{"id":13921,"date":"2016-06-14T07:00:38","date_gmt":"2016-06-14T06:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13921"},"modified":"2021-02-25T11:00:47","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:47","slug":"kandidat-za-mandatara-ili-komentar-politicke-klime","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13921","title":{"rendered":"Kandidat za mandatara ili komentar politi\u010dke klime?"},"content":{"rendered":"

Iako je HDZ-ovo isticanje Zdravka Mari\u0107a kao kandidata za mandatara nove hrvatske Vlade prije svega tu u funkciji taktiziranja, kako unutarstrana\u010dkog tako i parlamentarnog, sama odluka mo\u017ee poslu\u017eiti kao prigodan instrument za sondiranje trenutnog ideolo\u0161kog konsenzusa.<\/strong><\/p>\n

\u010cim se ime Zdravka Mari\u0107a, trenutnog ministra financija u hrvatskoj Vladi, pojavilo me\u0111u kandidatima za novog mandatara, krenulo je vaganje utega njegova bekgraunda<\/em>. Iako je parlamentarna ve\u0107ina koja bi Mari\u0107u dala povjerenje krajnje neizvjesna, odluka HDZ-a da njega istakne kao potencijalnog budu\u0107eg premijera, uz druge kadrovske kri\u017ealjke koje se pojavljuju po medijima, predstavlja u svakom slu\u010daju zanimljivu interpretaciju politi\u010dkog i ideolo\u0161kog trenutka u Hrvatskoj. No, krenimo od toga kako su de\u017eurni komentatori ispratili Mari\u0107evu kandidaturu.<\/p>\n

Valja napomenuti da su reakcije ipak bile ve\u0107im dijelom suzdr\u017eane zbog neuvjerljivosti nove parlamentarne ve\u0107ine. Tako\u0111er, nestabilna politi\u010dka situacija poslu\u017eila je kao otegotna okolnost za ina\u010de po\u017eeljan tehnokratski imid\u017e. Mnogi su naprosto u njemu vidjeli drugu varijanta Ore\u0161kovi\u0107a, jo\u0161 jednog menad\u017eera, pone\u0161to upu\u0107enijeg u lokalni politi\u010dki kontekst. Prema njima, za stabilizaciju ove, a i budu\u0107ih vlada, potrebna je sna\u017enija politi\u010dka figura jer \u0107e ina\u010de, kao u Ore\u0161kovi\u0107evom slu\u010daju, politi\u010dke intrige isko\u010diti tamo gdje im nije mjesto. Dakle, potreban je politi\u010dar koji bi institucionalno kanalizirao cijelu plejadu “politi\u010dkih” prijepora koji navodno ko\u010de ekonomski rast i razvoj. Ipak, postoje i oni koji su i dalje skloniji tehnokratskoj opciji kao jedinoj brani od nepo\u017eeljnih ideolo\u0161kih ratova, samo je ova konstelacija s Ore\u0161kovi\u0107em, HDZ-om i Mostom, otpo\u010detka bila krivo nasa\u0111ena. Drugim rije\u010dima, koalicijski aran\u017eman nije bio dovoljno stabilan da pusti Ore\u0161kovi\u0107a da “radi svoj posao”. Bez obzira na razlike u preferencijama, fundamentalni cilj je isti: otklon svakog politi\u010dkog ili ideolo\u0161kog utjecaja na ekonomiju.<\/p>\n

Na pola puta izme\u0111u feudalizma i socijalizma<\/strong><\/p>\n

Iako je, kao \u0161to smo napomenuli, HDZ-ova igra s Mari\u0107em jo\u0161 na razini blefa i takti\u010dkog kupovanja vremena, kako na \u0161irem planu tako i po pitanju unutarnjeg preslagivanja, prili\u010dno je korisna za sondiranje klju\u010dnih ovda\u0161njih politi\u010dkih parametara. Radi se prije o HDZ-ovom komentaru trenutne ideolo\u0161ke klime, potaknutom nepovoljnim okolnostima, nego o dugoro\u010dnoj politi\u010dkoj kalkulaciji. Prije no \u0161to se vratimo na pitanje delikatnog balansa izme\u0111u tehnokratskog upravljanja i ideolo\u0161kih borbi, neophodno je registrirati zamjerke upu\u0107ene Mari\u0107evoj kandidaturi. One se prvenstveno odnose na nekoliko godina koje je Mari\u0107 od 2012. proveo u Agrokoru na poziciji Izvr\u0161nog direktora za Strategiju i tr\u017ei\u0161te kapitala.<\/p>\n

