013 o\u010dekivali bismo, kad je povijesno-politi\u010dka tematika posrijedi, daleko izra\u017eeniji osje\u0107aj urgentnosti. Slaba prisutnost \u201ckriznoga\u201d pisma u izboru za \u201cMe\u0161u\u201d zasigurno se dobrim dijelom mo\u017ee pripisati konzervativnoj orijentaciji pojedinih selektora. Me\u0111u ostalim je znakovito odsustvo zanimljivog i krajnje osvje\u017eavaju\u0107eg cyberpunk trilera \u010covjek iz podruma <\/i>Nihada Hasanovi\u0107a u izboru iz BiH, koji je sa\u010dinio Marko Ve\u0161ovi\u0107. Svjedeno, s obzirom na dimenzije krize i njezine krajnje destruktivne u\u010dinke u na\u0161im perifernim sredinama, za\u010du\u0111uju\u0107e je \u0161to je uop\u0107e mogu\u0107e nabrojati nekoliko obimnih i zapa\u017eenih romana kojih se ona uop\u0107e ne ti\u010de.<\/p>\n

Rastanak sa \u017eanrom <\/b><\/p>\n

Stvari se vidno mijenjaju kad iz sazvije\u017e\u0111a laureatske knji\u017eevnosti okrenemo pogled ka \u201cdonjem svijetu\u201d (Stanis\u0142aw Lem) \u017eanrovske produkcije. Tu se, me\u0111u ostalim pojavama, svojom vidljivo\u0161\u0107u name\u0107e val koji je Boris Postnikov u jednom nedavnom ogledu<\/a> nazvao \u201cnovom hrvatskom distopijskom knji\u017eevno\u0161\u0107u\u201d. Radi se o nizu naslova vrlo direktno inspiriranih krizom, a koje potpisuju kako etablirani SF autori (Aleksandar \u017diljak) tako i oni koji smo donedavno te\u0161ko mogli zamisliti unutar ovoga \u017eanra (Edo Popovi\u0107, Josip Mlaki\u0107). Sva ova djela zami\u0161ljaju sutra\u0161njice u kojima je rastu\u0107a polarizacija izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih dosegla apsolutne razmjere \u2013 rezultiraju\u0107i novim oblicima globalnog apartheida, robovlasni\u0161tva i kastinskog dru\u0161tva. Premda krizu ne tematizira eksplicitno, ona je sna\u017eno implicirana i u svijetu spomenutog romana Nihada Hasanovi\u0107a. Kroz fabulu kodiranu na obrascima cyberpunka i trilera, s izra\u017eenim esejisti\u010dkim digresijama, Hasanovi\u0107 istra\u017euje mogu\u0107nosti za solidarnost u svijetu u kojem je \u010dovjek sveden na vlastitu lju\u0161turu, a dru\u0161tvo je kao takvo u rasapu. No, primjer na kojem \u0107emo se posebno zadr\u017eati pripada, ili bi barem trebao pripadati, noir \u017eanru. Posrijedi je sedmi i posljednji nastavak serijala Gorana Tribusona o privatnom istra\u017eitelju i biv\u0161em policijskom inspektoru Nikoli Bani\u0107u, naslovljen Susjed u nevolji<\/i>. Prethodni nastavci, objavljeni izme\u0111u 1985. i 2004., \u010dinili su jedinstvenu romanesknu kroniku \u201ctranzicije\u201d: restauracija kapitalizma, rat i poslijeratno bezna\u0111e predo\u010davani su \u201cu\u017eivo\u201d kroz Bani\u0107eve pustolovine. \u0160tovi\u0161e, prolongirano vanredno stanje u kojem su Tribusonovi krimi\u0107i nastajali \u010dinilo je da su temeljne konvencije krimi i noir proze uvijek iznova bivale propitivane. Susjed u nevolji <\/i>zatvara l\u00fbk na na\u010din da u kona\u010dnici raskida sa samim \u017eanrom. Tribusonovi protagonisti evoluirali su dotle da su li\u0161eni iluzija u toj mjeri da se polarizacija izme\u0111u dobrih i lo\u0161ih momaka ne mo\u017ee uvjerljivo odr\u017eati. Na jednom mjestu u romanu nekada\u0161nji Bani\u0107ev kolega iz policije savjetuje istra\u017eitelja da ne prijavljuje \u010dovjeka za kojeg je otkrio da je bio plja\u010dka\u0161 banaka, jer \u2013 da je znao s kakvom \u0107e mirovinom zavr\u0161iti, i sam bi se umjesto policijske bio odlu\u010dio na plja\u010dka\u0161ku karijeru. Ova replika, jedna od brojnih u istom stilu, nije usputni comic relief<\/i>; ona sa\u017eima dominantno osje\u0107anje u Tribusonovu romanu. Prate\u0107i tok fabule Susjeda <\/i>ujedno svjedo\u010dimo i raskidu dru\u0161tvenog ugovora s \u010ditateljem kojim se njegov \u017eanr odre\u0111uje. Zavr\u0161nica u kojoj se Bani\u0107 ponovno sastaje s biv\u0161om suprugom, da bi s njome proveo umirovljeni\u010dke dane, nije samo konzervativno propovijedanje o obitelji kao uto\u010di\u0161tu od svjetskih neda\u0107a. Posrijedi je istodobno i metaliterarni komentar o nemogu\u0107nosti da se nastavi u prethodno kodiranim \u017eanrovskim okvirima.<\/p>\n

