{"id":13965,"date":"2016-06-16T08:40:21","date_gmt":"2016-06-16T07:40:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13965"},"modified":"2021-02-25T11:00:47","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:47","slug":"balkanizirajmo-europu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13965","title":{"rendered":"Balkanizirajmo Europu!"},"content":{"rendered":"

Usprkos \u010dinjenici da su prosvjedi u Makedoniji, ali i diljem regije, u potpunosti bili li\u0161eni etni\u010dke dimenzije, me\u0111unarodna javnost ne uspijeva razumjeti Balkan van uobi\u010dajenih stereotipa. Kolonijalno inzistiranje na egzoti\u010dnim “balkanisti\u010dkim” narativima me\u0111utim propu\u0161ta u regiji vidjeti socijalne i politi\u010dke subjekte od kojih bi i Unija mogla ne\u0161to nau\u010diti.
\n<\/strong><\/p>\n

Balkan je posljednjih godina do\u017eivio val dru\u0161tvenih mobilizacija koje dovode u pitanje konkretan proizvod do kojeg je dovela tranzicija. Izblijedjelo obe\u0107anje raja koji je trebao nastupiti nakon demontiranja socijalisti\u010dkog sistema, zamijenjeno je “drugom tranzicijom”, onom iz slabih demokracija i ekonomija koje funkcioniraju po principu veza i prijateljstava (crony economies<\/em>) u napredne sisteme Europske unije \u2013 drugim rije\u010dima, novo i pobolj\u0161ano izdanje raja. Tako su dominantne politike neprestano izmicale odgovornosti za institucionalne i ekonomske sisteme koje su same uspostavljale, pozivaju\u0107i se na rezultat koji tek treba do\u0107i. Nepodno\u0161ljivi socijalni uvjeti \u017eivota ve\u0107ine stanovni\u0161tva u novim postjugoslavenskim republikama rezultirali su uzaludnim masovnim prosvjedima u gradovima diljem Balkana. \u010cinjenica da prosvjedi, odnosno pokreti, nisu imali nikakvu postoje\u0107u politi\u010dku referencu unutar uspostavljenih politi\u010dkih stranaka govori o jezovitom neoliberalnom konsenzusu unutar formalnog politi\u010dkog spektra. Ti su pokreti govorili jezikom koji je nadilazio uobi\u010dajene banalnosti europskih reformi, a k tome su potpuno ignorirali svaku etni\u010dku ili multietni\u010dku referencu, omogu\u0107ili su \u010disto prezentiranje politike koja je ciljala na socijalne uvjete \u017eivota, stvarne kategorije i stvarne probleme.<\/p>\n

Politi\u010dka destabilizacija koju su ti pokreti donijeli stabiliziranom sustavu nepravdi nikada do sada nije izazvala nikakav regionalni sigurnosni problem. Naprotiv, pokreti su potaknuli solidarno djelovanje u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. No u nekoliko<\/a> recentnih<\/a> \u010dlanaka<\/a> u me\u0111unarodnim medijima na aktualne se krize u zemljama regije gleda kao na to\u010dke skorog izvrtanja u nove etni\u010dke sukobe. Na taj se na\u010din zapadni mediji \u0161lepaju na egzoti\u010dnim narativima proteklih balkanskih ratova, nasilno i neprimjereno ih usa\u0111uju\u0107i u analize aktualnog konteksta. Simboli\u010dna poruka koju \u0161alju ovi \u010dlanci glasi da smo mi na Balkanu skloni stvarati probleme samo po nacionalnoj osnovi i kakve god pokrete inicirali, sigurno je da \u0107e rezultirati sukobom u tom smjeru.<\/p>\n

Neposredno odbacivanje istinskog politi\u010dkog potencijala dru\u0161tvenih pokreta i balkanskih naroda za prizivanje stvarne dru\u0161tvene promjene govori samo jedno: na “zapadu” je kultura balkanizacije<\/em> \u017eiva i zdrava. U prvom redu, ponovno stavljanje u opticaj takvih komentara je opasno, jer ono unutar europskog javnog prostora gradi novu (staru) paradigmu etniciteta koja je kolonijalno nametnuta politici regije. Zatim, strani mediji ne shva\u0107aju ozbiljne politi\u010dke probleme delegitimizacije trenutne politi\u010dke klase na Balkanu. Ne uspijevaju prikazati golemo nezadovoljstvo korumpiranim vladama i politi\u010dkim strankama, kao da ti problemi jo\u0161 uvijek nisu unutar civilizacijskog dosega balkanskih naroda. Tre\u0107e, oni su u potpunosti zatvoreni za progresivne glasove iz regije, za politi\u010dke ideje koje bi mogle znatno pridonijeti promi\u0161ljanju aktualnog europskog politi\u010dkog zastoja i borbi protiv povratka ultranacionalisti\u010dkih i ksenofobnih politika u zemljama \u010dlanicama EU.<\/p>\n