Izdvojimo dvije ilustrativne reakcije. Politi\u010dki analiti\u010dar \u017darko Puhovski je u eventualnom instaliranju Mari\u0107a na premijersko mjesto prepoznao opoziv demokracije. To jest, takav “oblik vladavine” nazvao je diktaturom kapitala<\/a>. Donekle na njegovom tragu, svoje je sumnje artikulirao i vode\u0107i komentator portala Index, Goran Vojkovi\u0107<\/a>. On, kao \u0161to sam isti\u010de, nema problema s kapitalom ina\u010de, ali ima s onim kapitalom koji “radi s dr\u017eavom”, bilo kroz subvencije bilo kroz izravnu dr\u017eavnu kupnju proizvoda. A prema njemu, Todori\u0107ev Agrokor upravo je primjer takve “nelojalne konkurencije”. Ne samo to, Vojkovi\u0107 optu\u017euje Agrokor da zapravo funkcionira po na\u010delima sasvim drugog na\u010dina proizvodnje \u2013 feudalizma.<\/p>\n

Upravo je status Agrokora i Ivice Todori\u0107a u hrvatskom javnom prostoru jedan od zanimljivijih simptoma ovda\u0161njeg razumijevanja kapitalizma i njegovih dru\u0161tvenih ishoda. Iako ne postoje ankete na koje se mo\u017eemo osloniti, bez pretjerane rezerve mogu\u0107e je registrirati prili\u010dnu nepopularnost kompanije i njenog vlasnika, naj\u010de\u0161\u0107e predo\u010denu u vizualnoj kombinaciji njegova dvorca podno zagreba\u010dkog Sljemena i gotovo poslovi\u010dne blagajnice koja u Konzumovim du\u0107anima radi za mizernu pla\u0107u. Rijetko tko mo\u017ee konkurirati Agrokoru i Todori\u0107u kao personifikacijama svega \u0161to je po\u0161lo krivo s tranzicijskim procesom. I dalje je uvrije\u017eeno shva\u0107anje po kojem nam je Todori\u0107 “ukrao” blagodati kapitalizma “feudalnim” poslovnim modelom: tretiranjem radnika kao kmetova i politi\u010dkim vezama.<\/p>\n

Ideolo\u0161ka uloga\u00a0touchscreena<\/em><\/strong><\/p>\n

Oba ta aspekta prvenstveno odra\u017eavaju i dalje dominantnu predod\u017ebu kapitalizma: ako radnici rade u bijednim uvjetima za nikakvu naknadu mora da je rije\u010d o ne\u010demu drugom, feudalizmu ili robovlasni\u0161tvu, a ako kompanije posluju s dr\u017eavom ili im dr\u017eava subvencionira proizvodnju, onda je posrijedi socijalizam. Koliko je ta bajkovita predod\u017eba te\u0161ko osporiva najplasti\u010dnije pokazuju primjeri svjetskih kompanija koje u javnosti predstavljaju dokaz nenadma\u0161nosti kapitalizma: one u IT sektoru poput Applea. Iako se njihov poslovni uspjeh ne mo\u017ee zamisliti bez katastrofalnih radnih uvjeta u azijskim tvornicama i javnih sredstava koja je ameri\u010dka vlada ulo\u017eila u istra\u017eivanja \u010diji su rezultati bila tehnolo\u0161ka otkri\u0107a bez kojih Appleovi proizvodi nikad ne bi nastali, jedan prelet prstom preko touchscreena<\/em> dovoljan je za fantazije o \u010distom kapitalizmu.<\/p>\n

