{"id":13849,"date":"2016-06-09T07:00:10","date_gmt":"2016-06-09T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13849"},"modified":"2021-02-25T11:00:48","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:48","slug":"so-lesinari-i-evrointegracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13849","title":{"rendered":"So, le\u0161inari i evrointegracije"},"content":{"rendered":"

Plan da se 15 kvadratnih kilometara zemlji\u0161ta ulcinjske Solane putem “propale” privatizacije pretvori u gra\u0111evinski teren za turisti\u010dke svrhe neo\u010dekivano je nai\u0161ao na prepreku. Iako sasvim u skladu s ostalim “razvojnim” projektima na Crnogorskom primorju, ovoga puta bi tranzicijsko uni\u0161tavanje moglo biti sprije\u010deno ne iz obzira prema va\u017enosti solane za radnike i grad, ve\u0107 zahvaljuju\u0107i Briselu i – pticama.<\/strong><\/p>\n

Solana “Bajo Sekuli\u0107”, nekada\u0161nja \u017eila kucavica ulcinjske ekonomije, danas predstavlja kompleksnu tranzicijsku pri\u010du o “lo\u0161oj” privatizaciji te sukobu ekonomskih i ekolo\u0161kih, privatnih i javnih interesa. To je i provincijska pri\u010da o dr\u017eavici u kojoj ucjene iz Brisela nadomje\u0161taju nedostatak politi\u010dke i ekolo\u0161ke samosvijesti, dok pohlepa za brzim profitom i klijentelizam gu\u0161e pragmati\u010dnost dugoro\u010dne vizije o ekonomiji baziranoj na odr\u017eivom turizmu.<\/p>\n

Na oko kilometar vazdu\u0161nom linijom od granice sa Albanijom i isto toliko od ekonomski najsiroma\u0161nije (i prirodno najbogatije) crnogorske primorske op\u0161tine, prostire se najzna\u010dajnije stani\u0161te ptica na isto\u010dnoj obali Jadrana. Oko 250 vrsta, od ukupno 500 koliko je registrovano na evropskom nivou, hrani se, gnijezdi, svra\u0107a i zimuje na podru\u010dju solane “Bajo Sekuli\u0107” (u ste\u010daju) koja je 80 godina hranila stotine ulcinjskih porodica. Radi se o rijetkom slu\u010daju u kojem su industrijska proizvodnja i biodiverzitet napredovali rame uz rame, bez sukoba – pumpe Solane u bazene zajedno su sa morskom vodom uvla\u010dile i morske organizme, stvaraju\u0107i svojevrsni “restoran” brze hrane za ptice. Od obustave rada pumpi, gladuju i ptice i radnici, \u0161to je stvorilo nesvakida\u0161nju situaciju u kojoj se lokalni i me\u0111unarodni ekolozi i ornitolozi zala\u017eu za nastavak proizvodnje zajedno sa stanovni\u0161tvom i biv\u0161im radnicima.<\/p>\n

Na\u017ealost, lagani plijen na podru\u010dju Solane nisu uo\u010dile samo ptice selice ve\u0107 i tranzicijski profiteri koji u izgradnji i prodaji nekretnina vide znatno profitabilniji posao od skupljanja “proizvoda ljubavi, Sunca i mora” (moto ulcinjske soli uveden 2008. godine, kada je ve\u0107 bila jasna namjera da se Solana ugasi).<\/p>\n

Privatizacijom do ste\u010daja<\/strong><\/p>\n

Eurofond, jedan od \u0161est investicionih fondova koji su se rodili prije 15 godina tokom masovne vau\u010derske privatizacije u Crnoj Gori, preuzeo je ve\u0107inski paket Solane 2005. godine, te munjevito umno\u017eio njena zadu\u017eenja i proizveo ste\u010daj – stanje u kojem ova, nekada me\u0111u najve\u0107im solanama na Mediteranu, stagnira ve\u0107 deset godina. Radi se o ve\u0107 vi\u0111enom scenariju gdje se ispod svake cijene kupuju dr\u017eavni resursi koji se ste\u010dajem “valorizuju” u gra\u0111evinsko zemlji\u0161te.<\/p>\n

Raskol izme\u0111u prioriteta odr\u017eivog razvoja koji se propagiraju sa svih dr\u017eavnih adresa i privatnih profita ljudi bliskih vladaju\u0107em miljeu i ovoga puta je u sr\u017ei problema. Eurofond, zajedno sa svojim partnerima, kontroli\u0161e \u010dovjek koji uz bra\u0107u \u0110ukanovi\u0107e va\u017ei za najmo\u0107nijeg u dr\u017eavi – Veselin Barovi\u0107 – uspje\u0161ni biznismen na crnogorski na\u010din, prijatelj premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a jo\u0161 od zlatnih dana \u0161verca cigareta (doba \u0161iroj masi poznatog kao gladne 1990-te) – ime \u010diji se pomen mahom izbjegava, tranziciono demokratski – autocenzurom.<\/p>\n

