{"id":13872,"date":"2016-06-10T08:00:12","date_gmt":"2016-06-10T07:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13872"},"modified":"2021-02-25T11:00:48","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:48","slug":"pride-2016-jedan-svijet-jedna-borba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13872","title":{"rendered":"Zagreb Pride 2016 – jedan svijet jedna borba"},"content":{"rendered":"

U posljednjem konzervativnom prekrajanju dru\u0161tvenih odnosa u Hrvatskoj, LGBT zajednica ostala je manje “o\u0161te\u0107ena” nego \u0161to se u po\u010detku o\u010dekivalo. Rezultat je to desetljetne borbe za LGBT prava, ali i neprestanog \u0161irenja tema kojima se ta zajednica bavi, upravo suprotno strategijama “depolitizacije” prosvjeda.<\/strong><\/p>\n

Uo\u010di ovogodi\u0161nje zagreba\u010dke Povorke ponosa u znak podr\u0161ke LGBTIQ-zajednici, isti\u010de se ve\u0107 u samom pozivnom proglasu<\/a> na tu manifestaciju i jedno iznimno va\u017eno pro\u0161irenje politi\u010dkog horizonta. To\u010dnije, vi\u0161e njih integralno: organizatori Zagreb Pridea 2016. eksplicitno, uz inzistiranje na seksualnim i s time vezanim gra\u0111anskim pravima, zahtijevaju po\u0161tivanje i unapre\u0111enje prava radni\u0161tva, sekularnog dru\u0161tva, migranata, autonomije sveu\u010dili\u0161ta i znanstvene djelatnosti, te medija. \u0160irenje podru\u010dja borbe, naravno, nije se pritom zbilo samo od sebe, iznenada i proizvoljno, budu\u0107i da je gradirani razvoj u opisanom smjeru zabilje\u017een ve\u0107 i na ponekima ranijim od 15 dosada\u0161njih zagreba\u010dkih Prajdova, zacijelo u interakciji s drugim novijim egalitaristi\u010dkim dru\u0161tvenim strujanjima.<\/p>\n

Mijena nije pro\u0161la bez polemi\u010dkih momenata u najobuhvatnijem javnom prostoru, pa su lani dosta pa\u017enje izazvala dva intrigantna transparenta u povorci: “Kapitalizam je gay friendly” i “Kapitalizam se ne uvla\u010di u krevete, dr\u017eava da”. Iza tog nastupa stala je zatim organizacija “Libertarijanci bez granica”, nagla\u0161avaju\u0107i da svake godine primje\u0107uju kako se Povorci ponosa “priklju\u010duju razne politi\u010dke skupine s ciljem promoviranja vlastitih vrijednosti koje nemaju veze s borbom za prava LGBT osoba” i da “LGBT prava proizlaze iz kapitalizma, a ne iz socijalizma kako se poku\u0161ava prikazati”.<\/p>\n

Fronta je otvorena, dakle, suprotstavljene strane su precizno definirane, i ne treba sumnjati da \u0107e se oko toga u narednim godinama vrtjeti poprili\u010dna pa\u017enja u\u017ee i \u0161ire javnosti. \u0160to se nas ovdje ti\u010de, ususret sutra\u0161njem Prajdu s po\u010detkom u 15 sati na Rooseveltovu trgu, posebno je zanimljiv aktualni op\u0107edru\u0161tveni kontekst i potencijal otpora u koji se uklapa ta manifestacija. Prije svega, isti\u010de se u tom okviru nedavni protestni skup u Zagrebu, odnosno skupovi diljem Hrvatske u znak podr\u0161ke kurikularnoj obrazovnoj reformi pred nasrtajem konzervativnih politi\u010dkih snaga kao \u010duvara generalnog statusa quo<\/em>, a na kojima se \u2013 prema ve\u0107ini procjena \u2013 skupilo oko 45 tisu\u0107a ljudi. Uo\u010dljiv je na tim doga\u0111ajima, me\u0111utim, bio napadni manjak i \u010dak zazor od potpunije politi\u010dke artikulacije, u smislu pozicioniranja u odnosu na univerzalne vrijednosti, pa je za navedene skupove karakteristi\u010dan stoga bio i moto “Ni lijevo ni desno”.<\/p>\n