Opstojnost takvog statusa Todori\u0107 prije svega duguje \u010dinjenici \u0161to je jedan od rijetkih “pre\u017eivjelih” omra\u017eenih doma\u0107ih tajkuna iz devedesetih. Danas je Agrokor najve\u0107i poslodavac u dr\u017eavi i samim tim jedan od klju\u010dnih politi\u010dkih igra\u010da. Iako i prije Mari\u0107a postoji povijest<\/a> tzv. rotiraju\u0107ih vrata\u00a0izme\u0111u dr\u017eavnih institucija i Agrokora, ina\u010de sasvim uobi\u010dajene prakse u zemljama razvijenog kapitalizma, Agrokoru za stvaranje strukturnog pritiska na dr\u017eavu nije neophodan “njihov \u010dovjek” na va\u017enoj poziciji. Drugim rije\u010dima, diktaturu kapitala ne \u010dini kapitalist na vlasti, ve\u0107 imperativi oplodnje kapitala od koje je posredno ovisna i dr\u017eava jer se financira kroz poreze. Pored toga, sama \u010dinjenica da netko zapo\u0161ljava desetke tisu\u0107a ljudi i da posredno upravlja i njihovim \u017eivotima, dovoljna je poluga pritiska i utjecaja na vlast koje god provenijencije bila. U najbanalnijoj ra\u010dunici: ucjena vlasti ukidanjem radnih mjesta zasniva se na prijetnji posljedi\u010dnim gubitkom glasova. Ve\u0107 ova dva mehanizma pritiska na vi\u0161oj razini apstrakcije dovoljna su da se oblik vladavine okarakterizira kao “diktatura kapitala”.<\/p>\n

Signali tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Sustavno promicanje tih dvaju mehanizama u politi\u010dkim raspravama otvara prostor da se izrazi sumnja Mari\u0107eve “po\u0161tene namjere”. Puhovski s pravom tvrdi da bi imid\u017e Agrokora mogao dodatno \u0161tetiti popularnosti te\u0161ko izgledne nove vlade. Ali pretpostavimo da su taj aspekt u HDZ-u zanemarili jer i sami ne vjeruju sasvim u realizaciju te kandidature. Ono \u0161to nisu zanemarili izborom Mari\u0107em konsenzus je koji presudno odre\u0111uje hrvatski politi\u010dki prostor. Nakon \u0161to ih je radikalizacija nacionalisti\u010dke retorike umalo ko\u0161tala izbora i nakon \u0161to su izazvali prili\u010dan revolt kadroviranjem i potezima u kulturnoj, medijskoj i obrazovnoj politici (premda to nije bio okida\u010d destabilizacije), priliku opstanka na vlasti morali su potra\u017eiti u zaklonu tog konsezusa. A taj konsenzus nala\u017ee da je osnovni zadatak bilo koje vlade osiguranje sanitarnog kordona za ekonomske procese ili manje eufemisti\u010dki: za nesmetano kolanje kapitala. Bilo da se radi o korupcijsko-klijentelisti\u010dkim smetnjama bilo o “optere\u0107uju\u0107im” ideolo\u0161kim sukobima.<\/p>\n