Koliko je “uspje\u0161an” biznis trebao biti u pitanju ukazuje i \u010dinjenica da je svega \u0161est godina nakon \u0161to je ve\u0107inski paket Solane kupio za 800 hiljada eura, Eurofond poku\u0161ao da je proda, znatno zadu\u017eeniji nego prije, za 300 puta ve\u0107u sumu (257 miliona eura). Ste\u010dajna komisija je od tada, nesmetano od strane dr\u017eavnih organa ali ipak bez uspjeha, jo\u0161 12 puta ogla\u0161avala prodaju imovine Solane (posljednja cijena je 149 miliona) uprkos \u010dinjenici da Eurofond ima samo pravo kori\u0161\u0107enja zemlji\u0161ta ali ne i svojine. Put ka potencijalnim basnoslovnim zaradama za Barovi\u0107a i partnere poplo\u010dao je potez dr\u017eave iz 2008. godine u vidu izmjena u prostorno-planskoj dokumentaciji kojima se na zemlji\u0161tu Solane predvi\u0111ao gra\u0111evinski teren. Skup\u0161tina je \u010detiri godine kasnije, uz pomo\u0107 glasova opozicije i \u0110ukanovi\u0107evog koalicionog partnera SDP-a, bila uspjela da ovu intervenciju ospori, izglasav\u0161i zabranu urbanizacije Solane. Me\u0111utim, Ustavni sud je pro\u0161le jeseni proglasio odluku Skup\u0161tine neva\u017ee\u0107om, uz obrazlo\u017eenje da proces nije bio u skladu sa zakonskom procedurom, \u0161to je opet ostavilo prostora za nove bojazni oko betonizacije Solane. U me\u0111uvremenu, nova verzija prostornog plana za obalno podru\u010dje, u fazi nacrta, predla\u017ee izgradnju na povr\u0161ini od 70 hektara uz 1500 turisti\u010dkih le\u017eajeva.<\/p>\n

Prema nalazima NVO Mans, Eurofond je nezakonito zalagao dr\u017eavno zemlji\u0161te Solane u zamjenu za milionske, nenamjenski tro\u0161ene kredite, izme\u0111u ostalog i kod \u0110ukanovi\u0107eve Prve Banke, stvaraju\u0107i i rizik da dr\u017eavno zemlji\u0161te pripadne bankama. Ste\u010dajna uprava Eurofonda je vi\u0161estruko pove\u0107ala gubitak kompanije sa 270.000 eura u momentu uvo\u0111enja ste\u010daja, do 7,9 miliona eura na kraju 2013. godine, kada je obavljena i posljednja berba soli. “Kompanija je nezakonito zadu\u017eivana uz pre\u0107utnu saglasnost dr\u017eave \u010dija se imovina koristila kao pokri\u0107e za kredite koje su vlasnici Solane uzimali kod Prve banke i CKB”, navodi se u istra\u017eivanju “Kako je uni\u0161tena ulcinjska solana” koje je NVO Mans objavio pro\u0161log oktobra.<\/p>\n

Aktivisti, EU i ptice<\/strong><\/p>\n

Prestanak rada pumpi predstavljao je ujedno zvani\u010dnu smrt ulcinjske fabrike soli ali i katalizator koji je privukao pa\u017enju me\u0111unarodne zajednice na problem za\u0161tite prirodnog resursa. Konkretni potezi Vlade nisu mogli izostati kada je za\u0161tita Solane na nacionalnom i me\u0111unarodnom nivou po\u010dela da se najavljuje kao preduslov za otvaranje poglavlja 27 pregovora za pristup Evropskoj uniji. Kao prelazno rje\u0161enje, Vlada je upravljanje Solanom nedavno dala pod nadle\u017enost Javnog preduze\u0107a Nacionalni parkovi Crne Gore, obe\u0107av\u0161i i 314 hiljada eura sredstava od kojih bi tre\u0107ina trebala biti namijenjena za obnovu pumpi koje su neophodne za o\u010duvanje biodiverziteta i opstanak ptica.<\/p>\n

Me\u0111utim, predstavnici Centra za za\u0161titu ptica (Czip) smatraju da Nacionalni parkovi nemaju adekvatno iskustvo i kapacitete da o\u010duvaju Solanu na odgovaraju\u0107i na\u010din, a u nevladinom sektoru generalno i dalje preovladava utisak da dr\u017eavni organi, uprkos obe\u0107anjima, odugovla\u010de formalnu za\u0161titu Solane. Da je za\u0161tita ovog podru\u010dja pitanje politi\u010dke volje a ne formalnih prepreka, smatra njema\u010dka ambasadorka u Crnoj Gori, Gudrun \u0160tajnaker, koja je izme\u0111u ostalog o\u0161tro kritikovala crnogorske vlasti zbog propu\u0161tanja termina da se Solana nominuje za Ramsar za\u0161titu mo\u010dvarnih podru\u010dja iako za to ispunjava uslove.<\/p>\n

Tako\u0111e, odluku da se na predstavljanje odr\u017eivih rje\u0161enja za Ulcinjsku Solanu na ovogodi\u0161njem Bienalu Arhitekture u Veneciji potro\u0161i 117 hiljada eura aktivisti smatraju rasipanjem novca koji je prijeko potreban za solanu i za\u0161titu pti\u010djeg rezervata, ali i poreme\u0107enim redoslijedom prioriteta s obzirom da ni pitanje vlasni\u0161tva Solane jo\u0161 nije rije\u0161eno. Uprkos zna\u010dajnim pomacima, ostaje bojazan po pitanju mjere u kojoj \u0107e crnogorske vlasti ispuniti obe\u0107anja, makar i pod pritiskom me\u0111unarodne zajednice. Bez obzira na ishod, sjajna ideja o Crnoj Gori kao ekolo\u0161koj dr\u017eavi, regulisana Ustavom, i ovoga puta se pokazala utopijom u izvornom smislu rije\u010di, gdje “u-topos” stoji za – mjesto koje ne postoji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Solana “Bajo Sekuli\u0107”, nekada\u0161nja \u017eila kucavica ulcinjske ekonomije, danas predstavlja kompleksnu tranzicijsku pri\u010du o “lo\u0161oj” privatizaciji te sukobu ekonomskih i ekolo\u0161kih, privatnih i javnih interesa…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13864,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[77],"articleformat":[450],"coauthors":[220],"class_list":["post-13849","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-crna-gora","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13849"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13849\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13867,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13849\/revisions\/13867"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13849"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13849"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13849"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13849"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}