Kao \u0161to je poznato, rad na “standardizaciji” nacionalnih jezika uvijek je izrazito politi\u010dka djelatnost, koja sukladno tome redovito izaziva i politi\u010dke prijepore. Osobito to vrijedi za podru\u010dje na\u0161e regije u kojoj su procesi nacionalne integracije, odnosno nastanka modernih nacija, ne samo zaka\u0161njeli, nego su nerijetko imali i nagle te nepredvidive obrate. Jedan od boljih primjera je svakako situacija u suvremenoj Crnoj Gori u kojoj se jo\u0161 od progla\u0161enja nezavisnosti 2006. godine poku\u0161aji standardizacije novog, crnogorskoj jezika, sudaraju sa znatnim otporima, osobito velikog dijela stanovni\u0161tva koje prihva\u0107a srpski umjesto crnogorskog identiteta ili pak sasvim izjedna\u010dava te dvije nacionalnosti.<\/p>\n
No iako srpsko-crnogorski sukob naj\u010de\u0161\u0107e daje ritam politi\u010dkim sukobima u ovoj zemlji, posljednji incident je sasvim neo\u010dekivano crnogorske nacionaliste doveo u konflikt s Bo\u0161njacima i Albancima, dvjema crnogorskim nacionalnim zajednicama za koje se obi\u010dno smatra da su ve\u0107inski predane ideji crnogorske samostalnosti. Povod za novu rundu sukoba je nedavno objavljeni Rje\u010dnik crnogorskog narodnog i knji\u017eevnog jezika u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU). Ova je publikacija sama po sebi neobi\u010dna, prije svega zato \u0161to je CANU do sad u pravilu smatrana “prosrpskom” institucijom, zbog \u010dega su crnogorski orijentirani akademici jo\u0161 krajem 1990-ih, dakle ususret 21. stolje\u0107u, osnovali paralelnu devetnaestostoljetnu akademiju DANU, nazvanu po srednjovjekovnoj Duklji koja se dijelom nalazila na podru\u010dju dana\u0161nje Crne Gore.<\/p>\n
Nauka i politika<\/strong><\/p>\n Daleko od pomirljivog projekta koji bi prevazi\u0161ao srpsko-crnogorske podjele, Rje\u010dnik je izazvao nove zajapurene polemike. Jedan od osnovnih razloga za to je odluka autora da o muslimanima i islamu pi\u0161u jezikom narodnih antiturskih pjesama iz minulih stolje\u0107a. Tako su “Arnauti” i “Agarjani” interpretirani kao tradicionalni crnogorski termini za prijetvorne i bezvjerne ljude, umjesto kao arhai\u010dni nazivi za Albance i muslimane uz koje se ve\u017eu konotacije tipi\u010dne za stolje\u0107a obilje\u017eena vjerskim i imperijalnim sukobima. Uvredljivu terminologiju je zastupnik albanske zajednice u crnogorskoj Skup\u0161tini digao na razinu diplomatskog skandala jer je o doga\u0111ajima izvijestio vlasti susjedne Albanije, nakon \u0161to je primjerak Rje\u010dnika demonstrativno reciklirao. Jednako nezadovoljstvo, iako uz manje pompe, izrazio je i predstavnik crnogorskih Bo\u0161njaka Suljo Mustafi\u0107 koji je Rje\u010dnik nazvao “biljegom trajne sramote”.<\/p>\n No nisu samo karikaturalni rasizam i islamofobija bili povod za nezadovoljstvo. Po svemu sude\u0107i, publikacija je puna gotovo nevjerojatnih propusta poput definiranja Mjeseca kao planete ili datiranju Oktobarske revolucije u 1918. godinu. Naposljetku, osim organizacije Kvir Montenegro, koja je rje\u010dnik optu\u017eila za homofobiju, protiv njega su se pobunili i “prosrpski” politi\u010dari koji su ustvrdili da je rije\u010d o “kra\u0111i srpskog istorijskog i intelektualnog naslje\u0111a” koje je dakako “la\u017eno predstavljeno” kao crnogorsko. Razni znanstvenici su s druge strane nastojali upozoriti na stru\u010dne propuste i me\u0111usobno se optu\u017eivali za “politizaciju nau\u010dnog pitanja”.<\/p>\n Me\u0111utim, takvi pozivi zvu\u010de jo\u0161 neuvjerljivije od polemika politi\u010dara, jer kada ne bi bila rije\u010d o politi\u010dkom pitanju, ne bi postojali ni CANU ni DANU ni nacionalni rje\u010dnici, a naposljetku ni identitetska svrstavanja kojima se tako u\u010dinkovito ve\u0107 desetlje\u0107ima prikrivaju pravi problemi, i to ne samo u Crnoj Gori.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kao \u0161to je poznato, rad na “standardizaciji” nacionalnih jezika uvijek je izrazito politi\u010dka djelatnost, koja sukladno tome redovito izaziva i politi\u010dke prijepore…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13909,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[25],"theme":[456],"country":[77],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nacionalizam","theme-politika","country-crna-gora","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13908"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13913,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13908\/revisions\/13913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13909"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13908"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13908"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13908"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13908"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}