Na\u017ealost, ovaj osvrt ostaje ograni\u010den na knji\u017eevnu produkciju pisanu na sredi\u0161njem ju\u017enoslavenskom jeziku (srpskohrvatskom, BCHS…). Izvan na\u0161eg razmatranja tako ostaje ne samo knji\u017eevnost nastala na makedonskom i slovenskom jeziku, nego i ona na albanskom, ma\u0111arskom, talijanskom i ostalim jezicima nekada\u0161njih jugoslavenskih \u201cnarodnosti\u201d. Razlog tome manje je jezi\u010dka barijera, a vi\u0161e katastrofalni logisti\u010dki uvjeti. Ukoliko danas \u017eivimo u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori te\u0161ko je dolaziti i do onih naslova iz susjednih dr\u017eava koje ne trebaju prijevod. Na ovom mjestu dolazimo do problema i pitanja koji pripadaju planu \u0161irem od onoga koji smo dosad razmatrali.<\/p>\n

S onu stranu teksta<\/b><\/p>\n

Naime, dosad je bilo rije\u010di samo o knji\u017eevnim tekstovima<\/i>. Me\u0111utim, \u201cknji\u017eevnost\u201d se tako\u0111er mo\u017ee odnositi i na knji\u017eevno polje<\/i> \u2013 skup institucionalnih mehanizama, faktora i odnosa, od izdava\u010dkih pogona do akademskih ni\u0161a za prou\u010davanje knji\u017eevnosti. Razgovor o krizi i knji\u017eevnosti ne bi smio zaobi\u0107i ni ovaj krupni(ji) plan. Kriza je tako\u0111er sna\u017eno pogodila i jo\u0161 uvijek poga\u0111a sve institucije upletene u proizvodnju i reprodukciju knji\u017eevnosti: ona rasta\u010de i preoblikuje knji\u017eevno polje.<\/p>\n

Nije tajna da su krizno rezanje sredstava za kulturu i druga dr\u017eavna \u201cstezanja remena\u201d proteklih godina pogodilo sve aktere u ovom lancu. U Hrvatskoj se situacija dodatno zakomplicirala nakon njezina ulaska u Europsku uniju: \u010desta kafkijanska nepropusnost i nedohvatljivost lokalnih institucija dobila je svojevrsnu \u201cnadgradnju\u201d u vidu europskoga birokratsko-administrativnog aparata, gdje finalne odluke donosi Europska komisija. Na primjeru vi\u0161emjese\u010dnoga ka\u0161njenja natje\u010daja Ministarstva kulture za otkup knjiga i \u010dasopisa u 2013. Branimira Lazarin<\/a> i Mate Kapovi\u0107<\/a> pokazali su kako Ministarstvo kulture RH naprosto nema ni plan, ni strategiju koji se ne bi svodili na bespogovorno pristajanje na neoliberalnu agendu kakvu Europska komisija nastoji implementirati (i) u izdava\u0161tvu. Izdava\u010di iz BiH<\/a>, sa svoje strane, kao svoju najve\u0107u neda\u0107u isti\u010du PDV na knjigu, koji je u ovoj zemlji bez prestanka na snazi od 2006. Uz to, priliv knjiga iz Srbije i Hrvatske kod bh. izdava\u010da \u010desto proizvodi resantimansko osje\u0107anje da bi stvari i\u0161le bolje samo kad susjedi ne bi \u201ckolonizirali\u201d tr\u017ei\u0161te. Shva\u0107anje \u201ctr\u017ei\u0161ne utakmice\u201d, u kojoj su glavna konkurencija istojezi\u010dni susjedi, kao temeljnog pokreta\u010dkog principa izdava\u010dke djelatnosti rasprostranjeno je kod bh. izdava\u010da. Pritom su o\u010digledno jo\u0161 uvijek masovno slijepi za destruktivne rezultate iste te \u201ctr\u017ei\u0161ne utakmice\u201d u okolnim zemljama.<\/p>\n

