{"id":13868,"date":"2016-06-09T13:16:35","date_gmt":"2016-06-09T12:16:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13868"},"modified":"2016-06-09T13:16:35","modified_gmt":"2016-06-09T12:16:35","slug":"odbrojani-dani-slobodnog-interneta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13868","title":{"rendered":"Odbrojani dani slobodnog interneta?"},"content":{"rendered":"

Europska unija ponovno je prona\u0161la kreativan na\u010din da pretvori jedan prostor slobode, internet, u profitabilnu granu ekonomije postavljaju\u0107i \u010ditavu temu kao problem digitalne sigurnosti (preko primjerice problema dje\u010dje pornografije<\/a>) i slobode govora, odnosno, govora mr\u017enje. Danas i sutra u Bruxellesu se odr\u017eava konferencija<\/a> u organizaciji Europske komisije i privatnih neprofitnih organizacija koje EK financira, a \u010diji je smisao postojanja internetska sigurnost. Uz EK, konferenciju sponzoriraju i Google, Microsoft, T-com, AT&T i druge najve\u0107e telekomunikacijske kompanije, a sudjeluju \u010dlanovi Vije\u0107a Europe<\/a>. Radi se o reprezentativnom skupu javnih i privatnih faktora s dovoljno dru\u0161tvene mo\u0107i da odrede budu\u0107nost interneta.<\/p>\n

Ova konferencija dolazi nakon 4 godine politi\u010dkog “usagla\u0161avanja” na temu regulacije interneta, usustavljenog u dokument imena Op\u0107a uredba o za\u0161titi podataka<\/a> (General Data Protection Regulation<\/em>, GDPR) koju je Europski parlament prihvatio 16. aprila ove godine. Kako nagla\u0161avaju zakonodavci, ovim se nacrtom “a\u017euriraju i osuvremenjuju na\u010dela sadr\u017eana u direktivi o za\u0161titi podataka iz 1995. U njemu se utvr\u0111uju prava pojedinca i obveze onih koji obra\u0111uju podatke i onih koji su odgovorni za obradu podataka. U njemu se tako\u0111er utvr\u0111uju na\u010dini osiguravanja njegova po\u0161tovanja, kao i raspon sankcija protiv onih koji kr\u0161e pravila”. Op\u0107a uredba na snagu bi trebala stupiti 2018. godine kada \u0107e zamijeniti zakonodavne okvire zemalja \u010dlanica donesene na temelju Direktive iz 1995.<\/p>\n

Nadgledanje pona\u0161anja<\/strong><\/p>\n

Kako nagla\u0161avaju analiti\u010dari<\/a>, ova \u0107e uredba utjecati na sve korisnike interneta, privatne i poslovne. Ona podrazumijeva koncept “nadgledanja pona\u0161anja” pojedinaca i kompanija diljem EU pra\u0107enjem njihovog digitalnog otiska. Kompanijama se name\u0107e obaveza da korisnicima objasne to\u010dno na koji na\u010din koriste njihove privatne podatke, a velik je fokus stavljen i na za\u0161titu podataka u posjedu policije i sudstva. Mediji kao obja\u0161njenje Uredbe, navode bijesnu reakciju europskih politi\u010dara na otkiri\u0107e Edwarda Snowdena o rasprostranjenosti pra\u0107enja u SAD-u, ali i van njega, radi \u010dega su u ovoj uredbi na\u010delno osigurali po\u0161tivanje privatnosti<\/a> krajnjih korisnika.<\/p>\n

Na\u010delo “nadgledanja pona\u0161anja” koji se nalazi u temelju Uredbe nije nikakav novi koncept, na njega pristajemo instalacijom svake aplikacije na svom smartphoneu, ili posjetom gotovo bilo koje internetske stranice. Ne radi se o kakvoj SF tehnologiji koja jo\u0161 ne postoji i za koju \u0107e trebati pro\u0107i vi\u0161e desetaka godina dok postane dovoljno jeftina da bi bila \u0161iroko primjenjiva. Radi se o ve\u0107 postoje\u0107oj i na\u0161iroko rasprostranjenoj tehnologiji.<\/p>\n