Trajni socijalni proces i zajedni\u010dki historijski kontekst<\/strong><\/p>\n

U tom primjeru imali smo posla s raskorakom izme\u0111u evidentnog sadr\u017eaja i zadane naoko idealne forme kao prilike za realizaciju dovr\u0161enijeg politi\u010dkog stajali\u0161ta golemog broja ljudi, no koja \u0107e uslijed izvjesne nelagode dugog trajanja \u2013 radi se o \u010detvrt stolje\u0107a ideolo\u0161kog proskribiranja – biti uvelike propu\u0161tena. Ipak, odre\u0111eni emancipiraju\u0107i ciljevi svedru\u0161tvene naravi bili su tad jasno uvr\u0161teni u zahtjeve demonstranata, i nije slu\u010dajan dojam kako taj protest dijeli stanoviti zna\u010dajan politi\u010dki temelj s profiliranijim Zagreb Prideom 2016. u njihovu zajedni\u010dkom historijskom kontekstu.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, nije ni mogu\u0107e tra\u017eiti istinsku op\u0107u jednakost za sve, a da ne do\u0111e do suo\u010denja s otre\u017enjuju\u0107e egzaktnom binarnom podjelom na zagovor kapitalizma ili socijalizma. Ako se katarza nekako i poku\u0161a izbje\u0107i, potrudit \u0107e se ve\u0107 poneki libertarijanac da posvoji makar diskurzivno takvu oslobo\u0111enu narodnu energiju i emociju, ali sli\u010dne interferencije trebale bi nam zapravo poslu\u017eiti kao poticaj za ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanje tome pripadaju\u0107ih odnosa. Mo\u017eda ba\u0161 onako kao \u0161to je pro\u0161le godine reagirao portal Libela<\/a>, ba\u017edare\u0107i mjeru individualnih vlasni\u010dkih sloboda i dereguliranog tr\u017ei\u0161ta s obzirom na krajnje ishode svih ljudskih prava, tako i onih LGBTIQ-zajednice. Osvrt ura\u010dunava i nimalo iznena\u0111uju\u0107a podmetanja<\/a> jednog notornog libertarijanskog blogera i burzovnog \u0161pekulanta istim povodom, a takvog se balasta u krajnjoj liniji ionako nemogu\u0107e zauvijek rije\u0161iti.<\/p>\n

Naime, posrijedi je trajni socijalni proces, dijalekti\u010dka materija koja se nu\u017eno generacijski obnavlja i uvijek iznova revalorizira u odnosu na historijske koordinate. Iz tog razloga, a po\u010dev\u0161i od spomenutih referenci, podsjetit \u0107emo i ovom prilikom na pojedina konkretna upori\u0161ta za tezu da isklju\u010diva osnova LGBTIQ-prava po\u010diva na naj\u0161irem inkluzivnom demokratskom politi\u010dkom supstratu, kao prema krilatici “Jedan svijet, jedna borba”. Sve ostalo prije ili kasnije zavr\u0161ava u stupici koju su nam onako zorno i decidirano predo\u010dili doti\u010dni anga\u017eirani libertarijanci na Zagreb Prideu 2015.<\/p>\n

Kronolo\u0161ki, upravo je socijalizam u svoje vrijeme prvi bio raskrstio s homofobijom afirmiranom ponajvi\u0161e kroz sazrijevanje industrijskog kapitalizma; Oktobarska revolucija i rana faza SSSR-a ukinuli su me\u0111u ostalim i zakone protiv homoseksualaca. Tako\u0111er, ve\u0107 dotad je njema\u010dki SPD promovirao seksualne slobode manjina, no potom uz staljinizaciju nastupa regresija u te dvije sredine, kao i pri svima kasnijim europskim socijalisti\u010dkim re\u017eimima. No izri\u010diti odium i represija spram homoseksualizma prevladava u dr\u017eavnim zakonima fakti\u010dno \u010ditavog Zapada, ili barem najutjecajnijih mu zemalja, sve do sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a, o \u010demu je podrobniji esej<\/a> 2013. objavio sarajevski portal Lgtb.ba. Naro\u010dito je pritom dragocjen prikaz marksisti\u010dkog utemeljenja borbe za seksualna prava, s akcentom na knjigu Friedricha Engelsa “Porijeklo porodice, privatnog vlasni\u0161tva i dr\u017eave”.<\/p>\n