Konsenzus je dodatno osna\u017een i porukama iz kreditorskih krugova. Taman kad je kulminirala tzv. afera “konzultantica” na red je do\u0161lo izdavanje hrvatskih euroobveznica. Ina\u010de takav tip zadu\u017eivanja ide automatski, no \u010dini se da su ovaj put investitori odlu\u010dili poslati “politi\u010dku” poruku putem kamatne stope. Umjesto o\u010dekivane stope od 3% po kojoj je euroobveznice plasirala Milanovi\u0107eva garnitura, ministar financija Mari\u0107 suo\u010dio se s prili\u010dno neo\u010dekivanim zahtjevima financijskih tr\u017ei\u0161ta \u2013 kamata je iznosila 5%. Krajnje nepovoljna kamata prisilila je Vladu na uzmak i na najavu zadu\u017eivanja na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu. Drugi signal s me\u0111unarodnih tr\u017ei\u0161ta do\u0161ao je iz britanskog financijskog diva Barclaysa. Zbog fragilnosti vlade, analiti\u010dari Barclaysa su u svom izvje\u0161taju sugerirali investitorima da kratkoro\u010dno preferiraju srpske i ma\u0111arske vrijednosne papire u odnosu na hrvatske. Ni\u0161ta pretjerano stra\u0161no, ali doma\u0107i tabloidi<\/a> su odmah iskoristili sitne tr\u017ei\u0161ne kalkulacije kako bi u potrazi za klikovima nacionalizam upristojili tr\u017ei\u0161nim objektivnostima: gori smo od Srba.<\/p>\n

Stjecanje politi\u010dke legitimnosti ne-politi\u010dkim sredstvima<\/strong><\/p>\n

Konsenzus po\u010diva na banalnom trade off-u<\/em>: \u0161to manje korupcije i ideologije, to prosperitetnija ekonomija. Zato je i Karamarko postao nepo\u017eeljna figura, inkarnacija smetnji hrvatskom napretku. Osim \u0161to je kontaminirao politi\u010dki prostor “nepotrebnim” ideolo\u0161kim sukobima, obiteljskom provizijom za podr\u0161ku stranoj kompaniji ugazio je i u koruptivnu mo\u010dvaru. Iako si je time sasvim delegitimirao domoljubnu retoriku, onu reformsku ugrozio je tek kozmeti\u010dki. U kona\u010dnici, rasprodaja imovine i privla\u010denje stranih investicija, donose iste dru\u0161tvene efekte<\/a> neovisno o tome jesu li politi\u010dari u tom procesu bili malo “podmazani” ili su odluke donijeli objektivni stru\u010dnjaci. No, u ideolo\u0161kom ozra\u010dju u kojem je ekonomija i dalje prvenstveno pitanje stru\u010dnosti, objektivnosti i neutralnosti tr\u017ei\u0161ta, sav politi\u010dki prostor koji ostaje je onaj izme\u0111u \u010distih tr\u017ei\u0161nih signala i interesno-ideolo\u0161kih smetnji.<\/p>\n

Tu sitnu oazu stjecanja politi\u010dke legitimnosti navodno ne-politi\u010dkim sredstvima odlu\u010dili su potra\u017eiti i organizatori prosvjeda<\/a> protiv obustave Cjelovite kurikularne reforme, kao i HDZ stisnut Karamarkovom aferom i unutarnjom borbom. Za to su se odlu\u010dili premda im i kandidat za mandatara nosi breme zastupanja interesa koji navodno spadaju pod smetnje. Premda smo od 2008. naovamo iskusili najve\u0107u krizu kapitalizma nakon Velike depresije i dalje je vjera u u\u010dinkovitost “\u010distog” kapitalizma klju\u010dni jamac stabilnosti i prosperiteta, jedini nekontaminirani ideolo\u0161ki oslonac. U tome se krije i cijela motivacija u postavljanju Mari\u0107a za kandidata.<\/p>\n

De-politizaciji tzv. ideolo\u0161kih pitanja, makar i takti\u010dkoj zbog oslu\u0161kivanja konsenzusa, u\u010dinkovito se mo\u017ee odgovoriti jedino politizacijom ekonomije. Time ne samo da se raskrinkavaju sukobljeni ekonomski interesi ve\u0107 se i tzv. kulturni ratovi dodatno politiziraju uvo\u0111enjem ekonomske dimenzije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cim se ime Zdravka Mari\u0107a, trenutnog ministra financija u hrvatskoj Vladi, pojavilo me\u0111u kandidatima za novog mandatara, krenulo je vaganje utega njegova bekgraunda…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":13926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,103],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-13921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-ideologija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13921"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36776,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13921\/revisions\/36776"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13921"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13921"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13921"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13921"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}