{"id":13914,"date":"2016-06-13T12:12:45","date_gmt":"2016-06-13T11:12:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13914"},"modified":"2016-06-13T13:10:43","modified_gmt":"2016-06-13T12:10:43","slug":"udruga-privatnih-poliklinika-protivi-se-ulaganju-u-javno-zdravstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13914","title":{"rendered":"Udruga privatnih poliklinika protiv ulaganja u javno zdravstvo"},"content":{"rendered":"

Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lje\u010dili\u0161ta i ustanova za zdravstvenu skrb koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca u ponedjeljak ujutro zabavila je hrvatsku javnost pobunom<\/a> protiv najave Ministarstva zdravlja o nabavci CT i MSCT ure\u0111aja za institucije javnog zdravstva potrebnih za neke od najskupljih pretraga.<\/p>\n

Dosad su se naime pacijenti zbog manjka ovakvih ure\u0111aja, odnosno dugih lista \u010dekanja, upu\u0107ivali privatnim klinikama. HUP-Udruga privatnih poliklinika smatra naime kako nabavka ovih ure\u0111aja za javne bolnice nije ekonomski racionalan niti strate\u0161ki dobro promi\u0161ljen potez. No, umjesto u ovim argumentima, uzroke njihovoj pobuni treba tra\u017eiti u gubitku financijske koristi za privatne klinike.<\/p>\n

HUP-Udruga privatnih poliklinika naime, smatra kako ulaganje u opremu koja ve\u0107 postoji u sustavu zdravstva unutar privatnih zdravstvenih ustanova nije korak u pravome smjeru, odnosno ne temelji se na na\u010delu u\u010dinkovitosti, obja\u0161njavaju\u0107i kako za javno zdravstvo rastu tro\u0161kovi jer osim samih tro\u0161kova pregleda koje HZZO pla\u0107a privatnim ustanovama, nabavkom novih instrumenata, stvaraju se i dodatni “tro\u0161kovi” poput ure\u0111enja prostora, obrazovanje kadrova, pla\u0107e itd… No, ono \u0161to privatne klinike nazivaju tro\u0161kovima mo\u017ee se jednako tako nazvati ulaganjem u javni zdravstveni sustav.<\/p>\n

Korupcijske afere<\/strong><\/p>\n

“Njihove namjere su prozirne”, ka\u017ee nam Jelena Kranjec koja je pri Zdravstvenom veleu\u010dili\u0161tu u Zagrebu diplomirala na temu Polo\u017eaja medicinskih sestara kao radnica u zdravstvenom sustavu, u sklopu kojeg je obradila i funkciju javno-privatnih partnerstava u zdravstvu. “U\u010dinkovitost se naprosto izjedna\u010dila s maksimiziranjem vlasni\u010dkih profita, a fleksibilnost sa smanjenjem zaposlenosti i dohodaka radnika uz sve ve\u0107u nesigurnost njihovih radnih mjesta”, stoga ono \u0161to dr\u017eava promatra kao razvoj i ulaganje privatnici gledaju kao gubitak vlastitog profita, a pritom je u neoliberalnoj ekonomskoj doktrini na djelu “implicitna pretpostavka da je maksimalan rast krajnji i jedini cilj ljudskih djela”, dodaje Kranjec.<\/p>\n

Dubiozan je i argument HUP-Udruge privatnih poliklinika prema kojem javno-privatna suradnja u zdravstvu ne zna\u010di privatizaciju ve\u0107 se time omogu\u0107ava racionalnije kori\u0161tenje sredstava osiguranika, ako se u obzir uzmu brojne afere proizi\u0161le iz javno-privatnih suradnji u zdravstvu.<\/p>\n

“Ako za ilustraciju uzmemo afere Medikol<\/a> i Shimadzu<\/a>, vidimo da argumentacija HUP-a nikako ne dr\u017ei vodu, ve\u0107 se iza njihove pobune krije vlastiti profitni interes”, smatra Kranjec. Podsjetimo, U aferi Medikol, na vidjelo je izi\u0161lo da je dr\u017eava pregled ure\u0111ajima koje Ministarstvo zdravlja sada \u017eeli naru\u010diti, po osobi pla\u0107ala 9.000 kuna<\/a>. Umjesto kao tro\u0161ak, nabavku ure\u0111aja treba promatrati kao dugoro\u010dno isplativo ulaganje. S druge strane, za korupciju nikad ka\u017enjeni biv\u0161i HDZ-ov ministar zdravstva Andrija Hebrang<\/a> svoje “javno-privatno” partnerstvo sa firmom Shimadzu pretvorio je u uspje\u0161nu financijsku karijeru.<\/p>\n