Autorice i autore s pravom hvata panika. U Srbiji, ove\u0107a skupina njih pro\u0161le je jeseni uputila pismo<\/a> tada tek izabranom ministru kulture Ivanu Tasovcu. Potpisnice\/i su me\u0111u ostalim tra\u017eili da Ministarstvo kulture po\u010dne dodijeljivati individualne spisateljske stipendije po uzoru na one koje postoje u Hrvatskoj, te da razli\u010ditim putevima \u2013 prije svega ve\u0107om stimulacijom \u010dasopisnog izdava\u0161tva i knji\u017eevnih manifestacija \u2013 pove\u0107a potpora doma\u0107oj knji\u017eevnoj produkciji. Inicijativa je glatko odbijena, a obrazlo\u017eenje bi se moglo sa\u017eeti ovako: odabrali ste baviti se pisanjem, sna\u0111ite se. (Pronicljivu kritiku, u kojoj pokazuje kako potpisnice\/i zapravo nemaju sluha za sistemske probleme u kulturnom, napose knji\u017eevnom polju, ponudio je Dejan Ili\u0107<\/a>). U Hrvatskoj je inicijativa Pravo na profesiju, na \u010delu koje stoji pisac Robert Peri\u0161i\u0107, 2012. izborila priznanje \u201cknji\u017eevnosti\u201d<\/a> kao posebnoga polja unutar nacionalne akademske klasifikacije. To zna\u010di da \u0107e pisci ubudu\u0107e mo\u0107i ne samo predavati kreativno pisanje na univerzitetskim katedrama, nego i, poput likovnjaka i glazbenika, napredovati u akademskim zvanjima. Me\u0111utim, neizvjesno je u kojoj mjeri takva \u201cpobjeda\u201d zapravo mo\u017ee pobolj\u0161ati polo\u017eaj i perspektivu spisateljskog posla i rada. Insistucionalizacija \u201ckreativnog pisanja\u201d na ameri\u010dki na\u010din posve je na tragu neoliberalne pomame za profesionalizacijom i komercijalizacijom svih segmenata ljudskoga \u017eivota i rada. Ona, kako pokazuje Hrvoje Tutek<\/a>, ne rje\u0161ava nijedan strukturni problem; naprotiv, tu je samo potencijal za proizvodnju nove armije mladih i nezaposlenih ljudi.<\/p>\n

Eto samo nekih od neposrednih u\u010dinaka krize na razini knji\u017eevnoga polja. Ve\u0107 nam ponestaje prostora, a nismo niti na\u010deli teme kao \u0161to su istiskivanje knji\u017eevne kritike na rubove medijskog polja ili getoizacija prou\u010davanja knji\u017eevnosti na univerzitetima (neodvojiva od getoizacije humanistike uop\u0107e). Za cjelovito sagledavanje kriznog uru\u0161avanja knji\u017eevnog establishmenta bilo bi potrebno ozbiljno i \u0161iroko istra\u017eivanje. Me\u0111utim, ono \u0161to i na ovom mjestu mo\u017eemo ustvrditi jest to da je kriza na izvjestan na\u010din razotkrila i potcrtala srodnosti postjugoslavenskih kulturnih sredina \u2013 srodnosti koje se ne o\u010dituju na razini \u201ckulturne bliskosti\u201d (perspektiva multikulturalizma), ili pripadnosti istom tr\u017ei\u0161tu (ekonomisti\u010dka perspektiva, teorija \u201cJugosfere\u201d). Naprotiv: srodnosti o kojima govorimo proizlaze iz materijalnih uvjeta u kojima kulturna, a napose knji\u017eevna proizvodnja pre\u017eivljava. Drugim rije\u010dima, polje knji\u017eevnosti erozivno je \u2013 od Vardara do Triglava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razmatramo li prisustvo krize u postjugoslavenskoj\/im knji\u017eevnosti\/ma, kako bi glasila okvirna tema ovog osvrta \u2013 sve \u010dlanove te formulacije potrebno je \u010dim prije precizirati…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1412,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[64,74],"theme":[458,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[17],"class_list":["post-1400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kriza","tag-kultura","theme-drustvo","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1400"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36875,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1400\/revisions\/36875"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1400"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1400"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1400"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1400"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}