{"id":13829,"date":"2016-06-08T07:00:57","date_gmt":"2016-06-08T06:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13829"},"modified":"2021-02-25T11:00:49","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:49","slug":"trajno-emancipatorno-nasljede-ili-tek-brzo-zaboravljen-protest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13829","title":{"rendered":"Trajno emancipatorno naslje\u0111e ili tek brzo zaboravljen prosvjed?"},"content":{"rendered":"

Pro\u0161loga tjedna je u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske odr\u017ean jedan od najve\u0107ih prosvjeda u suvremenoj povijesti ove zemlje. Njime se formalno tra\u017eio nastavak najavljene reforme obrazovanja, no bez sumnje je ujedno bio i izraz nezadovoljstva nefunkcionalnom Vladom. Iako se doista radi o zna\u010dajnoj demokratskoj mobilizaciji, pitanje ostaje kakvo \u0107e biti njeno politi\u010dko naslje\u0111e.<\/strong><\/p>\n

Tek \u0161to je zavr\u0161io, prosvjed Hrvatska mo\u017ee bolje potisnut<\/a> je u pozadinski plan hrvatskog politi\u010dkog prostora. Najo\u010ditiji razlog za to kriza je Vlade i parlamentarne ve\u0107ine koja je nastupila ve\u0107 sljede\u0107ega dana. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da opadanju vidljivosti pitanja Cjelovite kurikularne reforme i najmasovnijeg prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti nisu doprinijeli i neki razlozi koji pripadaju u domenu strategije njegove organizacije.<\/p>\n

Pritom prije svega treba istaknuti disparatnost konceptualizacije prosvjeda od strane njegovih organizatora i motivacije velikog broja sudionika, a potom i demokratski deficit koji je iz toga proiza\u0161ao. Za po\u010detak, u danima prije odr\u017eavanja prosvjeda dogodilo se, prvenstveno medijski oblikovano, “pribli\u017eavanje” prvog lica kurikularne reforme, Borisa Joki\u0107a, trenutnim nositeljima vlasti. Prvo je u javnost “procurila” fotografija njegova srda\u010dnog zagrljaja s glavnim tajnikom vladaju\u0107eg HDZ-a, Milijanom Brki\u0107em Vasom, i vode\u0107im desnim inteligentom, televizijskim i novinskim komentatorom, Ninom Raspudi\u0107em. Nedugo nakon toga, voditelj projekta Cjelovite kurikularne reforme u ostavci na\u0161ao se i u Uredu Predsjednice Republike na svojevrsnom mirenju s ministrom obrazovanja Predragom \u0160ustarom.<\/p>\n

Nespretno “dru\u017eenje” prepoznatljivog lica kurikularne reforme s vode\u0107im akterima hrvatske desnice otvorilo je prostor da se, uglavnom putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, dodatno artikulira i specifi\u010dnija motivacija za prosvjedovanje \u2013 op\u0107e nezadovoljstvo radom Vlade premijera Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a. A to je nezadovoljstvo, podsjetimo se, ve\u0107 imalo nekoliko razli\u010ditih prosvjednih artikulacija, mobilizacijski puno siroma\u0161nijih od prosvjeda protiv obustave kurikularne reforme. Iako su politi\u010dke artikulacije tih prosvjednih akcija umnogome bile manjkave<\/a>, ovaj je prosvjed oti\u0161ao korak dalje u depolitizaciji nezadovoljstva tako \u0161to su dan prije prosvjeda objavljene upute za prosvjedovanje kojima je eksplicitno, pod prijetnjom redarskom slu\u017ebom, zabranjeno isticanje politi\u010dkih obilje\u017eja na prosvjedu. Da apsurd bude ve\u0107i, jednog je \u010dlana Socijaldemokratske partije, liberalne opozicijske partije biv\u0161eg premijera Zorana Milanovi\u0107a, redarska slu\u017eba zadarskog prosvjeda uputila policiji zbog transparenta s natpisom: Il\u010di\u0107u, ne zna tvoja desnica \u0161to mo\u017ee ljevica.<\/p>\n