Proturje\u010dja dviju funkcija<\/strong><\/p>\n

Nezaobilazan teorijski prilog svakako je i onaj ameri\u010dkog povjesni\u010dara Johna D’Emilia koji odnos kapitalizma prema seksualnim slobodama tuma\u010di upravo u marksisti\u010dkoj tradiciji. On u svom danas ve\u0107 klasi\u010dnom tekstu<\/a> ukazuje na varke \u0161to ih nosi razvoj LGBTIQ-identiteta u kapitalizmu, a s obzirom na njegovo osloba\u0111anje rada kao robe i prakti\u010dnog razbijanja dotada\u0161njeg modela obitelji koja umjesto zaokru\u017eenog stjeci\u0161ta ekonomskih me\u0111uzavisnosti postaje ideologizirano mjesto apstraktnog emocionalnog ispunjenja i sre\u0107e, ali i svojevrsni medij simboli\u010dke realizacije privatnog interesa.<\/p>\n

Proturje\u010dje izme\u0111u dviju novih funkcija \u2013 one radne i one uglavnom statusne te striktno heteronormativne \u2013 uzrokuje nestabilnost dru\u0161tva za koju veliki dio krivnje pada na le\u0111a prvih netom organiziranih homoseksualaca. No tu D’Emilio postavlja izazov: ako se dakle LGBTIQ-identitet konstruira, i ako uslijed tog historijskog procesa LGBTIQ-zajednica postaje sve ve\u0107a, a time pada u vodu teza da se LGBTIQ-pojedinci nu\u017eno ra\u0111aju kao takvi, onda to zna\u010di i da sama ta zajednica mo\u017ee iznutra djelovati na mijenu svog identiteta i svoje politi\u010dko pozicioniranje. Tako\u0111er, ako je kapitalizam stvorio uvjete za razdvajanje seksualnosti od prokreacije, onda borba za LGBTIQ-identitet nije potpuna bez uklapanja u kontekst borbe za osloba\u0111anje seksualnosti cjelokupnog \u010dovje\u010danstva, bez obzira na ishode u seksualnoj orijentaciji.<\/p>\n

Zagreba\u010dka putanja do takvog cilja ogleda se na odre\u0111eni na\u010din u manifestu s kojim smo zapo\u010deli ovaj \u010dlanak, ali i u nekim zaklju\u010dcima istra\u017eivanja<\/a> “15 godina borbe za slobodnije dru\u0161tvo” \u010diji sa\u017eetak je predstavljen ovog tjedna. “Pitanje klase”, tamo pi\u0161e, “pogotovo je \u0161kakljivo jer ponekad ni same aktivistkinje_ti ne prepoznaju svoje djelovanje kao dio cjeline klasnih pitanja ve\u0107 ih, primjerice, isklju\u010divo vide kao izdvojenu borbu za ljudska prava (…) \u010cesto je, me\u0111utim, samo rije\u010d o tome kojim je terminima neki problem uokviren (…) Uzmimo za primjer borbu za \u017eivotno partnerstvo”.<\/p>\n

“U sada\u0161njem se hrvatskom kontekstu \u010dini da kriza politi\u010dke reprezentacije i politi\u010dkog subjekta, sude\u0107i po masovnosti Povorke ponosa, najmanje doti\u010de kvir-aktivizam”, poantiraju potpisnice ove studije, bacaju\u0107i svjetlo prema drugim recentnim protestnim manifestacijama u Hrvatskoj. No kontekst im je, kao \u0161to smo na po\u010detku nazna\u010dili, neizbje\u017eno zajedni\u010dki, i \u0161to se prije uvidi ta datost, manje \u0107e biti glavinjanja kroz nastojanje da se izmanevrira siguran kurs mimo izlika tipa “ni lijevo ni desno”. Tako ni onaj \u017eeljeni kurikulum ne\u0107e nikad biti potpun bez uva\u017eavanja potrebe za suvremenim spolnim odgojem, i ne\u0107e se samo budu\u0107im LGBTIQ-pojedincima to isplatiti spoznajom da mogu\u0107nost zasnivanja bra\u010dne zajednice mo\u017ee predstavljati dio univerzalne slobode, kao i alat za reprodukciju pod\u010dinjavaju\u0107ih klasnih odnosa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uo\u010di ovogodi\u0161nje zagreba\u010dke Povorke ponosa u znak podr\u0161ke LGBTIQ-zajednici, isti\u010de se ve\u0107 u samom pozivnom proglasu na tu manifestaciju i jedno iznimno va\u017eno pro\u0161irenje politi\u010dkog horizonta…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13874,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[66,161],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-13872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-klasa","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13872"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13872\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36777,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13872\/revisions\/36777"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13874"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13872"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13872"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13872"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13872"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}