Argument (ne)u\u010dinkovitosti<\/strong><\/p>\n

Kranjec nam daje obja\u0161njenje i za ovo: “logika je sljede\u0107a, putem argumenta o u\u010dinkovitosti tra\u017ei se uspostava okvira tr\u017ei\u0161nog natjecanja (ukidanjem pojedinih usluga ili institucija javnog zdravstva) i formiranje ponude po \u0161to povoljnijoj cijeni uz uz slobodu izbora izme\u0111u vi\u0161e razli\u010ditih ponuda”. No, u opreci s ishodima koje ekonomska teorija implicira, “iskustva iz prakse veoma \u010desto pokazuju suprotne rezultate, dakle skuplje i neu\u010dinkovitije upravljanje imovinom, slabiju kvalitetu usluga uz nedostatak dru\u0161tvene odgovornosti”.<\/p>\n

Naime, “izbor bolnice, lije\u010dnika ili \u0161kole kao pokazatelj zdravog tr\u017ei\u0161ta koji poti\u010de natjecanje u kvaliteti pru\u017eene usluge predstavlja prednost samo za imu\u0107ne i obrazovane, te se \u010desto pretvara u svoju suprotnost – \u0161kole i privatna zdravstvena osiguranja biraju korisnike, a ne korisnici njih. Privatni sektor probire najisplativije korisnike – mlade, zdrave, imu\u0107ne, dok se za ostale na kraju ipak treba pobrinuti javni sektor sa sve manjim sredstvima koja mu ostaju na raspolaganju. Rasprava o ulozi i budu\u0107nosti javnog sektora se ne mo\u017ee reducirati na raspravu o tro\u0161kovima i u\u010dinkovitosti kao \u0161to je to u posljednje vrijeme \u010dest slu\u010daj. Razlozi njihovog uspostavljanja nalaze se u odre\u0111enom skupu zajedni\u010dkih vrijednosti: univerzalni pristup, jednakost, u\u010dinkovitost, odgovornost, solidarnost, sveobuhvatnost, socijalna pravednost, za\u0161tita okoli\u0161a, unapre\u0111enje \u017eivota zajednice. Javni sektor svakako doprinosi i ekonomskim vrijednostima, ali ne smije se zanemariti va\u017enost drugih ciljeva i u tom smislu je neopravdan stav da ih se treba rezati \u010dim se prika\u017eu kao prepreka ekonomskom rastu” smatra Kranjec.<\/p>\n

Neusvojeni paradoksi<\/strong><\/p>\n

Stvari postaju jasnije ako usporedimo dominantno privatni (tr\u017ei\u0161ni) model financiranja zdravstva kakav imaju Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, sa europskim, dominantno javno financiranim modelima. Poznato je da taj model u praksi, iako je komparativno gledano jedan od najskupljih na svijetu, ne donosi dobre rezultate u pogledu pokrivenosti i dostupnosti zdravstvenih usluga. To je jasan empirijski pokazatelj da koli\u010dina ulo\u017eenih sredstava i prepu\u0161tanje zdravstvenih usluga tr\u017ei\u0161noj igri ne donosi pri\u017eeljkivane rezultate. Zdravstveni sustav SAD, 2010. godine tro\u0161io je 7.537 ameri\u010dkih dolara per capita, dok je drugi najskuplji sustav, onaj norve\u0161ki tro\u0161io 5.000 ameri\u010dkih dolara per capita, dok je per capita potro\u0161nja britanskog sustava bila 3.129 ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n

“Mo\u017eemo re\u0107i da je ishod paradoksalan budu\u0107i da ameri\u010dki zdravstveni sustav koji je ponajvi\u0161e profitno orijentiran i vo\u0111en ekonomskim na\u010delom efikasnosti proizvodi skupe i nedostupne usluge, dok europski sustavi vo\u0111eni na\u010delima pravednosti i zajedni\u010dke skrbi za bolesne omogu\u0107uju dostupniju i jeftiniju medicinsku uslugu. Bjelodano je, dakle, da slijepa primjena ekonomske logike u zdravstvenom sustavu ne omogu\u0107uje dobre rezultate i ne zadovoljava normativnu dimenziju na kojoj treba po\u010divati medicinska praksa” zaklju\u010duje Kranjec.<\/p>\n

U kona\u010dnici, privatni sustav onemogu\u0107uje ili barem ote\u017eava koordinaciju zdravstvenog sustava s drugim domenama socijalne i ekonomske politike \u010dime se zna\u010dajno onemogu\u0107ava prevencija, to jest o\u010duvanje zdravlja prije nastupa bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lje\u010dili\u0161ta i ustanova za zdravstvenu skrb koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca u ponedjeljak ujutro zabavila je hrvatsku javnost pobunom protiv najave Ministarstva zdravlja o nabavci CT i MSCT ure\u0111aja za institucije javnog zdravstva potrebnih za neke od najskupljih pretraga. Dosad su se naime pacijenti zbog manjka ovakvih ure\u0111aja, odnosno dugih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13915,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13914"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13922,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13914\/revisions\/13922"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13914"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13914"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13914"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13914"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}