Posebno kreirani konteksti
\n<\/strong><\/p>\n

Asimetrija u analizi konteksta i razvoja doga\u0111aja na Balkanu i u “zapadnoj Europi”, povezanoj mehanizmima \u0161epave Unije, izrazito je nepravedna. Dok je s jedne strane malen dio europskog teritorija nepravedno izostavljen iz pankontinentalnog projekta, istovremeno se konstantno prikazuje kao smetli\u0161te svih europskih zala, gnijezdo ratova i mr\u017enje. Razmotrimo prvo nepravednost politi\u010dkog protjerivanja Balkana iz Europe. Postavljanje reformskih standarda za zemlje koje ponekad imaju manje kapacitete, populaciju i bud\u017eet od nekih europskih gradova, uvjetovanje financiranja za dr\u017eave \u010dlanice istim reformama i podjelom tereta me\u0111u \u010dlanicama podjednako (ova romanti\u010dna ideja definitivno je uni\u0161tena slu\u010dajem Gr\u010dke), stavlja balkanske zemlje koje nisu \u010dlanice EU-u nepravednu utakmicu. Rezultat je da se ti, posebno kreirani konteksti u balkanskim zemljama, tretiraju kao rezultat nedostatka politi\u010dke kulture i razumijevanja europskih vrijednosti, zbog \u010dega regijom tobo\u017ee vlada sveprisutna \u017eelja za osvetni\u010dkim sukobima. Da ne spominjemo, na primjer, da je Kosovo tek prije mjesec dana dobilo viznu liberalizaciju. Na teritoriju s vi\u0161e od tri stotine milijuna ljudi, samo dva milijuna nije u\u017eivalo europsku vrijednost slobode kretanja. Kako netko mo\u017ee prihvatiti ne\u0161to \u010dega je li\u0161en?<\/p>\n

Nepravedna asimetrija analize zbivanja na Balkanu i zbivanja u zemljama “zapada” otkriva se kada usporedimo novosti u ta dva politi\u010dki i simboli\u010dki kreirana krajolika. Iako politi\u010dki komentatori diljem Europe na uspon stranaka poput Alternative za Njema\u010dku (AfD) i Nacionalne fronte u Francuskoj gledaju s velikom zabrinuto\u0161\u0107u, nitko se ne usu\u0111uje spomenuti novi rat na europskom tlu. Obje su stranke svojim ksenofobnim i rasisti\u010dkim politikama uspjele mobilizirati obi\u010dne ljude, obje pola\u017eu prava na nacionalni suverenitet i pozivaju na unilateralne akcije nacionalnih dr\u017eava u kojima imaju sve vi\u0161e izbornog uspjeha. Dok ove tendencije jasno ukazuju na otu\u0111enje koje \u0107e nastupiti u budu\u0107nosti, alarm je pode\u0161eni na najja\u010de samo za Balkan, na kojem je mobilizacija obi\u010dnih ljudi zapravo slijedila socijalnu retoriku koja izmi\u010de svakom etni\u010dkom ili nacionalisti\u010dkom argumentu i koja ih \u010dini bezna\u010dajnima. Uzmimo Tuzlu i Skoplje kao primjere mije\u0161anih gradova koji su poslali sna\u017ene poruke jedinstva protiv politi\u010dkih elita na vlasti. Nije li Balkan otkrio stvarne metode istinske politi\u010dke mobilizacije, nisu li aktivisti u tim zemljama pokrenuli politike koje mogu biti veoma vrijedne Europi na pragu uskrsnu\u0107a nacionalizama?<\/p>\n

Naposljetku, moramo imati na umu da \u0107e, \u0161to god se dogodilo na Balkanu, obzirom na aktualne tendencije mobilizacije i na socijalne borbe koje se pokre\u0107u pa gase i iznova pokre\u0107u, on sasvim sigurno biti model anga\u017eiranja ljudi protiv elita na izravan, politi\u010dki na\u010din. U nekim slu\u010dajevima, kao \u0161to je slu\u010daj Inicijative za demokratski socijalizam u Sloveniji, ovi pokreti iznjedruju nove politi\u010dke stranke koje imaju za cilj u potpunosti preoblikovati formalni politi\u010dki krajolik dovode\u0107i u pitanje sam na\u010din i koncepciju politi\u010dke stranke. U drugim slu\u010dajevima oni stvaranju mre\u017ee odozdo koje uporno dovode u pitanje socijalne uvjete \u017eivota obi\u010dnih ljudi. Sve ovo predstavlja ozbiljni politi\u010dki materijal za analizu, kao i model politizacije koji mo\u017ee pru\u017eiti dobru lekciju europskim drugovima \u0161to se bore protiv vlastitih elita, ali u tome nikako ne uspijevaju, od \u010dega profitiraju radikalno desne skupine. Kona\u010dno, Balkan ne samo da se mo\u017ee di\u010diti progresivnim europskim vrijednostima, ve\u0107 ih vjerojatno mo\u017ee \u010dak i spasiti.<\/p>\n

S engleskoga prevela Sana Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Balkan je posljednjih godina do\u017eivio val dru\u0161tvenih mobilizacija koje dovode u pitanje konkretan proizvod kojim je rezultirala tranzicija…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13975,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,33],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-13965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-protest","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13965"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36775,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13965\/revisions\/36775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13965"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13965"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13965"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13965"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}