Takva represija nad autonomijom artikulacije politi\u010dkih stavova \u010dini se najve\u0107om manjkavo\u0161\u0107u ovih prosvjeda. Ona je na izvedbenoj razini uzrokovala monotoniju o\u010ditovanu u tome da su se na svim lokacijama prosvjeda s govornica \u010dule iste poruke dok su na transparentima u publici bile iste parole. Me\u0111utim, strate\u0161ki, ona je poni\u0161tila najve\u0107u vrijednost Cjelokupne kurikularne reforme \u2013 demokrati\u010dnost njezine pripreme.<\/p>\n

Korak naprijed, dva koraka nazad…<\/strong><\/p>\n

Bez obzira na problemati\u010dnost<\/a> pripremljenih kurikularnih dokumenata, kao i na \u010dinjenicu da bitno ne zadiru u hegemonijalni nacionalisti\u010dki ideolo\u0161ki okvir \u0161kolstva u Hrvatskoj, te\u0161ko je osporavati tezu da je metodologija njihove izrade bitan demokratski iskorak u odnosu na dosada\u0161nje prakse proizvodnje policy<\/em> dokumenata. Unato\u010d svim kriti\u010dkim nedostacima, taj je proces aktivirao pedago\u0161ke radnike iz svih dijelova vertikale odgojno-obrazovnog sustava i premostio vje\u010diti jaz izme\u0111u Zagreba i provincije te ponudio zavidnu razinu transparentnosti. Na taj na\u010din, kurikularna reforma, osim metonimijski, te\u0161ko mo\u017ee biti progla\u0161ena Joki\u0107evom \u2013 u \u010demu vjerojatno le\u017ei i jedan od uzroka visokog odaziva na prosvjedne skupove.<\/p>\n

Me\u0111utim, u skladu sa standardnim praksama postsocijalisti\u010dkog civilnog dru\u0161tva u Hrvatskoj, artikuliranje neslaganja zatvoreno je u uske i nedemokratske krugove branitelja apstraktnih vrijednost koji tu poziciju zauzimaju zahvaljuju\u0107i pravovremenoj aproprijaciji pozicija u civilnodru\u0161tvenom polju. Tako je do\u0161lo do paradoksa da se jedna, barem formalno, radikalno demokratski provedena reforma brani prosvjedom organiziranim uz bitne demokratske deficite.<\/p>\n

Smisao modernisti\u010dke demokracije, pisao je Rudi Supek sumiraju\u0107i svoja cjelo\u017eivotna istra\u017eivanja o antropologiji samoupravljanja, u tome je da postoji “mogu\u0107nost feedbacka od konkretnog dru\u0161tvenog poretka na autonomnog i racionalnog pojedinca.” 1<\/a><\/sup> U konkretnim prosvjednim situacijama, Supekova formulacija zna\u010dila bi da prosvjed, ukoliko je demokratski, slu\u017ei kao poligon proizvodnje kolektiviteta na na\u010din da individualni prosvjednici sa svojim individualnim motivacijama za prosvjedovanje ulaze u deliberativnu razmjenu koja rezultira artikulacijom zajedni\u010dkog stava. Artikulirani kolektivni stav potom se vra\u0107a svakom pojedina\u010dnom prosvjedniku na refleksiju, \u010diji rezultati se vra\u0107aju nazad u kolektiv.<\/p>\n

U tom krugu razmjene izme\u0111u individualca i kolektiva u kojemu ovaj participira doga\u0111a se, dakle, diskurzivni moment demokratskog procesa. Prije gotovo \u010detvrt stolje\u0107a Supek je, da se vratim na njegovu formulaciju, opisao kao smisao demokracije praksu koja se trenutno doga\u0111a u Francuskoj kao pokret<\/a> Nuit debout, a proteklih se godina doga\u0111ala na trgovima zemalja Evrope i Sjeverne Amerike.<\/p>\n