Nadalje, klju\u010dni element ove uredbe je “pristanak” nedostatak kojeg prate ozbiljni financijski penali. Ukoliko primjerice kompanije odbiju objasniti kako koriste podatke pojedincima, ili dostaviti dr\u017eavi tra\u017eene podatke, procjena zakonodavca je da \u0107e samo na penalima zaraditi zna\u010dajna sredstva. Globalne kompanije poput Googlea, Facebooka, Applea i Microsofta o\u010dekivale su kazne u iznosu od 2% ili 2,5% svog godi\u0161njeg prometa, no u kona\u010dnoj verziji teksta njihov se iznos popeo na 4% \u0161to zna\u010di da bi u slu\u010daju ignoriranja ove Uredbe kompanije bile ka\u017enjene kaznama u milijardama eura.<\/p>\n

Digitalna ekonomija<\/strong><\/p>\n

Nova pravila zahtijevaju od pravnih subjekata na internetu da mapiraju i klasificiraju sve osobne podatke svojih korisnika, da izvode analize procjene rizika, dizajniraju za\u0161tite privatnosti svih novih oblika poslova i praksi, da nadgledaju i vr\u0161e revizije pristanka na nadgledanje i adekvatno dokumentiraju “sve \u0161to ima veze s podacima” na nacionalnoj i transnacionalnoj razini.<\/p>\n

Pojedinci \u0107e mo\u0107i ostvarivati “pravo na zaborav”, odnosno na njihov \u0107e zahtjev kompanije poput Google-a i Yahoo-a morati brisati rezultate pretrage koji ih spominju, ali \u0107e tako\u0111er imati pravo na pristup informacijama koje su o njima skupljeni, dakako, kako bi se zadovoljilo na\u010delo transparentnosti te time poku\u0161ao proizvesti demokratski pristanak.<\/p>\n

Podloga ove Uredbe je europska politika digitalne ekonomije, \u0161to izme\u0111u ostalog zna\u010di da je EK ve\u0107 po\u010dela financirati seminare za firme koje se planiraju baviti osiguranjem interneta, a to je jedna od funkcija i EURida \u2013 neprofitnog doma\u0107ina konferencije. Tako se ve\u0107 planiraju police osiguranja protiv hakiranja koje u Europi jo\u0161 nisu za\u017eivile (njema\u010dki Bosch je dodu\u0161e kupio 100 milijuna eura vrijednu policu osiguranja protiv digitalnih napada), no u SAD-u samo u 2014. premije ovakvih polica dostigle su 2 milijarde dolara<\/a>.<\/p>\n

Dobra strana ovog zakona je \u0161to \u0107e kompanije biti obavezne suo\u010davati se s problemima poput govora mr\u017enje na internetu, \u0161to bi trebalo smanjiti prisutnost napada baziranih na rasnoj, etni\u010dkoj, rodnoj ili bilo kojoj osnovi. No, pitanje je kako \u0107e se to koristiti, ho\u0107e li uz desni\u010darski govor mr\u017enje prema manjinama jednako nastradati i ljevi\u010darski aktivisti koji pozivaju primjerice na prosvjede za ru\u0161enje vlade? Dvije godine do stupanja ovog zakona na snagu trebalo bi iskoristiti na na\u010din da se uspostavi jasna ograda koja ne\u0107e omogu\u0107iti izra\u017eavanje polit\u010dkog mi\u0161ljenja na internetu i koja \u0107e postaviti jasnu razliku izme\u0111u “terorizma” i demokratskog neposluha. Izme\u0111u pozivanja na ru\u0161enje vlade i poziva na nasilje nad primjerice imigrantima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska unija ponovno je prona\u0161la kreativan na\u010din da pretvori jedan prostor slobode, internet, u profitabilnu granu ekonomije postavljaju\u0107i \u010ditavu temu kao problem digitalne sigurnosti (preko primjerice problema dje\u010dje pornografije) i slobode govora, odnosno, govora mr\u017enje. Danas i sutra u Bruxellesu se odr\u017eava konferencija u organizaciji Europske komisije i privatnih neprofitnih organizacija koje EK financira, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13869,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,161],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13868","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13868","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13868"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13868\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13871,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13868\/revisions\/13871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13868"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13868"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13868"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13868"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}