Naslje\u0111e mobilizacije?<\/strong><\/p>\n

No zadr\u017eimo li se na francuskom primjeru, vidimo da ni ondje nema politi\u010dke artikulacije u smislu proizvodnje projekta rje\u0161enja. Me\u0111utim, ono \u0161to se kroz demokratsku diskurzivnu praksu ondje ipak doga\u0111a odre\u0111ivanje je horizonta problema i mijenjanje konfiguracije razgovora o politici kroz subjektivaciju. Na taj na\u010din direktno se politizira i politi\u010dki socijalizira dotada politi\u010dki pasivno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

Pro\u0161lotjedno hrvatsko iskustvo takvoj demokratskoj praksi uspje\u0161no kontrira. Ono \u0161to su nam isporu\u010dili organizatori prosvjeda zahtijevaju\u0107i da se oko pitanja kurikularne reforme ujedine i lijevi i desni i centralni, i to pod egidom “struka iznad politike”, mo\u017eemo interpretirati kao problemati\u010dno iz barem dva klju\u010da. U prvome, kada govorimo o stru\u010dnosti, to je tehnokratska tendencija koja je, dosada dolaze\u0107i iz evropskih institucija, presudno oblikovala politi\u010dka polja i politi\u010dke institucije zemalja evropske periferije i nametala im izvr\u0161nu vlast s manjkom demokratskog legitimiteta koja bi strogo provodila mjere \u0161tednje \u2013 ili, prevedeno na hrvatski #samoreforme.<\/p>\n

U drugom klju\u010du, ako govorimo o ujedinjenju suprotstavljenih opcija oko nadpoliti\u010dkog cilja, kurikularna reforma predstavlja jo\u0161 jednu od nacionalnih vrednota nastalih na osnovu Luburi\u0107-Tu\u0111manove koncepcije “nacionalne pomirbe”. Budu\u0107i da se pod egidom takvih vrednota odigrala postsocijalisti\u010dka tranzicija pra\u0107ena osiroma\u0161enjem, de-demokratizacijom, socijalnim raslojavanjem i gubitkom izborenih prava, najsubverzivniju poruku prosvjeda omogu\u0107ili su, paradoksalno, sami organizatori pustiv\u0161i na pozornicu Hladno Pivo da otpjeva stihove “Bog, Domovina, Nacija \/ Svi na pod, ovo je privatizacija \/ Napravite mjesta za obitelji dvjesta”.<\/p>\n

Na koncu, ostaje pitanje da li je pro\u0161lotjedni prosvjed, onkraj navedenih mana, ostavio u naslje\u0111e neki potencijal koji je mogu\u0107e kapitalizirati u budu\u0107im mobilizacijama, kao i pitanje \u0161to se iz njegovih podba\u010daja mo\u017ee organizacijski nau\u010diti. I dok potonje pitanje treba ostaviti na razmatranje organizatorima prosvjeda uz benevolentnu pretpostavku da imaju pristup svim resursima potrebnima da na njega odgovore, na prvo je te\u0161ko dati jednozna\u010dan odgovor. Bez obzira na to \u0161to u kontekstu pro-poduzetni\u010dkog duha kurikularne reforme poruke o va\u017enosti kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i slobodnog obrazovanja nisu puno vi\u0161e od praznih retori\u010dkih ukrasa, postoji potencijal da ih se popuni emancipatornim zna\u010denjima. No emancipatorna zna\u010denja podrazumijevaju ne samo dobru volju za “budu\u0107nost na\u0161e djece”, nego puno vi\u0161e emancipatorne prakse u na\u0161oj sada\u0161njosti \u2013 a emancipacija je prije svega politi\u010dka kategorija.<\/p>\n

  1. Rudi Supek, Modernizam i postmodernizam: Proturje\u010dan \u010dovjek kao utemeljenje. Ogled iz fundamentalne antropologije (antibarbarus, Zagreb: 1996).[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Tek \u0161to je zavr\u0161io, prosvjed Hrvatska mo\u017ee bolje potisnut je u pozadinski plan hrvatskog politi\u010dkog prostora. Najo\u010ditiji razlog za to kriza je Vlade i parlamentarne ve\u0107ine koja je nastupila ve\u0107 sljede\u0107ega dana…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13830,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,33],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-13829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-protest","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13829"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13829\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36778,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13829\/revisions\/36778"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13829"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13829"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13829"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13829"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}